Grad Dugo Selo svoj brzi razvoj zahvaljuje željama gradonačelnika Nenada Paniana i iznimno velikom broju talentiranih pravnika, financijskih stručnjaka, zemljišnoknjižnih voditelja, voditelja Katastra, sudaca i visokih državnih dužnosnika.
U broju 305 Dugoselske kronike od 16. srpnja 1990. godine objavljen je tekst jednostavnog naslova „NAJBOLJI UČENICI“. Nastavničko vijeće dugoselske osnovne škole pohvalilo je učenike koji su se posebno istaknuli svojim znanjem. I danas, tri i pol desetljeća poslije, vrijedi pročitati ta imena
Napisao: Darko Petričić
Posljednjih godina javno se u medijima ističu razvojni projekti Grada Dugo Selo. Tim projektima gradonačelnik Nenad Panian (starosjedilac) nastoji privući što veći broj mladih u Grad Dugo Selo. Međutim, istovremeno gradonačelnik baš ne preferira gospodarski razvoj, osim izgradnje što većeg broja stanova i shoping centara. Tako je u Dugom Selu posljednje tri godine izgrađen STOP SHOP retail park, KTC Supermarket sa restoranom, Retail park Dugo Selo. Cijelo Dugo Selo je jedno veliko gradilište i čini se kako su apetiti dugoselskog gradonačelnika „prilično veliki“. Dodatni pogon u leđa daje mu i podrška vladajućeg HDZ-a čiji dužnosnici često sudjeluju u otvaranju novoizgrađenih objekata.
Tako je u tijeku izgradnja nove školske zgrade, proširenje kapaciteta dječjih vrtića, nedavno je otvorenju novog dječjeg vrtića osobno bio prisutan i Davor Božinović, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar unutarnjih poslova. U tijeku je i energetska i javna obnova javnih zgrada dok je energetska obnova Glazbene škole Dugo Selo te zgrade Gradske uprave dovršena.
Budući da su Gradu Dugo Selo odobrena značajna bespovratna sredstva za razvoj i uređenje zelenih i pješačkih zona i u tom smjeru se provode brojni građevinski radovi pa se čini da tome nema kraja.
Južna obilaznica Dugo Selo
Uz dosadašnje projekte već izgrađenog nadvožnjaka, zatim na modernizaciji željezničkog kolodvora Dugo Selo, izgradnji pothodnika, u tijeku je i rekonstrukcija (izgradnja) cestovne mreže i nogostupa, a naročito je velik interes oko projekta Južne obilaznice Dugo Selo. Tim više što su upravo tim projektom obuhvaćene dvije nekretnine koje imaju i gospodarski značaj, radi se o tvorničkim halama i zemljištima koje je Grad Dugo Selo prostornim planovima prenamijenio u građevinska zemljišta namjene izgradnje više stambenih zgrada. Upravo u vrijeme te prenamjene dr.sc. Ivana Krišto, kćerka tadašnjeg vlasnika tvrtke Prerada drva čigra Pere d.o.o. Karatovića bila i vijećnica u Gradu Dugo Selo (ujedno i susjeda Kuharovih), pa je prenamjena iz industrijske zone u namjenu višestambene gradnje zacijelo išla puno lakše. Pero Karatović je kroz svoje tvrtke Sava promet d.o.o. i Sava Sport d.o.o., a do prije dvije godine i Prerada drva čigra d.o.o. vlasnik golemih nekretnina, sportskih terena i ugostiteljskih objekata na samoj granici Sesveta i u Dugom Selu. Budući da su nekretnine u vlasništvu Prerade drva čigra d.o.o. često bile predmet izvlaštenja i naknade u višemilijunskim iznosima, činjenica da je u to vrijeme u Gradskom vijeću Grada Dugo Selo sjedila u to vrijeme i njegova kćerka, poprima obrise čistog obiteljsko-poduzetničkog klijentelizma. Upravo se iz tih razloga nameće i pitanje iz kojih razloga Grad Dugo Selo je dopustio gradnju nelegalnih objekata na nekretninama u vlasništvu Prerada drva čigra d.o.o., kao i pristup njihovom zemljištu preko gradskog zemljišta bez ikakve građevinske dokumentacije?
