Hrvatsko književno društvo ogranak Zadar, drugu godinu zaredom pokreće pjesničku manifestaciju domoljubne pjesme “Stijeg slobode” prema izvornoj ideji Nikole Šimića Tonina, kako će se i zvati nagrada za najbolju domoljubnu pjesmu, “Stijeg slobode”, koja će se dodjeljivati svake godine. Pjesnička manifestacija je zamišljena tako da se pjesnici nakon odabira pjesama pristiglih na natječaj njih deset, pozove na pjesničko veće domoljubne pjesme na kninsku Tvrđavu. U vrijeme proslave Dana Oluje održat će se pjesnička manifestacija pod nazivom Stina Pradidova, gdje će žiri ocijeniti i odabrati pobjedničku pjesmu, koja će biti objavljena zajedno s drugih deset odabranih pjesama na e-književnim novinama Poetski frnjokuli i Zadarski književni ljetopis, a i u Zborniku “Stijeg slobode”. Nagrada za najbolju domoljubnu pjesmu dodijelit će se u Pakoštanima na dan rođendana heroja Domovinskog rata Ante Gotovine,na pjesničkoj večeri pod nazivom Stijeg slobode, gdje će biti priređena pjesnička večer pobjedniku / ci pjesničke manifestacije.
Ideju je podržala i predsjednica RH, Kolinda Grabar Kitarović i mnoge Institucije, Tijela uprave, Udruge i istaknuti pojedinci.
Pobjednik / ca dobiva plaketu i umjetničku sliku.
Radove (jednu domoljubnu pjesmu potpisanu punim imenom i prezimenom i kraću biografiju) s naznakom: Natječaj za pjesničku nagradu “Stijeg slobode” slati na e-adresu:
[email protected]
O pobjedniku / ci odlučivati će žiri u sastavu: Nikola Šimić Tonin, Ante Nadomir Tadić Šutra, Žaklina Glibo, Anita Martinac, Mirjana Majić, Andreja Malta, Valerijo Orlić, Ante Gregov Jurin, Joso Nekić, Dragan Gligora, Davor Jašek, Izaslanik / ca Predsjednice RH, predstavnik / ca grada Knina. T
Najnovije vijesti
-
PISMO
PEČARIĆ: SUDSTVO U RH SE RAZUMIJE U ZNANOST VIŠE OD MENE
-
INFO BIRO
GODIŠNJA IZLOŽBA SLIKARA SISKA
-
INFO BIRO
ŠKORO MEĐU SIŠČANIMA
-
INTERVJU
SITUACIJA U BH NIJE REZULTAT JEDNE IZJAVE ILI INCIDENTA NEGO STALNE PRAKSE
-
INFO BIRO
„BISERNA DAGNJA“ NA MNOGIM PORTALIMA
-
BIZNIS
REKORDNA TURISTIČKA SEZONA U ZAGREBU


34 komentara
Uskoči u raspravuSvakako dobro se sjetiti da se Društvo Hrvatskih Književnika svako malo sjati i u Beogradu u “Narodnim Pozorišnim Bibliotekama”, gdje promoviraju sinove i kćeri sinova Srbije, njihova književna djela omotana prosvjetarstvom, koji imaju ” čast” – živjeti i raditi u slobodnoj Hrvatskoj i gradu Zadru, a kroz svoje pisanje propagiraju mržnju prema Hrvatima i Hrvatstvu kao pojmu, a ujedno skriveno veličaju Velikosrpstvo u Hrvatskoj.Jer tko drugi može propagirati mrak školstva nego mračni ljudi koji ne razumiju da je s bratstvom i jedinstvom svršeno, ostao je samo turizam.
Svaka čast na komentarima.Sve je dobro znati, nego zaslijepljen zemljom hodati.
