GLAVNE TEME PRISJEĆANJE

VREMEPLOV JOSIPA FRKOVIĆA: POVIJESNE KRIVOTVORINE O ZRINU

29. prosinca, 2019.

Piše: Josip Frković

Tužbom protiv sramotne presude dvorskoga suda davne 1946. o konfiskaciji imovine zločinački obespravljenih stanovnika Zrina i njihovih potomaka, „koji su odreda odbijali svaku pomisao na suradnju s partizanskim komunistickim pokretom s primjesama cetnistva“, ustali su svojedobno članovi obitelji svećenika, sadašnjega biskupa krčkoga Ivice Petanjka. Tužba je, očekivano, odbačena kao neosnovana. Za povratak na djedovinu i u slobodnoj Hrvatskoj Zrinjanima stoga još preostaje kolektivna tužba. Jedan od vjerodostojnih dokaza mogao bi biti i zapisnik o prosvjednom posjetu načelnika Zrina Antuna Babića, tabornika Roka Remete i seljaka Pavla Marakovića i Mije Krivošića Predsjedništvu Vlade NDH. Bilo je to 30. ožujka 1943., pet mjeseci prije zlokobnoga napada partizana s petokrakom na kapi, a kokardom u srcu. Izaslanstvo je ministru Tortiću priopćilo da je od uspostave NDH zabilježeno 36 napada, u kojima je za poljskih radova i u drugim okolnostima od divljih pravoslavaca ubijeno, ranjeno i zarobljeno 46 Hrvata. Iza rujanskoga partizanskoga divljanja 1943., 76 godina kasnije, na fasadi zupne spomen-crkve zrinske u mramor su uklesana imena tri stotine hrvatskih stradalnika koji nisu bili spremni prikljuciti se Titovim monstrumima. 

Zrin uzalud trazio domobransku postrojbu

A lijepo je zapisano u vladi NDH: “Manjka im obuća, a oskudica je za hranu. Zrin je jednostavno izoliran od ostala svijeta, rekoše. Na raspolaganju im je za vojničku službu 80 mahom neispravnih pušaka otetih od četnika (njih je vodio i kasniji narodni heroj Vasilj Gaćeša, koji je dao strijeljati i skupinu Srba lojalnih NDH – op.a.) dok za civilno oružje nemaju streljiva. Dvije teške strojnice, pak, otela im je vojska. Dok obrađuju svoja polja i 4 kilometra daleko od sela, ono i druga hrvatska naselja ostaju nezaštićeni. Zbog toga su predstavkom kod Vlade zaiskali da u Zrin pošalje vod domobrana s naoružanjem i doznakama za obuću 134 čuvara sela. Tako je zapisano i posvjedočeno o primitivnim vlaškim divljacima, dok “veliki hrvatski povjesnik” Hrvoje Klasić iz Siska tambura “o teroru Hrvata Zrina nad “golorukim svetosavcima”. Baš svašta od titovca i Špiljakova rodjaka, odranskoga Mike opančara, koji je 1947. dao ukloniti hrvatsku svetinju, Freikornov spomenik hrvatskoga vojskovodje i bana Josipa Jelacica. 

I dok su hrvatski vjernici i domoljubi 14. rujna 2019. slavili povijesni dogadjaj u rodnom mjestu najvecega junaka Nikole Subica Zrinskoga, tri mjeseca kasnije tiskovine objavljuju vrijednu informaciju iz Osekova u Moslavini. Selo je to koje u tri poznate grobnice iz Drugoga svjetskoga rata i mirnodopskoga divljanja partizanskih komunista krije zemne ostatke 400 Hrvata domoljuba (Dr. D. Kovacevic: Monografija “Popovaca za II. svjetskoga rata i poraca, 1941. – 1947.)  

290 godina svete Ane osekovske

Treće nedjelje došašća, koja se tradicionalno naziva nedjelja Gaudete (Radujte se), župljani župe Osekova poslavili su u zajedništvu sa svojim župnikom Draženom Laucem, ali i kancelarom Sisačke biskupije mons. Markom Cvitkušićem. Kancelar mons. Marko Cvitkušić, posjetio je u župu sv. Ane u Osekovu povodom primanja darova župnika i župljana spomen-crkvi Našašća sv. Križa u Zrinu. Naime, u 14. rujna 2019. prvi puta nakon 76 godina oglasilo se zvono s novosagrađene spomen-crkve Našašća sv. Križa, a misno slavlje i blagoslov crkve predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem i mnoštvom svećenika.  Od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. i 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin. S obzirom da se župa sv. Ane ove godine prisjeća 290 godina od izgradnje, župnik je odlučio novoizgrađenoj i sestrinskoj župi Zrin darivati novčani iznos za ispisivanje imena na spomen ploči svih stradalih župljana Zrina, ali i misal, te albu i četiri misnice svih liturgijskih boja s likom bl. A. Stepinca, koji je u to doba bio nadbiskup zagrebački te sa suzama u očima i molitvom na usnama proživljavao križni put hrvatskog naroda. Podsjetimo, nadbiskup zagrebački Alozije Viktor Stepinac bio je pokretač brojnih karitativnih akcija kako bi se pomoglo najranjivijim dušama toga doba. Treća nedjelja Došašća tradicionalno je nedjelja Caritasa i sav prilog župljani su dali za potrebe Caritasa. T