Zbog blizine Zagreba i doseljavanja mladih obitelji, u širem centru i novim stambenim zonama izgrađen je izuzetno veliki broj privatnih stambenih zgrada. Gradonačelnik Nenad Panian nastoji izgraditi još puno više privatnih stambenih zgrada pa makar i po cijenu gušenja aktualnih tvorničkih pogona u radu. U tu svrhu provode se različiti oblici pritiska nad vlasnicima nekretnina koje su u zoni ostvarenja želja gradonačelnika Grada Dugo Selo i njegovih suradnika.
Grad Dugo Selo svoj brzi razvoj zahvaljuje željama gradonačelnika Nenada Paniana i iznimno velikom broju talentiranih pravnika, financijskih stručnjaka, zemljišnoknjižnih voditelja, voditelja Katastra, sudaca i visokih državnih dužnosnika.
Reklo bi se da je temelj uspjeha tadašnje općine Dugo Selo izgradio još veliki pravosudni stručnjak Jadranko Crnić, prvi predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske. Njegova kćerka Ana Marija Končić (rođ. Crnić) bila je dugo godina voditeljica Zemljišno knjižnog odjela Sesvete.
U broju 305 Dugoselske kronike od 16. srpnja 1990. godine objavljen je tekst jednostavnog naslova „NAJBOLJI UČENICI“. Nastavničko vijeće dugoselske osnovne škole pohvalilo je učenike koji su se posebno istaknuli svojim znanjem. I danas, tri i pol desetljeća poslije, vrijedi pročitati ta imena;
U razredu I c nalazimo visoko pozicionirane pravne stručnjake Ivanu Kuhar s prebivalištem u Dugom Selu, direktoricu Direkcije pravne podrške posebnom financiranju i naplate potraživanja u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak, njezinu sestru blizanku Maju Kuhar predsjednicu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave – DKOM-a, njezin suprug je Saša Manojlović, bivši zamjenik ravnatelja USKOK-a, a sada tužitelja u Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO). Iz istog razreda je i Vanja (Zvjezdana) Murat Milas danas kaznena sutkinja Općinskog suda u Novom Zagrebu. U istoj školi, iz III e razreda pohvaljena je kao najbolja učenica i Ema Hrubi kćerka nekadašnje voditeljice Porezne uprave Dugo Selo koja je svoj devetogodišnji radni staž u pravosuđu započela kao sudska savjetnica na građanskim i ovršnim predmetima tadašnjeg Općinskog suda u Dugom Selu, danas je djelatnica Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje raspoređena na radno mjesto više stručne savjetnice za poslove pripreme pokretanja postupaka radi zaštite imovine Grada u Odjelu za poslove pripreme pokretanja postupaka radi zaštite imovine Grada i među članovima projektnog tima NETCO 2.0.
Iz iste pravničke obitelji Murat je i diplomirana pravnica Tanja Murat IVd koja se profilirala u pravnim i kadrovskim poslovima javnog sektora i ustanova.
Ana Marija Končić (rođ. Crnić) nekadašnja voditeljica Zemljišno knjižnog odjela Sesvete, zatim Franjo Končić je dugogodišnji voditelj Zemljišno knjižnog odjela u Dugom Selu dok njegov bratić Albert Harcet radi kao ovlašteni zemljišno knjižni referent kod Općinskog suda u Sesvetama, stalna služba u Dugom Selu..
Osim što su Končić i Harcet rođaci, i poslovni su suradnici povezani kroz rad u pravosuđu i lokalnim institucijama na području Dugog Sela i Sesveta. Franjo Končić obnaša i dužnost tajnika Zajednice športskih udruga Grada Dugog Sela, te je i politički aktivan na lokalnoj razini, dok Albert Harcet također je povijesno vezan uz lokalne sportske uspjehe.
