GLAVNE TEME

FOTOGALERIJA SA 186. SAMOBORSKOG FAŠNIKA

13. veljače, 2012.

fasniksamobor
Pratimo zbivanja u Slobodnoh fašničkoj republici.

Priredio: Mihovil Tomić

Ovogodišnji 186. Samoborski fašnik protekao je u borbi sa snijegom. Čak i na samoj pozornici „norci“ su se borili i izborili sa snijegom. Stara parola “Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik.“

No, iza nas je tek početak najpoznatijeg hrvatskog fašnika. Ovogodišnja kronika je počela otvaranjem izložbe Ivice Jambrešića u Samoborskom muzeju 11. veljače u 11 sati. Izložba se može razgledati tijekom Fašnika do 21. veljače.

Gospodin Ivica Jambrešić je član Udruge samoborskih karikaturista i Ogranka Matice hrvatske u Samoboru. Izložba se organizirana suradnjom Turističke zajednice Samobor, Samoborskog muzeja, Ogranka Matice hrvatske u Samoboru i Udruge samoborskih karikaturista.
Istom prigodom i povodom promovirano je i 6. izdanja humorističko-satiričkog časopisa Ričet z domače kujhne, kojeg izdaje Ogranak Matice hrvatske u Samoboru u suradnji s Turističkom zajednicom Samobor. Navedeno izdanje posvećeno je jednom od utemeljitelja Samoborskog fašnika Josipu Kompareu, koji je za života vodio dnevnik šaljivog sadržaja (danas zagubljen) istog naziva. Časopis Ričet z domače kujhne pokrenut je 2006.

Samobor svoj fašnik neće odgoditi! Stara je izreka, a posjetiteljima se nudi slijedeći vikend i legendarni pokladni utorak. Svi programi na četiri pozornice i u brojnim ugostiteljskim objektima su besplatni, kao i parkiranje. Što se u promidžebenim porukama posebno naglašavalo. O svemu tome možete više doznati na službenoj web stranici: www.fasnik.com

TRADICIJA FAŠNIKOVANJA

Izložba “Obredi plodnosti u Samoborskom fašniku” otvorena je utorak, 10. siječnja, u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije u Preradovićevoj ulici, u Zagrebu. Autorica izložbe, etnologinja i kustosica u Samoborskom muzeju, Lela Roćenović ovom izložbom podsjeća na bogatu tradiciju “fašnikovanja” na području Samobora te na obrede plodnosti koji su se nekada izvodili u Samoboru i okolici.

Obredi su osiguravali plodnost i napredovanje biljaka, životinja i ljudi. Tako su se na fašnički utorak cijepala drva za ognjište, rulio se kukuruz, izbacivalo se smeće iz kuće, sijalo se sjeme povrtnica, rasipao pepeo po vinogradu i slično. Obrede plodnosti kao i čitavu povijest Samoborskog Fašnika od 1827. do 2010. godine Lela Roćenović detaljno je opisala u monografiji “Bedaki noriju saki dan, a pametni samo na fašnik.

Izložbu je otvorila zamjenica direktorice Turističke zajednice grada Samobora , Marijana Obad Slamar koja je zajedno s Princom Fašnikom sve pozvala da dođu u Slobodnu fašničku
Republiku od11.do 21.veljače.

“Program fašnika odvijat će se tijekom dva vikenda i u utorak, a održavat će se na Trgu kralja Tomislava, kod bivših ZET-ovih garaža gdje će i ove godine biti Halternativni fašnik, na Trgu Matice hrvatske gdje će biti program za najmlađe, te u velikom šatoru na parkiralištu iza kina, gdje će biti i lunapark. Novost je da će se od ove godine na mobilnoj aplikaciji moći vidjeti sve informacije vezane za fašnik” – najavila je Marijana Obad Slamar

“Pozivam vas u Samobor u “Srakolend” na fašničku fantaziju” – to je jedina zemlja koja će se boriti protiv onih koji se bore protiv mita i korupcije. Jedino je to kod nas dozvoljeno i na taj način naša država uspijeva i zato smo tako plodonosni” – u svom je stilu sve posjetitelje pozvao na 186. Samoborski fašnik, Princ Fašnik koji odbrojava dane do preuzimanja vlasti.

Jedna od brojnih posebnosti Samoborskog fašnika je Dječji fašnik. Proteklih dana unatoč snijegu koji je stalno padao, najmlađi Samoborci uz osmijeh na licu zabavljali su se na Fašničkoj pozornici, a njihovo veselje zagrijalo je mnogobrojnu publiku!

POČELO KAO PLES POD MASKAMA 1827.

Sve je počelo u dvadesetim godinama 19. stoljeća. Rijetki pisani dokumenti iz tog doba pokazuju da se na ulicama tada malenog Samobora održavalo fašničko veselje, te da se u općinskom nagistratu održavao ples pod maskama.
U Samoborskom muzeju čuva se, primjerice, zapisnik sa sjednice općinskog vijeća iz 1828. godine, gdje jedan lokalni gostioničar traži da mu se iznajmi njihova dvorana za fašnički bal, s napomenom da je istu već koristio godinu dana ranije. To je, zapravo, prvi pisani dokumenat o samoborskom fašniku, iz kojeg je razvidno kako je on održan već 1827. godine. Vjerojatno, održavan je i ranije, ali o tome nema pisanih dokaza.
Bogata povijest fašničkih “norijada” u Samoboru kao značajnu godinu bilježi 1876, kada je Odbor za karnevalski ophod – sačinjavali su ga glavni meštri i organizatori karnevala – od vlasti zatražio dopuštenje za procesiju gradskim ulicama. Dopis u kojem se to moli, s nadnevkom 26. veljače 1876, izričito navodi kako je riječ o fašničkoj promenadi, koja neće biti usmjerena “protiv vlasti”.

POVIJEST U CRTICAMA:

1827 – najstariji pronađeni pisani zapis pokazuje kako je te godine održano fašničko veselje i ples u općinskom magistratu
1860 – karnevale počinje priređivati Josip Kompare
1876 – 26. veljače Odbor za karnevalski ophod traži dopuštenje za fašničku procesiju koja neće biti “protiv vlasti”
1880 – slika Josipa Komparea “Hrvatski političari godine 1880.” ušla je u fašničke legende
1904 – izlazi prvi broj lista “Sraka”
1906 – Princ Fašnik postaje živa osoba, koja nastupa na pozornici
1941 – prestanak priređivanja fašnika zbog rata
1966 – obnova fašnika na inicijativu F. Ivanščaka i nastavak izlaženja “Srake”