DVADESET I DRUGO IZDANJE FESTIVALA HEFERER

DVADESET I DRUGO IZDANJE FESTIVALA HEFERER

27. studenoga, 2015.

Napisao: Igor Koruga

Čuvena hrvatska obitelj Heferer svojom je djelatnošću počela služiti orguljskome zvuku još 1849. godine, kada je Mihael Heferer (1825-1887) u Grazu osnovao takozvanu Prvu hrvatsku gradionu orgulja, harmonija i glasovira, premještenu na hrvatsko tlo tek 1868, prvotno u Karlovac. Dvije godine kasnije, Mihael je tvrtku preselio u Zagreb, gdje su do današnjega dana posao neprekidno održavali pripadnici četiriju naraštaja: Ferdo Heferer (Graz, 1853 – Zagreb, 1928), August Faulend Heferer (Graz, 1881 – Zagreb, 1944), Ivan Faulend Heferer (Zagreb, 1927), August Faulend Heferer (Zagreb, 1951) te Tomislav Faulend Heferer (Zagreb, 1969).

O orguljama

Današnje su orgulje, istovjetne onim najrazvijenijem (iz Praetoriusovog sedamnaestog stoljeća), inspirirale i mnoge izvanglazbene umnike poput Hugoa, Balzaca i Krleže koji su o njima pisali kao o ¨velikom glasu prirode¨,¨jedinom koncertu u kojem se spajaju nebo i zemlja¨, ¨najjačem, najvećem i najljepšem glazbalu ¨ te o ¨instrumentu od kojeg treperi građevina crkve, ali i ljudska tjelesna i duhovna supstancija¨. Njima su bili opsjednuti i najveći skladatelji u povijesti, poput Buxtehudea, Bacha, Francka, Widora, Dupréa i Messiaena, strastvenih poklonika trorednog pisanja za timbralno i frekvencijski najsveobuhvatniji instrument. Zamršen splet cijevi potaknuo je i zagrebačku Koncertnu direkciju na osmišljavanje festivala, započetog 1994. godine, pod imenom Orgulje Heferer. U ovogodišnjem izdanju, dvadeset i drugom po redu, došlo je do upriličenja čak dvadeset i osmog koncerta, u utorak 24. studenog u Velikom Lisinskom. Što se tiče glazbenika izbor je pao na rumunjsku sopranisticu Larissu Ciulei, hrvatsku mezzosopranisticu Dianu Haller te domaćeg orguljaša Alena Kopunovića Legetina, rođenog 1974. u Subotici. U rasponu od Bachovih, Guilmantovih i Muletovih djela za orgulje (solo), preko odabranih dijelova Pergolesijeve i Rosinijeve Stabat Mater, do Vivaldijeva Nisi Dominusa i Rossinijeve Male svečane mise (Petite Messe Solennelle), svatko je dobio dovoljno prostora za odgovarajuću prezentaciju i dorečenost u izrazu.

Fasciniran događajem

Izrazitija uloga je po prirodi stvari bila namijenjena orguljašu, dakle Kopunoviću Legetinu, dobitniku Rektorove nagrade Sveučilišta u Zagrebu, Antušove nagrade za promicanje kulture bačkih Hrvata i Godišnje nagrade Grada Požege za doprinos glazbenoj kulturi. Ono što je doista bilo važno, a odnosilo se, primjerice kod Bacha, na duboko razumijevanje barokne izvođačke prakse sa suzdržanim, da ne kažem neprimjetnim, odstupanjima od brzine i ornamentacije, pomalo je izostalo. Podsjetio bih na to da su veliki interpreti Bachove orguljske glazbe bili vrlo strpljivi u tumačenju matematički ustrojenih fuga i (is)poliranih harmonijskih obrazaca pretočenih u snažne završne akorde. I premda se Kopunović Legetin svojski trudio držati podalje suvišnih intervencija i u pratećem kontekstu pretjerano povlađivati vrsnim vokalisticama (u glasovitim ostvarenjima Pergolesija i Rossinija), činilo se kao da je, neznatno ukočen i nenavikao na najveću domaću pozornicu, ostao fasciniran velebnim događajem.

Lako i uvjerljivo

Nešto bolja bila je rumunjska sopranistica, ispričana unaprijed zbog netom narušenog zdravlja, odnosno unatrag zbog nedovoljno zraka u glasu tijekom cijelog nastupa. Ipak i unatoč svemu, Ciulei je, posebno u prvome dijelu nastupa, svojim upečatljivim glasom i živopisnim izvođačkim sposobnostima pridobila pomnu publiku, ponajviše pridošlu zbog najavljene, sve postojanije, svjetske operne zvijezde Diane Haller. U lakom ophođenju s kontraaltovskim arijama Pergolesija i Rossinija te s kontratenorskim u Vivaldijevom Nisi Dominusu, RV 608, Haller je pokazala neizmjernu vokalnu rezervu, u pravilu nekorištenu uzalud. Uvjerljiva u višim, sopranskim registrima i osjetljiva na debalans dvoglasja, u oba je dijela koncerta dostojno parirala kolegici iz Rumunjske, a po potrebi ju i podržavala, autoritativno, u zahtjevnim dramatskim momentima. Nakon svog premijernog nastupa u Hrvatskoj, u listopadu 2013. godine s recitalom Duhovi i kraljevi u ciklusu Molto Cantabile, od Haller se sve prikazano svakako i očekivalo. Mogao bih reći i više, barem s obzirom na dob (29) i vrlo ugledno i kvalitetno obrazovanje (Kraljevska akademija za glazbu u Londonu, Visoka škola za glazbu i scensku umjetnost u Stuttgartu i Državna opera u Stuttgartu).T

6 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code