HRVATSKI UMIROVLJENIK EF. CERIĆ IMA PODLI ODNOS PREMA HRVATIMA U BIH

HRVATSKI UMIROVLJENIK EF. CERIĆ IMA PODLI ODNOS PREMA HRVATIMA U BIH

20/11/2026

U svojim je javnim obraćanjima povremeno izražavao općenito žaljenje što je uopće došlo do rata između Hrvata i Bošnjaka, ali bez imenovanja konkretnih stratišta hrvatskih civila i zarobljenika (poput Grabovice, Trusine, Križančeva Sela, Uzdola ili Buhinih Kuća). Cerić u svojim kolumnama i intervjuima dosljedno inzistira na pravomoćnim presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), ističući odgovornost hrvatskog političkog i vojnog vodstva iz 1990-ih, dok zločine počinjene s bošnjačke strane u tim istupima ne problematizira

Napisao: Nikola Šimić Tonin

S hrvatskom mirovinom u džepu, s glavom u unitarnoj islamističkoj BiH, tretirajući Hrvate kao neke podanike. Podli, nezahvalni i pokvareni, lažljivi odnos prema Hrvatima. Na Hrvatsku je s teritorija BiH vršena agresija. Oficiri JNA, Bošnjaci u redovima JNA vršili su agresiju na HR i počinili stravične zločine. Neki od njih kasnije postali generali Armije BiH. Armija BiH u svoje redove primala mudžahedine, koji su poticali vjerski rat i zajedno s pripadnicima A BiH obredno klala kršćane po BiH. Ubijeni franjevci u crkvi u Fojnici. Ubojica, pripadnik A BiH, za zločin dobio 15 godina strogog zatvora.
Alija Izetbegović ga pomilovao nakon pet mjeseci. Mustafu ef. Cerića okrivljuju mnogi da je još s nekima pozvao iste te mudžahedine.

Postaviti pitanja

Za sve dobro što su Hrvati učinili za njih. Stotine tisuća zbrinuti izbjeglica, Hrvate i Hrvatsku su proglasili agresorom. I gdje su bježali od tog agresora? U Hrvatsku. Hrvatska dobrano preispituje svoj odnos s Bošnjacima u BiH. Prijatelji već odavno nisu. I nakon rata nastavljaju nesmiljenu agresiju na Hrvate, drugim sredstvima. Jedna izreka kaže: „Što god Srbi naprave Bošnjacima oni se svete Hrvatima”.
Za sve što čini protiv Hrvata reisu-l-ulema Mustafi ef. Cerić ne može oduzeti hrvatska mirovina ne može oduzeti samo zato što netko djeluje “protiv interesa RH” (npr. političkim stavovima, kritikama ili javnim istupima), jer je pravo na mirovinu zakonsko i imovinsko pravo uređeno Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Ipak, postoje specifične situacije u kojima pravo na mirovinu može prestati, biti uskraćeno ili obustavljeno, kao i neizravni učinci kaznenih ili drugih postupaka: Sada kad se preispituju odnosi Hrvata i Bošnjaka i kad ih se stavljaju u pravi kontekst, ni malo prijateljski, dovoljno je toga za postaviti pitanja oko Cerića, tražiti i dobiti odgovore.
Umirovljeni reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić sam je u javnim istupima naveo da prima hrvatsku mirovinu jer je prije odlaska na dužnost u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini djelovao je u Zagrebu kao imam.

Javni istupi

Ne postoji javno zabilježena izjava u kojoj se bivši reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić izravno ogradio ili ispričao za ratne zločine koje su pripadnici Armije BiH i mudžahedini počinili nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Njegovi javni istupi o hrvatsko-bošnjačkom sukobu tijekom i nakon mandata poglavara Islamske zajednice (1993.–2012.) najčešće su bili usmjereni na osudu zločina nad Bošnjacima (poput Ahmića) te na pozivanje na presude Haškog suda o udruženom zločinačkom pothvatu (UZP). U svojim je javnim obraćanjima povremeno izražavao općenito žaljenje što je uopće došlo do rata između Hrvata i Bošnjaka, ali bez imenovanja konkretnih stratišta hrvatskih civila i zarobljenika (poput Grabovice, Trusine, Križančeva Sela, Uzdola ili Buhinih Kuća). Cerić u svojim kolumnama i intervjuima dosljedno inzistira na pravomoćnim presudama Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), ističući odgovornost hrvatskog političkog i vojnog vodstva iz 1990-ih, dok zločine počinjene s bošnjačke strane u tim istupima ne problematizira.
Sve što su Bošnjaci učinili Hrvatima, svi zločini, svi progoni, etnička čišćenja… to za njega nije vrijedno izjave. Mirovina redovno stiže, a njegova agresija na Hrvate BiH i hrvatska prava ne prestaje već dobiva druge oblike. T