TITO JE BIO RUS ŠAPAJEV ZAPOVJEDNIK ODREDA DIMITROV U ŠPANJOLSKOJ

TITO JE BIO RUS ŠAPAJEV ZAPOVJEDNIK ODREDA DIMITROV U ŠPANJOLSKOJ

3. prosinca, 2015.

gologuziJosipBrozTito-GlasJavnosti540px
Tvrdi Fred Copeman autor knjige Reason in Revolt. Knjiga je tiskana u Londonu 1948. godine, ima 235 stranica, a nakladnik je Blandford Press. Ono što je posebno zanimljivo za nas Hrvate nalazi se u poglavlju VI. i na stranicama 106. i 107., gdje britanski zapovjednik komunističke brigade opisuje njegovu suradnju i druženje sa zapovijednikom Dimitrovog bataljona (u kojem su bile «češke, bugarske, mađarske, rumunjske i jugo-slavenenske trupe, koji je zauzeo sektor odmah desno od nas»).
«Njihov zapovjednik bio je politički izbjeglica koji je neko vrijeme proveo u Moskvi, a u Španjolskoj se borio pod imenom Šapajev. Danas je on poznat kao Maršal Tito

Napisao: Antun Babić

Međunarodna zavjera o krađi identiteta Hrvata iz Zagorja, Josipa Broza, ući će u povijest kao jedna od najvećih, ako ne i najveća prijevara i lukavština u povijesti cijelog čovječanstva, u razini one iz starogrčke mitologije, kad su Grci, nakon deset godina bezuspješnog opsjedanja grada Troje, a na prijedlog Odiseja, izgradili veliki drveni konj u kojem su se sakrili grčki vojnici i tako ušli u Troju i zauzeli grad kroz prevaru tj. lukavštinu.
U zadnje vrijeme pojavljuje se sve više informacija i dokaza da je Tito ukrao identitet Hrvata Josipa Broza, koji je po zanimanju bio kovač (u to vrijeme bravari su zapravo bili kovači). Uvođenjem staljinističke diktature u komunističkoj Jugoslaviji 1945. godine međunarodni agent (i zapada i istoka), Valter Tito zaveo je takvu strahovladu da se nitko nije usudio javno povesti raspravu o pravom identitetu jugoslavenskog komunističkog diktatora i zločinca. To nikako ne znači da u narodu u Hrvatskoj nije bilo pričanja i šuškanja, unatoč strahu, već od 1945. godine kad je Tito održao govor u Zagrebu, pa do njegove smrti 1980. godine, kako Tito nije Josip Broz nego osoba nekog drugog nepoznatog podrijetla. O tome sam slušao razgovore mojeg oca Vinka, koji je bio ranjen kao domobran i zatvoren u Lepoglavi, i njegovih prijatelja.
Na toj teškoj podvali, koja je imala za cilj, koristeći se drakonskom komunističkom diktaturom, koju su podržavali i brojni hrvatski komunisti na čelu s Vladimirom Bakarićem, Jakovom Blaževićem, a kasnije Stipom Šuvarom, Ivicom Račanom, i naravno Srbima u Hrvatskoj, koji su imali svu vlast u to vrijeme, uništiti hrvatski narod i nasilno ga pretvori u umjetnu naciju – Jugoslavene. No, isti taj projekt nije na isti način bio sustavno provođen u Beogradu i Srbiji, jer bez potpore Srba Tito nije mogao vladati Jugoslavijom.
U zadnjih godinu dana u mojim sam se komentarima nekoliko puta kratko osvrnuo na temu Titove krađe idenditeta. Sumnju da je Tito bio Hrvat moglo se unatrag nekoliko mjeseci pročitati i jednom izviješću američke obaviještajne agencije – CIA-e. U više navrata na krađu identiteta Josipa Broza od strane Valtera Tite, pisao je i Ante Kunek iz Melbournea, koji je napisao knjigu «Za dom, hrvatski rode, križevi bijeli nek nas vode» (nakladnik Mladen Pavković, 2014. godine), koja se dobrim dijelom temeljila na knjizi Reason in revolt, engleskog komunista Freda Copemana, koji je bio zapovjednik britanske komunističke brigade u Španjolskom ratu (od 1938. do 1939. godine). Iako sam bio dugogodišnji prijatelj i suradnik Ante Kuneka (zajedno smo počeli izdavati novine HSS-a u Australiji Hrvatsku istinu 1977. godine), knjigu Freda Copemana nisam nikada osobno vidio i morao sam u ovoj još uvijek po mentalnom sklopu komunističkoj zemlji, biti siguran da imam originalan izvor iz kojeg mogu slobodno citirati.