Osim rodbinske povezanosti, Ana Marija Končić (rođ. Crnić) i Franjo Končić godinama su blisko surađivali kao koatori stručnih pravnih knjiga i priručnika u izdanju Hrvatskih voda i Novog informatora. Albert Harcet ujedno je i bratić Franje Končića, te su obojica nastavila obiteljsku tradiciju rada unutar istog pravosudnog sustava (zemljišno knjižni odjeli Sesvete i Dugo Selo).
Kćerka Ana Marije Končić (rođ. Crnić), istaknuta odvjetnica Ana Končić, iz odvjetničkog društva Grahovac i partneri, uže je specijalizirana upravo za zemljišnoknjižno i stvarno pravo te profesionalno nastavlja tradiciju i tematiku kojom se u dugoselskom i sesvetskom kraju bavi i njezina šira obitelj.
Zanimljivo je da je upravo njezin djed Jadranko Crnić bio i osnivač i prvi urednik lokalnog gradskog lista Dugoselska kronika, dok je u kasnijim razdobljima u uredništvu tog istog lista godinama djelovao i sam Albert Harcet kao v.d. glavnog i odgovornog urednika Dugoselske kronike.
Prema službenom godišnjem rasporedu suda u Dugom Selu, Albert Harcet samostalno donosi odluke o prijedlozima za upis u zemljišne knjige i provodi zemljišno knjižne upise.
Još jedan uzoran đak iz popisa najboljih đaka 1990. godine je i Krešimir Šantić iz tadašnjeg VIII a razreda, koji obnaša visoku funkciju voditelja Zemljišno knjižnog odjela Sesvete. Prije nego što je napredovao na poziciju voditelja ZK odjela Sesvete, Krešimir Šantić godinama je radio unutar iste te gruntovnice učeći i radeći pod vodstvom Ane Marije Končić (rođ. Crnić) koja je prerano preminula.
Tako su dvojica nekadašnjih pohvaljenih učenika iste dugoselske škole danas na čelu dvaju zemljišnoknjižnih odjela istog suda – jednog u Dugom Selu, drugom u Sesvetama, dok je Albert Harcet – Končićev bratić zemljišno knjižni referent.
Tadašnji I e pohađao je i današnji viši stručni savjetnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH, Sektor za proračun i financije Jure Šola. Njihovi školski kolege su i Tomislav Pacak I c, dugogodišnji glasnogovornik Hrvatskog nogometnog saveza (HNS-a) i A reprezentacije na svjetskim i europskim prvenstvima i Tomislav Bokun II e poznati dugogodišnji seniorski igrač i kapetan NK Dugo Selo.
Sa liste „najboljih“ iz 1990 godine svakako treba navesti još jednog gradskog pročelnika. Dean Dragičević iz IV f razreda, danas je pročelnik Upravnog odjela za financije i komunalno gospodarstvo Grada Dugog Sela.
Analizom imena đaka s arhivskog popisa iz Dugoselske kronike 1990. godine uočava se mreža lokalnih obitelji čija se imena i prezimena isprepliću kroz ključne institucije Općinskog suda u Dugom Selu ili današnje Stalne službe Dugo Selo, kroz Gruntovnicu u Dugom Selu i Sesvete, gradsku upravu Grada Dugog Sela, te kroz Županijski ured i Katastar. Isto tako se dade zaključiti da Osnovna škola u Dugom Selu tih poratnih godina nije djecu učila samo brojevima i slovima, već sudeći prema kasnijim profesionalnim putevima, očito je postojala i vrlo uspješna i neformalna specijalizacija za pravo, zemljišta, nekretnine, javnu upravu i financije.
Tu počinje drugo poglavlje dugoselske uspješne priče. HBOR-ova škola iskustva i uspješnih pravnika i rukovoditelja.
