Dušan Karpatsky više od pola stoljeća radi na promicanju hrvatske kulture
Napisao: Ivan Raos
Hrvatsko-češko društvo i Katedra za češki jezik i književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu organizirali su proslavu 80. rođendana DUŠANA KARPATSKOG, najuglednijeg češkog kroatista, prjevoditelja i književnog povjesničara. U nazočnosti slavljenika proslava je održana u petak 22. svibnja 2015. u Vijećnici Filozofskog fakulteta, Ivana Lučića 3, u Zagrebu.
Tijekom svečanosti Dušanu Karpatskom je uručena Nagrada „Marija i Stjepan Radić“ koju mu je dodijelilo Hrvatsko-češko društvo zbog njegovih iznimnih zasluga za razvoj hrvatsko-čeških odnosa u cjelini. Dušan Karpatský više od pola stoljeća kao prjevoditelj, književni povjesničar i publicist neumorno radi na promicanju hrvatske kulture u Češkoj. Svojim radom potvrdio se kao jedan je od najvećih promicatelja hrvatske književnosti i kulture u svijetu, a ono što ga čini posebnim među češkim intelektualcima njegovo je nevjerojatno opsežno i duboko poznavanje hrvatske kulture, posebno književnosti, i njegov entuzijazam u promicanju kulturne suradnje Hrvatske i Češke.
Oko 70 prijevoda hrvatskih pisaca
Rodio se 28. veljače 1935. u Trebišovu u Slovačkoj, a na Karlovu sveučilištu u Pragu završio je studij češkog i hrvatskog jezika i književnosti. Od početka 1960-ih bio je urednik u uglednim književnim mjesečnicima, a u dva je navrata djelovao i kao lektor češkog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zbog političkih razloga od 1972. do 1981. bilo mu je zabranjeno objavljivanje, a od 1978. do 1989. radio je kao lektor hrvatskog jezika na Jezičnoj školi u Pragu.
Kao vrstan poznavatelj hrvatskog jezika Dušan Karpatský je u zasebnim knjigama i antologijama objavio oko 70 prijevoda hrvatskih pisaca, među kojima se ističu Miroslav Krleža, Ivo Andrić, Marija Jurić Zagorka, Ranko Marinković, Slobodan Novak, Ivan Aralica, Ivo Brešan, Pavao Pavličić, a na češki je preveo i Bašćansku ploču, Horvatsku domovinu Antuna Mihanovića, Smrt Smail–age Čengića Ivana Mažuranića, kao i brojne pjesnike.
Dušan Karpatský zaslužan je i za promociju češke kulture u Hrvatskoj svojim tekstovima o povijesti češke i slovačke književnosti te posebno značajnom Croaticom na češkom jeziku, bibliografijom prijevoda hrvatskih pisaca na češki. Karpatský je 2003. u Zagrebu objavio Zlatnu knjigu češkog pjesništva, a hrvatsku kulturu trajno je zadužio 2007. češkom antologijom hrvatskog pjesništva Koráb koralový (Korablja od koralja).
Bitno djelo za proučavanje hrvatsko-čeških veza je Mali hrvatsko–češki biografski leksikon, dvojezični leksikografski pregled osoba zaslužnih za održavanje češko–hrvatskih kulturnih veza iz 2002., kao i antologijska zbirka hrvatskih pjesama o moru Má duše je moře. Poezie charvátského Jadranu (Duša mi je more, 2001.).
Objavljivanje vešesveščanih sabranih djela Miroslava Krleže u sedam knjiga bilo je značajnije djelo Karpatskog, koje je dovršeno 2013. Sa skupinom prjevoditelja Karpatský je na češki nabitnije Krležine romane, drame, pjesnička i memoarska djela. Uz podatke iz Krležine biografije objavio je i kompletnu bibliografiju češke krležijane.
Zaslužene nagrade
Za svoje djelo u Hrvatskoj je dobio nekoliko zasluženih nagrada, dopisni je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1990., prvi je dobitnik nagrade Matice hrvatske „Ljudevit Jonke“ 2008. za iznimna postignuća u promicanju hrvatskog jezika i književnosti u svijetu. Dobitnik je i nagrade „Julije Benešić“ Društva hrvatskih književnika 1990., dobio je 2001. Red Danice hrvatske s likom Marka Marulića, potom 2002. Ininu nagradu za promicanje hrvatske kulture u svijetu, na prijedlog Hrvatsko-češkog društva zbog promicanja hrvatske kulture u svijetu. A na prijedlog Hrvatsko-češkog društva 2012. izabran je počasnim članom Društva. Prigodom 80. rođendana Hrvatsko-češko društvo u veljači 2015. dodijelilo mu je Nagradu „Marija i Stjepan Radić“ zbog njegovih iznimnih zasluga za razvoj hrvatsko-čeških odnosa u cjelini. Društvo hrvatskih književnih prevodilaca izabralo ga je 1998. svojim počasnim članom.
Još od studentskih dana Dušan Karpatský u neprekidnom je kontaktu s hrvatskom književnom i kulturnom sredinom, a tijekom Domovinskog rata svojim je angažmanom kao intelektualac i humanist u Češkoj širio istinu o stradanju Hrvatske i BiH u srpskoj agresiji.
Spomenut ćemo da su Hrvati i Česi brižno razvijali i održavali stoljećima prijateljstvo dvaju bliskih srednjeeuropskih naroda (postoje pisani dokumentarni tragovi o tomu) još od nastanka Karlova sveučilišta u Pragu i Zadarskog sveučilišta iz 14. stoljeća. Ta prijateljstva traju i održavaju se danas čemu uvelike i ozbiljeno pridonosi Dušan Karpatský koji je svojim djelovanjem na području kulture zadužio obe države. Danas su Hrvatska i Češka punopravne članice EU makar su prolazile zahtjevne tranzicijske prilagodbe pravnim stečevinama i pravilima EU ostale su u dobrim prijateljskim odnosima koji se zaista sveprimjetno održavaju i iskreno šire na svim područjima. T
4 komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.