Knjiga Borivoja Popovčaka
Napisao: Ivan Raos
U četvrtak 20. veljače 2014. u 18 sati, u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, na Strossmayerovu trgu 14, održat će se predstavljanje dugo očekivine knjige Vilim Svečnjak – Donacije gradu Zagrebu, autora Borivoja Popovčaka, kojoj je nakladnik Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2013.
Uvodno će slovo kazati akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a na predstavljanju će govoriti predstavljači i recenzenti knjige akademik Tonko Maroević, Zvonko Maković i autor Borivoj Popovčak, upravitelj Strossmayerove galerije starih majstora HAZU.
ZEMLJA I MEMORIJALNA ZBIRKA MARTE I VILIMA SVEČNJAKA
Knjiga autora Borivoja Popovčaka Vilim Svečnjak – Donacije gradu Zagrebu zapravo je sadržajan prikaz donacija Zemlja i Memorijalna zbirka Marte i Vilima Svečnjaka koje je hrvatski slikar Vilim Svečnjak (1906.-1993.) sa suprugom Martom, rođ. Smolíková (1903.-1993.), darovao Gradu Zagrebu 1990. godine.
Brigu o stručno-znanstvenoj obradi i predočavanju čitave zbirke Svečnjakove ponuđena je Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, koju je Akademija sa zadovoljstvom prihvatila 13. travnja 1990. godine.
Sukladno darovnom ugovoru koji bijaše potpisan u Skupštini Grada Zagreba 17. svibnja 1990. godine Donacija Zemlja biti će trajno smještena u Muzej donacija nakon njegova osnivanja dok će Memorijalna zbirka Marta i Vilim Svečnjak kao jedinstvena spomenička cjelina ostati smještena u stanu donatora u Martićevoj u Zagrebu. Prva Donacija Zemlja obuhvaća 280 djela nastajala tijekom razdoblja (zemljaške faze), dok Memorijalna zbirka Marta i Vilim Svečnjak sadrži 562 djela nastajala od samih početaka sve do kraja umjetničkog djelovanja podkraj osamdesetih godina 20. stoljeća. Ipak nedugo koju godinu potom nakon realizirane (darovnice Gradu Zagrebu) preminula je umjetnikova supruga Marta 11. siječnja 1993. godine, a za njom pola godine poslije (3. lipnja 1993.) i umjetnik Vilim Svečnjak.
Knjiga zapravo dojmljivo prikazuje umjetničke zbirke Vilima Svečnjaka, tj. donacije koje sadrže više od osam stotina djela „prikaz je tek dijela opusa tog nezaobilaznog imena u povijesti hrvatskog slikarstva dvadesetog stoljeća. Iako u donaciji nedostaju neka kapitalna Svečnjakova djela, ovaj segment njegova stvaralaštva prati njegovu djelatnost od samog početka, od srednje škole, godina provedenih na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, djelovanja u Grupi Zemlja, godina egzila u Italiji i poslijeratnog razdoblja preko pedesetih godina prošlog stoljeća i definitivnog raskida s pragmatističkom ideologijom komunizma, godina oslobađanja svog umjetničkog izričaja i eksperimentiranja raznim likovnim tehnikama i disciplinama do postupnog smirivanja i sažimanja iskustva osamdesetih godina.“
SLIKARSTVO NAGLAŠENE RASPOZNAJNOSTI
Svečnjakova sva likovna djela po osobitoj uočljivosti zapravo su vrlo primjetna, kao slikarstvo izraženo sadržajem naglašene raspoznajnosti (što umjetnika uvelike karakterizira) uz izvide u čitavom stvaralaštvu a, odraz su neprestanog traženja i pronalaženja kojekakvog eto čak i osobnog izričaja. Za njegove dojmljive i postojane pomake kao i odmake k modernoj „domaće slikarske škole“ kritika počesto nije imala razumijevanja, stoga je njegov opus držala ne konzistentnim i proturječnim. Stoga ubrzo možemo očekivati odlučnije znanstveno i kritičko propitivanje svekolikog umjetnikovog opusa (baš onog bitišta), a što može biti razlog i povod zbog kojeg se baš takvo znanstvenije propitivanje umjetnikove umjetnosti ne može izbjeći?!
Ipak Borivoj je Popovčak ovom knjigom uspio dojmljivo sagledati i predočiti Svečnjakovo cjelokupno stvaralaštvo, pritom vješto promatra lucidne i kreativne iskorake poput crtačkih ciklusa La Bella Scrittura i Balade Petrice Kerempuha s kojima je davno prije svih naznačio raskid s pragmatičkim idejama partije o umjetnosti kao instrumentariju za promicanje političkih ideja.
Međutim tek će biti potrebno ozbiljeno ustvrditi značidbu baš svih tih Svečnjakovih primjetno uvjerljivih likovno hrvatskih i europskih izvrsnih istupa unutar čitavog opusa. Očito će to ubrzo biti zadaća jednog znanstveno sveobuhvatnijeg i ovodobnijeg istraživanja (propitivanja) s više znanstvenih razina, naročito s razine znanosti o slici. Moguće i stoga kako bi se što bolje upotpunile do sad poznate spoznaje o likovnom djelu i ulozi Vilima Svećnjaka pa i koliko i kako je kao sudobnik utjecao na mnoge djelatnosti u kulturi Hrvatskog društva iz ovodobnice.
Zaista je moguće kazati da su bez sumnje fragmenti Svečnjakova opsežnog djela ostavili primjetan trag čak i uveliko utjecali na promjene i na razmišljanja u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, poglavito u slikarstvu. 
