Preseljeni iz prizemlja Rafinerijina samačkoga hotela i suterena „„Panonije“ u najnužnije obnovljenu zgradu nekadašnjeg Prekršajnoga suda i Centra socijalne skrbi, novinari Karlo Rosandić, Mate Piškor i pokretač ideje Josip Frković svoje su prostorije pretvorili u radno-galerijske. Nimalo slučajno, jer je frekvencija posjetitelja na Trgu kneza Ljudevita Posavskoga bila upravo onakva kakva i doliči medijskom regionalnom središtu. I tako je počelo. Osmoga prosinca 1988., uz katalog izložbe radova o pokupljanskim čardakima, drvenim kapelama, kupskim obalama i drugim motivima, čast da se prvi predstavi dobio je letovanićki profesor Božidar Škofač
Napisao: Josip Frković
U božićno predvečerje, talentirani slikar i predsjednik Sisačke udruge likovnih umjetnika, Jovica Radmanović, otvorio je u Galeriji „Svetoga Kvirina“ 24. po redu i svakako najposjećeniju predblagdansku izložbu 40-ak radova zaljubljenika kista, štafelaja i skulptura. Do 10. siječnja 2018. Siščani će moći razgledati radove Matije Akrapa, Branka Cekovića, Đurđice Dadović, Miodraga Dobrića, Marice Đeverlija, Božice Filipović, Dalibora Gotala, Mire Ivanković, Mirjane Karajčić, Ružice Klaić, Zlatka Klasnića, Mladena Marakovića, Zlatka Mikloša, Barbare Močilac, Slavice Orešković, Gordane Penezić, Jove Radmanovića, Ivana Sabolića, Edine Šalić, Božidara Škofača i Jadranke Štajduhara. Spomenuti slikari i kipari koristili su najrazličitije slikarske i kiparske tehnike, predstavljajući svoj osobni koloristički doživljaj Staroga mosta preko Kupe, Zalazak sunca, Pejsaža, Župne crkve sv. Marije Magdalene u Selima, Sutona na Šetnici Slave Striegla, Jeseni, Šetnice, Mrtve prirode, Lonjskoga polja, Šipka na kamenu ili Jeseni.
Eksperimentalna etapa
Stvarali su u tehnikama ulja na papiru, platnu i staklu, pastelu, akrilu i terakoti. Izložene radove sa zanimanjem je razgledalo preko dvjesta ljubitelja likovnosti, koje je u nekoliko rečenica iz bogate povjesnice SULIKUM-a podsjetio i novinar i direktor Nakladničke kuće „Aure“, Bogdan Arnautović. Rekao je, među ostalim, da je eksperimentalna etapa udruživanja likovnjaka otpočela još idejom autora ovoga teksta, te „Večernjakovom“ galerijom (VEGAS) u prostorijama dopisništva vodećega hrvatskog nacionalnoga dnevnika. Tih se trenutaka rado prisjetila i Jasna Jednačak (na slici s Jovicom Radmanovićem po završetku otvorenja izložbe), dugogodišnja djelatnica Narodne knjižnice i čitaonice, koja je na izložbu pristigla iz Zagreba.
Prva izložba uz tamburice „Puculice“
Preseljeni iz prizemlja Rafinerijina samačkoga hotela i suterena „„Panonije“ u najnužnije obnovljenu zgradu nekadašnjeg Prekršajnoga suda i Centra socijalne skrbi, novinari Karlo Rosandić, Mate Piškor i pokretač ideje Josip Frković svoje su prostorije pretvorili u radno-galerijske. Nimalo slučajno, jer je frekvencija posjetitelja na Trgu kneza Ljudevita Posavskoga bila upravo onakva kakva i doliči medijskom regionalnom središtu. I tako je počelo. Osmoga prosinca 1988., uz katalog izložbe radova o pokupljanskim čardakima, drvenim kapelama, kupskim obalama i drugim motivima, čast da se prvi predstavi dobio je letovanićki profesor Božidar Škofač. Uz Mihaela Penića i Miroslava Bagarića, Škofač je tada bio jedan iz trolista inicijatora okupljanja likovnjaka. Najavom otvorenja galerije, uz opće odobravanje, (pre)sretan nije bio jedan od čelnika tadašnje Skupštine općine, „bojeći se prizvuka hrvatskoga nacionalizma“, jer su protokol otvorenja pjesmom i tamburaškom svirkom u prekrasnim narodnim nošnjama poduprli i čuvari nacionalnih starina, članovi HKUD-a „Puculice“. Izlagali su potom Mihael Penić, Miroslav Bagarić i deseci drugih slikara. Bilo je tako sve do 1990. i proglašenja neovisnosti, preuzimanja zahtjevnih dužnosti novinara u lokalnoj politici i višestranačju, te odlazaka u braniteljske postrojbe Hrvatse vojske. U analima SULIKUM-a, ostat će trajno zapisano da su nakon prvih i skromnih koraka sisačkih novinara 22. prosinca ratne 1993. u Domu „Vrbine“ likovnjaci osnovali svoju udrugu. Prvi predsjednik postao je pok. Mihael Penić, kojem kolege i prijatelji mnogo toga zahvaljuju u okupljanju kulturnjaka i formiranju stvarateljskoga likovnoga kruga u Kvirinovu gradu. T
