170. OBLJETNICA MATICE HRVATSKE

170. OBLJETNICA MATICE HRVATSKE

25. listopada, 2012.
Print Friendly, PDF & Email

Piše: Igor Koruga

Svečanim je koncertom, u utorak 23. listopada 2012. u 20 sati, u velikoj koncertnoj dvorani HGZ-a obilježena 170. obljetnica utemeljenja Matice hrvatske te početak 10. ciklusa ¨Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj¨. Uvodnim su se riječima publici obratili potpredsjednik Matice hrvatske, akademik Ante Stamać, i umjetnički voditelj spomenutog ciklusa, prof. Goran Končar.

MATRIX CROATICA

Iz gomile općih podataka vezanih uz Maticu hrvatsku (lat. Matrix Croatica) izdvojit ću tek nekoliko najznačajnijih koje je, mislim barem, i akademik Stamać sažeo u svom govoru. Matica hrvatska osnovana je kao Matica ilirska 1842. godine. Danas je jedna od najstarijih kulturnih ustanova u Hrvatskoj, gdje je i najveći nakladnik knjiga i časopisa. U Središnjici i ograncima Matica hrvatska objavljuje više od stotinu knjiga godišnje, novine za književnost, umjetnost i znanost Vijenac te književni i znanstveni časopis Kolo, jednako kao i Hrvatsku reviju. Stotinjak postojećih ogranaka Matice hrvatske objavljuje dvadesetak književnih časopisa, među kojima su Dubrovnik, Književna revija, Dometi, Zadarska smotra, Riječi, koji su, zbog bogate kulturne djelatnosti u svojim mjestima, nezaobilazni, a ponegdje i jedini nositelji kulturnoga života.

Osim izdavačke djelatnosti Matica hrvatska priređuje obilje najrazličitijih kulturnih i znanstvenih manifestacija; predstavljanja knjiga, znanstvene simpozije, okrugle stolove, stručna i znanstvena predavanja i rasprave, koncerte, kazališne predstave. Dio glazbene djelatnosti pokriva i ciklus Mladih glazbenika u Matici hrvatskoj, i to deset godina, uglavnom ponedjeljkom, a isključivo u koncertnoj dvorani Matice hrvatske na zagrebačkom Strossmayerovom trgu. Danas već priznata glazbena pozornica začeta je 2003. inicijativom Gorana Končara i Daniela Marušića koji su ukazali na potrebu da se mladim glazbenicima omoguće javni nastupi. Živa koncertna atmosfera, novi glazbeni talenti, mlada publika, vrijedna djela hrvatskih i svjetskih skladatelja, samo su neke odlike ovoga Ciklusa, prepoznatog u okvirima nepobitnih vrijednosti kulturnoga života Zagreba i Hrvatske.

OBEĆAVAJUĆI UMJETNIČKI PROJEKTI

Mladi i talentirani glazbenici zauzeli su, ovoga utorka, pozornicu HGZ-a i zagrijali prisutne raznolikim interpretacijama djela Georga Philippa Telemanna, Mauricea Ravela, Jakova Gotovca, Mladena Pozajića, Ivana pl. Zajca, Wolfganga Amadeusa Mozarta, Antonina Dvořáka, Franza Liszta, Henryka Wienawskog i Amanda Ivančića.

Najizvrsniji nastup pokazao se, donekle i očekivano, onaj Hrvatskog gudačkog kvarteta koji je suvereno i s neobičnom lakoćom izveo prva dva stavka zahtjevnog Ravelovog Gudačkog kvarteta u F-duru. Poimence i redom, Marko Graziani, prva violina, Alina Gubajdullina, druga violina, Aleksandar Jakopanec, viola, i Smiljan Mrčela, violončelo, pokazali su zavidnu razinu komornog muziciranja, duboko razumijevanje glazbenog predloška i, u svemu tome, nepopustljivu koncentraciju. Najosjetljivijim, veznim elementom svakog gudačkog kvarteta – violom – članovi se Hrvatskog gudačkog kvarteta svakako mogu pohvaliti te u svim svojim nastupima predati izravnoj unutarnjoj instrumentalnoj komunikaciji. Mada bi se, posebno u izvedbama romantičarskog i imresionističkog repertoara, Marko Graziani mogao i dodatno okuražiti u iznošenju glavnih violinskih dionica, često dominirajućih u dvoglasjima s Alinom Gubajdullinom (2. violina), potvrdila se riječ prof. Gorana Končara da se u ovome slučaju radi o obećavajućem umjetničkom projektu, svakako u svjetskim razmjerima.

Komorni Gudački orkestar Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu kvalitativno je stao uz bok Hrvatskim gudačima, međutim, istina je (i) da je odabrano djelo Armanda Ivančića, Simfonija br. 8 u G-duru, postavila kudikamo manje izvedbene zahtjeve od dijela Ravelovog kvarteta. Poletna, predklasicistička trostavačna skladba ljupkošću je i elegancijom oblikovala konac svečanog koncerta, ali je, istovremeno i pritom, izostavila značajnije ritamske promjene, disonantne tenzije i kontrapunktske vještine na kakve smo, recimo, navikli kod Mozartovih djela u povijesnome slijedu.

KVALITATIVNO ODMAKNUTI

Kvartet violina Osnovne glazbene škole u Veloj Luci (voditeljice prof. Renate Prizmić Linarić) i Akademski zbor Sveučilišta u Mostaru (zborovođe Katje Krolo-Šarac) u svojim su izvedbama Telemannovog Koncerta za 4 violine br. 2, TWV 40:202, te Gotovčeve skladbe Jadranu i Pozajićeve Uskrsnice, pokazali radost muziciranja i pjevanja, ne manje i ozbiljnost interpretativnog pristupa, premda su se, kvalitativno gledajući, tek vrsnom amaterskom razinom razišli od gore opisanih skupina virtuoznih umjetnika.

Nastupi sopranistice Nikoline Pinko i violinista Tvrtka Emanuela Galića, u najavi također predstavnika mlade umjetničke elite, ¨skliznuli¨ su s vrhunske razine i to; u slučaju sopranistice, mahom zbog blago neugođenog, točnije prenaglašenog, premda točno intoniranog vokala, a u slučaju gudača, Galića, radi lakonski odabranog (nezahtjevnog) djela. Napose kod Nikoline Pinko, isprika se može potražiti i u partnerici/pijanistici, no poznato je da najveće glazbene zvijezde krasi upravo prilagodna osobina.

U SVEČARSKOM TONU

Radišni i nadareni, predstavili su se svi spomenuti glazbenici, s upornom Zrinkom Ivančić na čelu i njezinom neobičnom interpretacijom Lisztovog 123. Petrarcinog soneta: Vidjeh anđela da se spustio na zemlju, iz druge knjige ciklusa Godine hodočašća: Italija, u kojoj je ipak, u tumačenju, donekle izostavila potreban opis i red glazbenih elemenata. Bogat tematski i oblikovni materijal Lisztove skladbe Ivančić je stjesnila u tehnički korektnu izvedbu, suha, točna i beživotna ritma, izazvavši pritom neočekivan dojam plošnosti i pretjerana ravnomjerja. Isti se popravio u slučaju koncertne etide Gnomenreigen, čiju je izvedbu probrana publika nagradila srdačnim pljeskom isprativši mladu umjetnicu, u svečarskom tonu vrlo vrijednih obljetnica Matice hrvatske, u nadasve neizvjesnu budućnost. T

3 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<