Građanska inicijativa “Sišćani ne žele biti smetlišćani” zahtijeva stoga prekidanje obrade troske za graditeljske namjene (?) na otvorenom u tvorničkom krugu, te da se uklone sve dosad dopremljene količine troske od oko sedam tona. Traži se i revizija dopusnica za obradu 400 raznih vrsta 200 tona otpada na otvorenom. Gnjevni građani s pravom traže angažiranje Državnom inspektorata, kojem u Istri olako promiču brojni slučajevi bespravne gradnje ili pak u Slavoniji epidemije afričke svinjske kuge
Napisao: Josip Frković
Vjerojatno nitko od tisuće sudionika trećeg prosvjednog okupljanja protiv šesnaestmjesečne obrade 150.000 tona crne troske iz bivšeg šibenskog TLM-a, odnosno Biljana Donjih, udaljenih 330 kilometara – pa ni govornici građanske inicijative, Mladen Švraka, Mira Marković Brodarac i Snježana Sužnjević Vago – nije pomislio na laskavu titulu grada hrvatskih pobjeda Šubića Zrinskih kod Sigeta 1566., na bitku nad osvajačkim Osmanlijama kod Staroga grada 1593. i prve obrambene formacije ZNG-a u velikosrpskoj agresiji lipnja 1991. ili grimase čuđenja današnjeg glavnog inspektora Andrije Mikulića pri kadrovskom izboru na tu prestižnu dužnost. K tome još i na najvažniji podatak da je Sisak u vrijeme bivše države imao primat četvrtine industrijskog potencijala Hrvatske, a sada je u nezgodnoj prilici postati smetlište birokrata Europske Unije.
Medecinski otpad
Istina, Hrvatska je punih petnaest godina odlagala sanaciju (plativši kaznu od 15 milijuna eura i još dnevni iznos kazne), pa je Fond zaštite okoliša raspisao natječaj za izvođenje tog posla koji je u konačnici pripao dugoselskom “Kemokopu”. Tvrtka koja je za sumnjiva i kriminalom obavijena stečajnog postupka “Herbosa”, velikog izvoznika sredstava kemijske zaštite bilja, kupila je firma u čije krugu rade u najmu prostora još dvije tvrtke za obradu čak i opasnog medicinskog otpada. To su “Remondis” i “Madison”. Upravo taj podatak zabrinjava stanovnike Tišinske ulice Marijana Celjaka na Zelenom Brijegu, jer povremeno s obale Save dopiru oblaci prašine i nesnosna smrada. Uostalom, i sve zdravstvene statistike minulih desetljeća – dok je “Herbos” tek gradio modernu spalionicu otpada – svjedoče o brojnim onkološkim oboljenjima.
Ipak, pred Europskim sudom, koji je zbog opasnih sastojaka trosku držao opasnom, a Hrvatska nije uspjela dokazati da je troska “neopasan otpad” u rješavanje problema ušlo se očito kao grlom u jagode.
Iako analize Europskog suda spominju povećane koncentracije policikličkih aromata i mangana. Po sistemu brigo moja. Građanska inicijativa “Sišćani ne žele biti smetlišćani” zahtijeva stoga prekidanje obrade troske za graditeljske namjene (?) na otvorenom u tvorničkom krugu, te da se uklone sve dosad dopremljene količine troske od oko sedam tona. Traži se i revizija dopusnica za obradu 400 raznih vrsta 200 tona otpada na otvorenom. Gnjevni građani s pravom traže angažiranje Državnom inspektorata, kojem u Istri olako promiču brojni slučajevi bespravne gradnje ili pak u Slavoniji epidemije afričke svinjske kuge.
Mjerni uređaji
U priopćenju pristiglom iz Gradske vijećnice gradonačelnik Domagoj Orlić (bez “ukrasne, prigodničarske zamjenice i stalno zaposlene profesionalne čuvarice županijskog pečata u Uredu župana, Sanje Mioković, jedinstvenog primjera dvostrukih funkcija u hrvatskoj političkoj praksi”!), svojski se zalaže za uklanjanje prepreke raspoloženju zdravorazumskih Siščana.
Dijeleći zabrinutost sa svim građanima, od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije traži nalaze Hrvatskog geološkog instituta i nalaze vještačenja Rudarsko-geološkog fakulteta u Zagrebu od 2018. i 2019. godine, te postavljanje mjernih uređaja. T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.