GLAVNE TEME PRIČA

TKO STOJI IZA UNIŠTAVANJA BRODARSKOG INSTITUTA?

7. prosinca, 2025.

U medijima je zabilježena i inicijativa Julija Domca, ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i posebnog savjetnika predsjednika Zorana Milanovića za energiju i klimu. Domac je izjavio da je nakon Vladine odluke kontaktirao ministre: Darka Horvata, Radovana Fuchsa i Tomislava Ćorića i da mu se učinilo da pokušaj spasa Instituta nije nemoguća misija

Napisao: Darko Petričić

Kraj ove godine u hrvatskoj političkoj povijesti bit će zapamćen po „sjeći državnih službenika“ koju je iznenada i neočekivano, u do sada neviđenim razmjerima, proveo premijer Andrej Plenković, kako bi državne institucije i javna poduzeća „očistio“ od starih ukorijenjenih HDZ-ovih kadrova. U isto vrijeme, taj pozitivni politički potez, djelomično je umanjila najavljena, za hrvatsku javnost jednako šokantna“ likvidacija Brodarskog instituta. Definitivno uništavanje Brodarskog instituta i njegovo brisanje iz registra poslovnih subjekata i instituta moglo bi značiti da Hrvatska sa svojih 1000 kilometara obale definitivno odustaje i od brodogradnje, što je teško za prihvatiti i čime se teško pomiriti. Na samo podrazumijevajuće pitanje – tko, zapravo, stoji iza uništavanja Brodarskog instituta, prema informacijama koje smo dobili iz samog Instituta, a što je potvrđeno u neslužbenoj komunikaciji s izvorima iz krugova aktualne Vlade, aktivnu ulogu u „brisanju“ Brodarskog instituta imao je ministar Radovan Fuchs, zbog samo njemu poznatih razloga i interesa.

Dugogodišnja agonija Instituta

Prema dostupnim informacijama iz registra Trgovačkog suda u Zagrebu, Republika Hrvatska je bila njegov jedini osnivač, a sada je ostala jedini član u vlasništvu koji odlučuje o sudbini Instituta. Od poznatijih imena u njegovom nadzornom odboru, vrijedi spomenuti tek Joška Zavorea, nekadašnjeg pomoćnika ministra financija i upravitelja zagrebačke NAME i pokojnog Damira Vrhovnika, dugogodišnjeg direktora riječkog brodogradilišta Viktor Lenac koji je imao poziciju zamjenika predsjednika nadzornog odbora do 2004. godina kada je smijenjen odlukom skupštine društva. Na kraju, spominju se i posljednje osobe – „grobari“ Instituta, to su privremeni stečajni upravitelj Hrvoje Kraljičković, kojem je ta uloga završila 2018. godine i Tomislav Orehovec – aktualni likvidator Brodarskog instituta od 7. prosinca 2012. godine.

Da se Brodarskom institutu ne piše dobro moglo se naslutiti još 2004. godine kada ja započelo smanjenje njegovog temeljnog kapitala „radi pokrića gubitka na pojednostavljen način“. Tada je temeljni kapital sa 113 milijuna kuna smanjen za 19 milijuna kuna Smanjenje temeljnog kapitala nastavilo se i 2009. godine, 2013., 2016. i konačno 2017. godine kada je Brodarski institut završio na 53 milijuna kuna, dakle prepolovio je temeljni kapital u odnosu na 2004. godinu. Koji gubici su pokriveni temeljnim kapitalom i tko ih je napravio nismo uspjeli otkriti. Saznaje se da kad je pokrenut likvidacijski postupak Brodarskog instituta, tvrtka je imala kumulirani gubitak od 4,8 milijuna eura, uz godišnji prihod  4,1 milijuna eura. Kako bi izbjegla aktiviranje hipoteka kroz stečajni postupak i gubitak vrijednih nekretnina u Zagrebu, Vlada je odlučila u zaključivanje postupka likvidacije uložiti 10,6 milijuna eura i spasiti četiri puta vrednuju imovinu.