Veliki poklon stranog prijatelja iz diplomacije

Od početka ove godine nekoliko sam mjeseci komunicirao s mojim stranim diplomatskim kolegama iz drugih zemalja, s kojima sam se kao hrvatski diplomat družio u Pekingu, Dublinu i Melbourneu, i molio ih da pokušaju u privatnim arhivima pronaći knjigu Freda Copemana.
Prije nekih dva mjeseca u Rijeci, gdje mi se liječila teško bolesna supruga, iznenada me je posjetio jedan od tih prijatelja, koji je nenajavljen došao u Hrvatsku turistički i smijući se rekao mi: «Nisam ti ništa donio, ali imam jednu knjigu koja će te sigurno jako zanimati». Bio je to originalan primjerak knjige Freda Copemana Reason in Revolt. Kjiga je tiskana u Londonu 1948. godine, ima 235 stranica, a nakladnik je Blandford Press. Nisam mogao vjerovati vlastitim očima, jer su navodno svi primjerci te knjige u Engleskoj povučeni iz knjižara i gradskih knjižnica. Naravno, odmah sam napravio dvije kopije te knjige, a original i jednu kopiju spremio sam na sigurno mjesto kod jednog prijatelja u inozemstvu. Na tu knjigu sam čekao punih četrdeset godina.