Današnji pročelnik Upravnog odjela za pravne poslove, društvene djelatnosti i protokol Boris Savić prije dolaska u Grad Dugo Selo proveo je sedam godina u Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak. U početku je radio kao stručni suradnik za pravne poslove a zatim kao stručni suradnik za javnu nabavu. Sam je u jednom intervjuu istaknuo da u Grad Dugo Selo donosi iskustvo HBOR-a u upravljanju nekretninama, provođenju visokovrijednih investicija i koordiniranju velikog broja predmeta. Danas upravo Boris Savić vodi pravni odjel Grada Dugo Selo.
U Gradskoj upravi danas radi i Dinko Bačić, voditelj Odsjeka za poslove Gradskog vijeća i Gradonačelnika. Bačić je ujedno i glasnogovornik za informiranje Grada. Prije Dugog Sela – radio je u HBOR-u. U službenom HBOR-ovom dokumentu iz 2021. Dinko Bačić naveden je kao „Legal Support to Special Finance Department“ – pravna podrška posebnom financiranju.“
Danas Savić i Bačić ujedinjeno rade u istoj gradskoj administrativnoj strukturi. Boris Savić kao pročelnik i izvjestitelj a Dinko Bačić kao osoba koja priprema pravne materijale njegova odjela.
Iako nije sa „liste najboljih“ đaka iz 1990. godine, svakako ne treba izostaviti Marijana Ratkajeca, koji čini sastavni dio „mreže“. Već 20 godina kao šef državnog ureda – Katastra u Dugom Selu kreće se unutar istog političko-društvenog miljea kao i gradski čelnici i nužan je faktor za provedbu gradonačelnikovih želja, jer u maloj sredini operativna granica između suda, katastra i gradskih funkcija prelazi se kroz rad u zajedničkim gradskim i županijskim povjerenstvima.
Spojeni ljudi
Dok se u teorijama javne uprave idealni modeli trošenja javnog i europskog novca i donošenja odluka oslanjaju na strogu odvojenost funkcija i neovisne sustave kočnica i ravnoteža, operativna stvarnost Dugog Sela nudi jedan apsolutni fenomen. Ovdje je na djelu visoki institucionalni klijentelizam i sistemsko (plansko) zarobljavanje prostora (state capture). Cjelokupna mreža kontrole javnog novca, europskih fondova i privatnog kapitala funkcionira kao zatvoreni generacijski pakt čije je administrativno srce smješteno u zgradama Grada i Sudova u Dugom Selu i Sesvetama.
Tu su spojeni ljudi koji su dijelili zajedničku mladost i školske klupe s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina, a danas drže ključne poluge izvršne, tehničke i pravosudne vlasti. Kada krupni kapital uđe u sferu lokalne politike sustav ne reagira nadzorom, već unutar ovog generacijskog kruga pokreće automatizirani lanac s besprijekornim prividom legalnosti;
Pravna priprema terena; na prvom katu zgrade u sobi Županijskog odjela za imovinsko-pravne poslove, pravnica Jelena Petras – potpisuje ključna uvjerenja i očitovanja o statusu nekretnina, vrijednosti nekretnina, i dr. čime se administrativno raščišćava put za prenamjene spornih katastarskih čestica u višemilijunske stambene zone.
Tehničko oblikovanje i parcelacija; kat niže, dugovječni šef Katastra Marijan Ratkajec te nove građevinske i stambene planove tehnički ucrtava, potvrđuje geodetske eleborate i provodi parcelaciju zemljišta u ZIS.
Pravosudni pečat i uknjižba: na kraju tog istog administrativnog hodnika, voditelj ZK odjela Dugo Selo Franjo Končić i voditelj ZK odjela Sesvete prenamijenjene otpise i novoformirane stambene kvadrate službeno upisuju u vlasničke knjige.
