Zamislite „scenu“ kad u DORH-u ispituju nekog navodnog kriminalca, je li istina (što naravno nema veze sa Šipek) da je on nešto otuđio, pa već i mala djeca znaju da će mahom njih 99 posto odgovoriti kako to nije istina, kako je on ispravan čovjek i tome slično.
Većina zastupnika, nažalost, ne želi ili ne zna postaviti prava pitanja, a oni kojima su upućeni također relativno često odgovaraju u stilu „pojeo vuk magare“
Napisao: Mladen Pavković
U Hrvatskom saboru mogu čuti različita pitanja i još različitiji odgovori.
Nu, neka su stvarno biser nad biserima.
Tako je primjerice Dražen Bošnjaković (HDZ), inače pravnik po struci, pitao šeficu DORH-a Hrvoje Šipek, je li, kako se često čuje, njezin „aparat“ u rukama vladajuće stranke i radi li ona po diktatu, kako se kaže?
Što je zastupnik želio da mu Šipek odgovori?
Pitanje i odgovor
Naime, zamislite „scenu“ kad u DORH-u ispituju nekog navodnog kriminalca, je li istina (što naravno nema veze sa Šipek) da je on nešto otuđio, pa već i mala djeca znaju da će mahom njih 99 posto odgovoriti kako to nije istina, kako je on ispravan čovjek i tome slično.
Stoga je Bošnjakoviću i šefica DORH-a odgovorila upravo onako kako je on navodno i želio:
„Nikada nisam bila pod ničijim utjecajem. Svoj posao obavljam zajedno s kolegama u Državnom odvjetništvu na svim razinama tako da se odluke donose isključivo na temelju utvrđenih činjenica i zakonito pribavljenim dokazima. Utjecaja nema“, poručila je.
Nakon toga, zastupnik više nije ništa pitao, sve mu je bilo jasno, jer je čuo upravo ono što je njegovo uho željelo čuti.
Ili, kakvo pitanje, takav i odgovor!
Većina zastupnika, nažalost, ne želi ili ne zna postaviti prava pitanja, a oni kojima su upućeni također relativno često odgovaraju u stilu „pojeo vuk magare“, tako da se iznimno često i ova državna institucija nažalost pretvara u dobro uigrani i skupo plaćeni igrokaz!
Zakon o aboliciji
Zakon o aboliciji donejet je 26. rujna 1992. Je li se moralo i trebalo pričekati još koja godina, pa da se vidi tko je zaslužio da mu Hrvatska država oprosti zločine u hrvatskom obrambenom Domovinskom ratu?
Naime, nakon višesatne rasprave, u kojoj su sudjelovala čak 33 zastupnika s mnogo emocija, kako nas je podsjetio jedan od najboljih hrvatskih povjesničara Ante Beljo, Hrvatski je sabor usvojio Zakon o aboliciji, kojim se dao oprost od krivičnog progona i postupka za krivična djela počinjena u oružanim sukobima i ratu protiv Republike Hrvatske.
Ovaj Zakon važio je za djela počinjena u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do dana njegova stupanja na snagu.
Ako je krivični postupak u ovom razdoblju već bio pokrenut sud je morao obustaviti postupak po službenoj dužnosti! A ako je pak osoba na koju se odnosio Zakon bila lišena slobode, sud je naredio da ga se pusti.
Od oprosta su bili izuzeti počinitelji na čiji je progon Republika Hrvatska bila obavezna prema odredbama međunarodnog prava.
Na taj način, vjeruje se, da su dobili oprost i mnogi velikosrpski krvnici, koji su se nastavili i dalje boriti diljem Hrvatske protiv Hrvata.
Je li bilo tako ili nije?
A ovaj Zakon među ostalim možemo zahvaliti i pritisku međunarodne zajednice, koja nas dobrim dijelom nije podržala na početku velikosrpske agresije, već je jedan dio Hrvata, poglavito u Vukovaru i Škabrnji, ostavila na milost i nemilost koljačima iz Srbije, Crne Gore, odnosno pripadnicima zloglasne JNA te domaćim izdajicama i dezerterima.
Dakle, Hrvatska je već na početku Domovinskog rata opraštala agresorima, osobito Srbima, dok oni nikada nisu donijeli ni sličan takav Zakon, već i dalje, sve do današnjih dana progone hrvatske branitelje, poput hrvatskih pilota.
Stoga bi i te kako bilo preporučljivo preispitati ovaj Zakon, a ne bi bilo loše da se javno objave i imena tada aboliranih četnika, dakle ljudi koji su sudjelovali u agresiji, a „nisu“ napravili nikakvo zlo! T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.