Svjetla povijest i mračna budućnost

U medijima je dosta detaljno analizirana uloga Brodarskog instituta u razvoju hrvatskog brodarstva i i brojnih projekata u kojima je sudjelovao, pa je teško vjerovati da se hrvatska Vlada tako, relativno mirno, suglasila sa njegovim gašenjem. U Institutu su se projektirali trgovački i ratni brodovi kao i njihovo naoružanje, a radili su se i projekti podmornica i brodskog i podmorničkog naoružanja uz ispitivanje funkcionalnosti „morskog“ oružja – torpeda i mina. U sadašnjim eskalacijama svjetskih sukoba, ova iskustva i resursi Brodarskog instituta mogli bi imati odlučujuću prednost za vojske u budućim sukobima, što bi značilo i ozbiljne prihode za Institut, umjesto, kao što je bila praksa, smanjenja njegovog temeljnog kapitala.

Institut raspolaže, ili možda točnije, raspolagao je sa četiri bazena za ispitivanje hidrodinamike brodova dužine do 10 metara, a posjeduje i generator valova. Institut ima i dva kavitacijska tunela za ispitivanje funkcionalnosti modela propelera. U najboljim danima svojeg postojanja, Institut je zapošljavao do 500 radnika.

Skrivene igre i interesi

U medijima je zabilježena i inicijativa Julija Domca, ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i posebnog savjetnika predsjednika Zorana Milanovića za energiju i klimu. Domac je izjavio da je nakon Vladine odluke kontaktirao ministre: Darka Horvata, Radovana Fuchsa i Tomislava Ćorića i da mu se učinilo da pokušaj spasa Instituta nije nemoguća misija.
Međutim, naknadno se pojavila informacija da je ministar obrazovanja – veterinar, Radovan Fuchs bio „tajni“ pogrebnik Brodarskog instituta, koji je pogrešno informirao Vladu i premijera Andreja Plenkovića o stanju u Brodarskom institutu kako bi doveo do njegovog gašenja. Istovremeno je Fuchs uz pomoć svojeg financijskog eksperta Miroslava Jurjevića pripremao plan i strategiju koja bi financijskim analizama opravdala brisanje instituta kako ne bi više bio opterećenje za Vladu čime bi se na najjednostavniji način došlo, u postupku preuzimanja do njegove opreme i imovine.  Aktivne uloge ministra Fuchsa i Jurjevića, stoga bi trebalo detaljno ispitati.

Miroslav Jurjević – predstavnik slovačke tvrtke SE Constructions, je, svojevremeno, preko medija pokušao demantirati tvrdnje ministra Darka Horvata i ravnatelja CERP-a Milana Plećaša koji su prema njegovim tvrdnjama, navodno, izmanipulirali premijera Plenkovića dezinformacijama da Jurjević radi na gašenju instituta, iako se to na kraju i dogodilo. Slovaci, su Brodarskom institutu 2020.  pristali dati zajam od 3,5 milijuna eura za deblokadu računa, kao čin sklapanja strateškog partnerstva, a SE Construction je po isplati upisao hipoteku na zemljište Brodarskog instituta.

Marta Pedišić Buča, bivša predstavnica radnika u Nadzornom odboru Brodarskog nstituta, misli da je budućnost Instituta u tome da bude sastavnica znanstvenih ustanova u području pomorskih tehnologija, te  da bi njegova infrastruktura mogla služiti za edukaciju učenika i studenata. Druga je opcija da Institut bude stručno tehnička pomoć Oružanim snagama i NATO aktivnostima. Postoji zabilježeno da je Franjo Tuđman, u svojem prvom posjetu Brodarskom institutu 1993. godine, u knjigu dojmova upisao: “Brodarski institut je vrhunska ustanova koju u interesu Hrvatske treba ne samo očuvati nego i dalje razvijati.”

Zbog svega navedenog, kao iz zbog činjenice kako se Hrvatska olako odriče svojih strateških i naprednih industrija i tehnologija po kojima je bila poznata u svijetu, postoje naznake da bi premijer Plenković mogao još jednom preispitati situaciju vezanu u Brodarski institut i potražiti rješenje koje bi omogućilo opstanak Brodarskog instituta u postojećoj ili novoj formi. T