Da je ovaj krug nedodirljiv i imun na vanjske institucije dokazuje i njegova vertikalna integracija prema vrhu Države. Ako Grad Dugo Selo pod vodstvom gradonačelnika Nenada Paniana povlači višemilijunska sredstva iz fondova EU, koristeći HBOR-ovu školu pravnika Borisa Savića i Dinka Bačića, ta sredstva prolaze kroz sustav u kojem uloge dodjele i kontrole drže članovi istih tih krugova. Jamstva i potpore prolaze kroz kanale Hrvatske banke za obnovu i razvitak gdje pravnu podršku vodi Ivana Kuhar, zakonitost javnih nabava na državnoj razini kontrolira njezina sestra Maja Kuhar na čelu DKJN-a, dok najviši kazneno-pravni nadzor nad tim istim europskim novcem drži njezin partner Saša Manojlović u uredu Europskog javnog tužitelja (EPPO).
Unutar ovog fenomenalnog sustava eliminiran je svaki vanjski institucionalni rizik. Kroz asimetriju informacija i privatnu bliskost stvoren je mehanizam u kojem se odluke o sudbini prostora i milijunima eura javnog novca ne donose kroz transparentne javne politike, već kapilarno teku između istih ljudi, istih ureda, istih hodnika, i u konačnici, istih kućnih brojeva, zajedničkih stubišta i lokalnih kafića i restorana u kojem se svi dionici gotovo svakodnevno susreću.
U teoriji javne uprave i pravne države, ovakva izrazita koncentracija moći, obiteljskih i generacijskih veza unutar istog zatvorenog lanca automatski se klasificira kao visok institucionalni i korupcijski rizik.
Temelj demokratske kontrole trošenja javnog novca počiva na tome da tijelo koje daje novac (Ministarstvo/HBOR/EU Fond) tijelo koje novac troši (Grad Dugo Selo), tijelo koje kontrolira natječaje (DKJN, CROPRO) i tijelo koje progoni kriminal (EPPO), moraju biti potpuno neovisni i međusobno se nadzirati. Kada se na tim ključnim točkama nađu sestre, bračni partneri i bivši bliski školski kolege ili kolege iz istih ureda, ta neovisnost postaje upitna. Kontrolni mehanizmi koji bi trebali alarmirati nepravilnosti ne funkcioniraju zbog privatne bliskosti ili solidarnosti.
Prohodnost povlaštenih informacija
U sustavu privlačenja fondova i javne nabave, najvrijednija valuta je informacija. Imati u uredu Grada Dugo Selo pravnike iz HBOR-a koji točno znaju kako sustav „diše iznutra“, te imati obiteljske poveznice s agencijama koje odobravaju sredstva, znači da Grad Dugo Selo može unaprijed znati kako postaviti kriterije natječaja.
Najopasniji oblik korupcije nije onaj očiti, ulični šverc, već sistemska korupcija i nepotizam koja ima sve uredne pečate. U ovakvom kružnom lancu, sporni projekt može;
1. Proći tehničku parcelaciju u Katastru (kod Marijana Ratkajeca)
2. Dobiti pravno uobličenje i proračun u Gradu Dugo Selo (kod Savića i Dragičevića)
3. Proći uknjižbu na sudu (kod Končića ili Šantića)
4. Dobiti glatku potvrdu na javnoj nabavi (kod Maje Kuhar). Projekt na papiru izgleda 100 posto legalno i čisto, jer su ga ovjerile sve nadležne institucije, iako je u pozadini možda riječ o pogodovanju
Ako bi neki savjesni službenik unutar ureda u Dugom Selu, ili neki građanin na kojeg su „zagrizle institucije“ primijetio nepravilnosti i htio bi ih prijaviti, postavlja se pitanje, kome?
Prijavljuje li se institucijama koje vode ili nadziru članovi obitelji i prijatelji iste te zatvorene mreže? To stvara efekt obeshrabrivanja i „zarobljavanje države“ na lokalnoj razini, eliminira rizik za lokalnu vlast i uklanja stvarnu neovisnu kontrolu. Kada nema neovisne kontrole, a u igri su stotine milijuna EUR-a iz EU Fondova, prostor za zlouporabu položaja postaje širom otvoren. T
