ALLEGRO NEOBIČAN ZA BEETHOVENA

ALLEGRO NEOBIČAN ZA BEETHOVENA

8. veljače, 2013.
Print Friendly, PDF & Email

 

Piše:Igor Koruga

Razvojni put gudačkog kvarteta, dakle komornog sastava sastavljenog od dvije violine, viole i violončela, sjajnim su konceptom glazbeno prikazali članovi Zagrebačkog kvarteta na četvrtom koncertu svog tradicionalnog ciklusa u HGZ-u, u utorak 5. veljače u 20 sati. Već godinama priklonjen slušanju, proučavanju i istinskom uživanju u komornoj glazbi, formu kvarteta prihvatio sam i doživio kao prirodan, najvažniji glazbeni oblik te esenciju ogleda vlastite vještine i izraza mnogih svjetskih skladatelja, od Haydna naovamo. Četveroglasje, kao temelj glazbenog nauka vezano je tako uz sve instrumente s tipkama, osnove zborskog pjevanja (s, a, t, b) i, čisto teoretski, uz tehnike harmonizacije glasova – soprana i basa (continua).

NOVI UMJETNIČKI VODITELJ

Kronološki gledano, skladbe za četiri instrumenta zapisane su već u XVI. stoljeću, no iste se ne navode kao povijesni počeci klasičnog gudačkog kvarteta. Formalno i stilski odmaknuti, rani su pokušaji svoje (orkestralno) četveroglasje, stotinjak godina zatim, predale popularnom komornom modelu barokne trio-sonate. Pojedine barokne sonate A. Scarlatija (1659.-1725.) nose već naputak per due violini, violetta e violoncello, no takva su se djela ipak izvodila s udvojenim instrumentima, najčešće shvaćena kao divertimenti.

Peterostavačnu, divertimento formu iskoristio je i mladi Haydn u svom prvom Gudačkom kvartetu u B-duru, op. 1, br. 1 (Hob.III: 1), majstorski skladanom oko 1756. godine, kojim su glazbenici Zagrebačkog kvarteta započeli svoj koncertno-povijesni pregled. Simetričan stavačni raspored (Presto-Menuetto-Adagio-Menuetto-Presto) pažnju je slušateljstva centrirao na blistavi polagani stavak u kojem ljupku melodiju prve violine egzemplarno prati unisoni, timbralno definirani, akordski puls ostatka kvarteta. Nadahnutu građu prve violine odlično je istaknuo Sergej Evseev, odnedavno umjetnički voditelj i violinist Zagrebačkog kvarteta čiji su članovi, doduše, pokazali znakove čovječnosti, prilagodbe na nov koncept, ali i sviračku gipkost koja će ih jamačno dovesti do razine koju svojim dugotrajnim postojanjem i radom zaslužuju.

SAMOZATAJNI MARTIN JORDAN

U slijedećem, Mozartovom Gudačkom kvartetu u D-duru, KV 575, ¨Pruskom¨, u kojem je salzburški skladatelj, zanatski, bitno nadišao svog učitelja (Haydna) uspostavivši melodijsko i harmonijsko ravnovjesje svih gudačkih dionica, virtuoznim se muziciranjem istaknuo samozatajni violončelist Martin Jordan. Kod Mozarta se glazbeni slog obogatio raskošnom i dotad neviđenom upotrebom pauzi, sinkopa i ritamskih promjena koje su umalo poljuljale stabilnost izvedbe naših ponajboljih komornih glazbenika.

Završni je dio koncerta, po mnogima i povijesti gudačkog kvarteta – iako su se u žanru, zbog idealno čiste ekspozicije najrazličitijih glazbenih estetika, okušali i Schönberg, Berg, Webern, Hindemith, Bartók, Milhaud i Stravinski – logično pripao opsežnom Beethovenu i njegovom Gudačkom kvartetu u F-duru, op. 59, br. 1, ¨Razumovsky¨. Evseevjev oštriji, ¨ruski¨ zvuk ovdje je došao do svoje krajnje primjenjivosti u potpuno simfonijski tretiranom gudačkom kvartetu. Uvodni stavak (Allegro), neobičan za Beethovena, općim je dojmom i početnim motivom na violončelu (!) glazbeno najavio češku romantičarsku školu Dvořáka i Smetane, dok se homogeni i čvrsti kvartetski zvuk, do sada najveći pomak u nastupima zagrebačkih gudača, nije gubio ni u izvedbeno najzahtjevnijim, furioznim dijelovima preostalih triju stavaka (Allegretto, Adagio, Allegro). Kulminacija se odigrala, uobičajeno, u finalnom stavku s namjernim prizvukom ruske narodne pjesme, što je pak bio uvjet naručitelja, grofa Razumovskog, za kojeg je napisan opus od tri kvarteta.

KONCERTNE USPOREDBE

Koncertnom usporedbom trojice velikana glazbene umjetnosti Haydna se uspjelo učvrstiti na mjestu utemeljitelja (skladateljskog) stila, nadarenog glazbenika i pedagoga, Beethovena proglasiti kraljem izražajnih mogućnosti osebujnog komornog ansambla, a Mozarta, po prirodi stvari, doživjeti kao suptilnog genija, osebujne estetike i profinjenog stila. Kakva će se koncertna usporedba dogoditi na slijedećem nastupu Zagrebačkog kvarteta saznat će samo znatiželjnici koji će 9. travnja 2013. biti u mogućnosti prisustvovati predzadnjem u ciklusu, petom koncertu s djelima Ruždjaka, Brahmsa i Bartóka. T

5 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<