Okrugli stol “Banke u gospodarstvu:Tko će preuzeti rizik”
Napisao: Ivan Raos
Popuštanjem kreditnih uvjeta ne smije se ugroziti stabilnost bankarskog sustava, jer na bankama je da pomognu oporavku ekonomije – složili su se sudionici okruglog stola «Banke u gospodarstvu: Tko će preuzeti rizik» kojeg su organizirali magazin Banka i Hrvatska udruga banaka, održavao se 13.ožujka 2014. u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu.
“Hrvatska narodna banka učinila je sve u okviru svojih mogućnosti kako bi dobu recesije pomogla bankama da nastave kreditirati poduzeća, a sad je na poslovnim bankama da odgovore na zahtjeve poduzeća za nižim cijenama kredita na način da spuste kamate na depozite, čime će sebi osloboditi prostor za spuštanje kamata” – istaknuo je Ante Žigman, savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci na pitanje dr.sc. Tomislava Ćorića s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
ZAOKRET OD NISKE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI
Ćorić je, kao jedan od sudionika rasprave u kojoj su sudjelovali i Milan Deskar Škrbić iz Erste banke, Ivan Šverko iz Hypo Alpe Adria banke i Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca, istaknuo da su poslovne banke i HNB zapravo jedini ozbiljen čimbenik u državi koji može učiniti zaokret od niske gospodarske aktivnosti i nekreditiranja poduzeća.
Zaokret bi se trebao sastojati u tome da regulator omogući bankama povećanje likvidnosti u sustavu spuštanjem razine obvezne pričuve i popuštanjem regulative, što bi zaista omogućilo bankama da kreditiraju poduzeća uz niže kamate i ponovno pokrenu ekonomiju.
Željko Ivanković glavni urednik magazina Banka naglasio je da su kamatne marže hrvatskih banaka zapravo niske u Hrvatskoj, a da posebni kreditni programi koje je Hrvatska banka za obnovu i razvitak nudila tvrtkama, nisu dali očekovane zapaženije rezultate.
„Danas, davanje prostora bankama da se razmašu na taj način“, tvrdi Žigman, „dalo bi zamaha nenaplativim kreditima. Nakon šest godina recesije, financijska stabilnost bankarskog sustava je jedino što nam preostaje. HNB će nastaviti djelovati na obuzdavanju ranjivosti sustava jer bankama HNB ne treba kao zadnje utočište, jer imaju dovoljno likvidnosti” – podsjetio je Žigman.
Petar Lovrić je rekao kako mali i srednji poduzetnici danas imaju puno više problema s ročnošću kredita koje uspiju ishodovati, stoga je zamolio bankare da se više usredotoče na produženje ročnosti.
Ivan Šverko stoga je pojasnio kako u Hrvatskoj banke već danas imaju problem s različitim ročnostima svojih depozita i plasmana (koji) bankama povećavaju rizičnost njihovog poslovanja. Ipak, u Hrvatskoj su prosječni rokovi depozita građana ispod godine dana istaknuo je Šverko, pa u takvoj situaciji nema mogućnosti za značajna povećanja ročnosti kredita.
POMNO PRIPREMLJEN SKUP
U raspravu se na kraju uključio i direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček, koji je rekao, da ukoliko se kriteriji za dobivanje kredita olabave, banke će kreditirati i tvrtke i gore od onih koje danas najteže dobivaju bankarske zajmove, čime će se i povećati udjel nenaplativih kredita, posebno kod poduzeća, koja danas ne vraćaju čak 28 posto svojih kreditnih zaduženja.
Sve u svemu bilo je dojmljivih i sadržajno primjećenih istupa izlagača na ovom pomno pripremljenom i ozbiljenom okruglom stolu Banke u gospodarstvu: Tko će preuzeti rizik održanom zagrebačkom Hotelu Dubrovnik – koje će banke i finacijske kuće u Hrvatskoj ozbiljeno propitivati. 
