Prosječna godišnja prilagođena plaća za puno radno vrijeme u EU lani je iznosila 41.500 eura, što predstavlja povećanje od 4,3 posto u odnosu na 2024. godinu kada je iznosila 39.800 eura, prema podacima Eurostata.
Dakle, prosječna mjesečna plaća za puno radno vrijeme u EU je iznosila oko 3.458 eura u 2025. godini, a u godini prije 3.317 eura.
Među zemljama EU-a, najviša prosječna godišnja prilagođena plaća za puno radno vrijeme zabilježena je u Luksemburgu, 85.600 eura. To znači da je prosječna mjesečna plaća u toj državi iznosila 7.133 eura.
Na drugom mjestu je Danska s plaćom od 73.500 eura, a na trećem je Irska s 64.400 eura.
S druge strane, najniža prosječna godišnja plaća za puno radno vrijeme zabilježena je u Bugarskoj, 16.200 eura. Prema tome, prosječna mjesečna plaća je iznosila oko 1.350 eura.
Nakon Bugarske, kako navode statističari, bile su Grčka i Mađarska s plaćama od 18.800 odnosno 20.100 eura.
Podaci pritom pokazuju znatne razlike među članicama Europske unije. Tako je prosječna godišnja prilagođena plaća u Luksemburgu, koji predvodi ljestvicu, bila više od pet puta veća nego u Bugarskoj, koja se nalazi na začelju.
Kada je riječ o Hrvatskoj, prosječna prilagođena plaća po zaposleniku za puno radno vrijeme u 2025. godini iznosila je 26.933 eura, prema podacima stranice Forecast Economy. To je rast od 9,2 posto u odnosu na prethodnu godinu i za čak 91,7 posto u zadnjih 10 godina.
Tako je prosječna mjesečna plaća za puno radno vrijeme u Hrvatskoj u prošloj godini iznosila oko 2.244 eura.
Hrvatska je i dalje osjetno ispod europskog prosjeka. Prosječna godišnja prilagođena plaća za puno radno vrijeme bila je 2025. godine oko 35 posto niža od prosjeka EU-a, što je razlika od 14.567 eura na godišnjoj razini.
Bitno je napomenuti i da rast plaća treba promatrati u kontekstu troškova života, koji su u Hrvatskoj u pojedinim kategorijama rasli znatno brže nego u ostatku EU-a.
Posebno se ističu stanarine, koje su u 2025. godini u Hrvatskoj porasle za 17,6 posto, dok je prosječan rast na razini EU-a iznosio 3,1 posto. Hrvatska je tako zabilježila najveći rast stanarina među članicama EU-a, kako prenosi Euronews.
I cijene hrane rasle su brže od europskog prosjeka. Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena Eurostata, hrana i bezalkoholna pića u Hrvatskoj su u 2025. godini poskupjeli za 5,3 posto, dok je na razini EU-a rast iznosio 3,2 posto.
IZVOR: www.financije.hr T