Razočarao se u komunizam kao pogrešnu političku ideologiju

Fred Coperman je bio engleski komunist koji je otišao u Španjolsku 1938. godine i borio se protiv Franca. Naravno, nakon povratka iz Španjolskog građanskog rata i kraja Drugog svjetskog rata, nakon što su sovjetski komunisti uveli još veću strahovladu i diktaturu u Sovjetskom savezu, Fred Comepan se teško razočarao u komunizam i odlučio je napisati knjigu u kojoj je iznio da je vjerovao u pogrešnu političku ideologiju. Nakon dužeg oklijevanja dva su ga događaja natjerala da knjigu što prije napiše. Prvi je bila optužba protiv kasnijeg predsjednika Vlade Bugarske Georgia Dimitrova te poznatog člana bugarskog otpora protiv nacista Nicholai Petrova, koji je bio osuđen na smrt.
Dubko razočaran lažnim obećanjima o slobodi čovjeka i brutalnim komunističkim diktaturama u Sovjetskom Savezu i drugim zemljama u Istočnoj Europi, koje je okupirao Staljin, Fred Copeman odmah na početku knjige kaže slijedeće:
«Sam sam sebe prisilio napisati ovu knjigu iz dva važna razloga. Prvo je da više ne mogu izbjegavati sagledati činjenicu da su politička i ideološka građevina, koja mi je bila toliko bliska, i za koju sam osobno, zajedno s tisućama drugih, podnio velike žrtve, zapravo sagrađena na temeljima od gline. Mnogi još uvijek očekuju da u komunizmu pronađu način života koji će osigurati potpuno zadovoljstvo za sve, uključujući i potpunu slobodu pojedinca koja je potrebna za ostvarenje tog zadovoljstva. Konumizam nije uspio pronaći odgovor na tu žudnju, i uvijek će biti neuspješan, jer komunizam je za mene nagacija slobode…»
Pisac zatim opisuje svoj život, odlazak u Španjolski građanski rat i povratak u Englesku. Ono što je posebno zanimljivo za nas Hrvate nalazi se u poglavlju VI. i na stranicama 106. i 107., gdje britanski zapovjednik komunističke brigade opisuje njegovu suradnju i druženje sa zapovijednikom Dimitrovog bataljona (u kojem su bile «češke, bugarske, mađarske, rumunjske i jugo-slavenenske trupe, koji je zauzeo sektor odmah desno od nas»).
«Njihov zapovjednik bio je politički izbjeglica koji je neko vrijeme proveo u Moskvi, a u Španjolskoj se borio pod imenom Šapajev. Danas je on poznat kao Maršal Tito. On je na mene ostavio dojam ozbiljnog i uspješnog zapovjednika. S druge strane, imao je nemilosrdan komunistički odnos prema i najmanjim prekršajima. Ja ga mogu danas zamisliti kao šefa države koji je sasvim sposoban koristiti svoje ovlasti bez gubitka i malo sna o individualnim pravima. Njegov bataljon sastojao se od slavenskih izbjeglica iz država koje su već bile pod kontrolom fašista. Bili su to sjajni momci. Što se tiče vojnih stvari Šapajev je bio vrlo entuzijastički raspoložen.
Ako ništa drugo, Tito je vrlo tvrdoglav čovjek, a neće se dugo u cijelosti slagati s bilo kojim čovjekom. Mi smo poštivali jedan drugoga. Njegov zadnji sukob s Kominformom (razlaz sa Staljinom 1948. AB) prirodan je rezultat njegovog slavenskog osjećaja nezavisnosti. Međutim ja sam, istovremeno, jako zbunjen i ne razumijem, zašto sada pod imenom Tito, on sada niječe da je služio u Španjolskoj na bilo koji drugi način, osim kao kurir. Možda je to partijska linija. Linija ili razlog, to izvrtanje i okretanje postaje sve više i više intrigantno»,
Tim riječima Fred Copeman završava svoj opis Tita i njegovo sudjelovanju u Španjolskom ratu u ulozi zapovjednika «Bataljona Dimitrov».
Mi Hrvati i ostali svijet i danas, šezdeset i sedam godina nakon što je britanski komunistički zapovijednik u Španjolskom ratu napisao svoju knjigu, još uvijek se vrtimo u krugu, a naši veliki intelektualci i povijesničare i dalje se boje baviti znanstvenim istraževanjem o stvarnom Titovom identitetu, iako je prošlo trideset i pet godina od njegove smrti i dvadeset i četiri godine od uspostave samostalne hrvatske države. Do kada ćemo mi Hrvati i hrvatski narod živjeti u strahu od mrtvog Tita i djece komunista čiji su očevi i djedovi odgovorni za genocid nad hrvatskim narodom?T

3 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Branko Bat
    #1 Branko Bat 25 listopada, 2016, 18:51

    Pravi Josip Broz išao je sa mojim pokojnim djdom u razred u Kumrovcu,djeda mi je živio u Risvicama,Tito je kao diječak tomašnjem svečeniku njegovim konjima odrezao repove jer nije htijeo ići u crkvu,to je bio pravi Josip Broz,njegov indentitet je ukraden i beš ga je taj Šapajev ukrao!

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. Branko Bat
    #2 Branko Bat 25 listopada, 2016, 18:46

    Svečenikovom konju je kao dijete odrezao konju rep jer nije htijeo ići u crkvu,pravi Josip Broz išao je sa mojim pokojnim dijedom u razred u Kumrovcu!

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. klarens
    #3 klarens 4 prosinca, 2015, 05:08

    Pioniri maleni
    ====================================
    Trava raste……..
    ====================================
    Na osnovnoj shkoli na Sv Duhu u Zagrebu
    ====================================
    Meni je pedesetih uchitelj bil
    ====================================
    Martin Broz (njegova je kucha u Kumrovcu)
    ====================================
    On je bio u Shpanjolskoj, njegova zhena
    ====================================
    Dolores Ibarara, njemu su falili prsti
    ====================================
    Chovjek je bio duhovit, uzgajao je pchele
    ====================================
    Vodio nas u Anin dol i u “Titovu” kuchu u
    ====================================
    Kumrovcu, tu me je zagrlil dok smo mi klinci
    ====================================
    Gledali zibku…To je moja zibka
    ====================================
    Jozhek je bil hudi, mom bratu je vuho odgriznul
    ====================================
    To je lahko provjerit

    Odgovorite na ovaj komentar

Kliknite ovdje ako želite odustati od odgovora.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code