Poštovani, i ovo je primjer kako udba nikad ne miruje i briše osvrte i komentare koji joj ne pašu, pa se k tome nikada ne smije umoriti prokazivati njeno djelovanje i njene članove, jer ona se uvijek obnavlja kakav je slučaj i s korovom, u korovu ima i ljekovitoga bilja, u udbi ni s glave čovjeka. Čelnik te svite je Tomislav Marijan Bilosnić, zet narodnog heroja, političkog komesara Sime Dubajića Karla Ž., koji se odrekao svog krštenoga imena a kojega je preuzeo štićeni zet te svojim imenima dodao i Marijan, imo nekih imena i prije, kodno ime Julije. Naime pokretač pjesničke manifestacije: Stjeg Slobode, sam ja Nikola Šimić Tonin, Tonin po ocu Anti čijeg su brata ubili partizani a bio je dozapovjednik obrane Busovače, viši časnik NDH, k tome nitko od mojih pa ni ja nismo imali stalnoga posla u Jugi, odhranila nas je i odškolovala tuđina. Dragovoljac sam Domovinskoga rata, 2, 5 godine na prvoj crti bojišnice dok se je T. Marjan ljubi ga tast, Bilosnić guzlao po zadarskim podrumuma i imao crtu obrane od Kalelarge do Pet bunara. Gospođu koju proziva udbaš je od početka uz svu izloženost bila uz Hrvatsku, kao najveći broj Makedonaca s kojima imamo sličnu sudbinu te su simpatije neupitne, a gospođa je Makedonka, druga je Slovenka koja je odgojila i odhranila sina koji je također stao uz hrvatski Stijeg, a ne kao štakori koji se ne smiju ni potpisati pravim imenom pa ni u ovim osvrtima. Ali kreće i deratizacija istih, Lustracija. Rečeni Valerijo nije predsjednik DHK već počasni predsjednik i član žirija, a ni jedan član žirija ne može poslati ništa svoje k tome niti biti nagrađen. Udbaška posla, laž i laž – djeca laži i mrzitelji svega Hrvatskoga pa k tome i Stijega slobode. A ovaj drugi Orlić koji se pripisuje našem orliću 30 godina stariji je od njega, trebali ste to znato štakore Tičiću, nikad od vas veće ptice, niti ptice pjevice, uvijek će te biti i ostati ptica serica, osrednji pjesnik i ni ptica pjevica.
Svako Vam dobro iz Zadra!
Stijeg slobode visoko se vije
Nikola Šimić Tonin
Atako daklen žiri od Vardara pa do Triglava, samo ne zanan na koji se Stijeg slobode misli, nijr valjda na onaj o kojem odlučuju jna oficiruše
Ma tu ti je glasvni taj Orlić. Mi to znamo u Povljani. On je pisac i predsjednik. On sve odlučuje, tko ne sluša može završiti u moru. Pitajte one u Rijeci. Evo njegovih pisama: “Marksizam je dobro proučija,Lenjinizam za pet naučija”, “Živopt dali sekretari SKOJ-as,
slobodna si danas zemljo moja”. Možda ova pjesma dobije nagradu u Kninu. A dalje, pjesma “Tito priča”(str. 12), “Druže Tito kad si mladić bija” (13), “Od mladosti Tito nputovaja” (14), “Hrabar Tito narodu govori (15), “Heroj Tito” (18), “Čitav život Tito je učija” (19), “Tito me je srija” (20), “Heroji Sutjeske” (21), itd. itd. Orlić piše sve do zadnje stanice o svom idolu “Druže Titomladosti u maju” (str. 54), “Imali smo našeg druga Tita” (str. 55), “Desant na Drvar” (61), pa sve tako “Tebe krasi zvizda petokraka, s Titom svitli ko sunčana zraka””. Orlić zna kuda kreće Stijeg slobode, to znaju mnogi i na njegovu rodnom Pagu, pa i njegov Pažanin, Dragan Gligora koji će mu uručiti nagradu, umjesto Ante Zemljara optuženog za ratni zločin u Drugom svjetskom ratu. Srpsku je tv doveja u Pag u srid Domovinskog rata da snime što rade “ustaše”. Orlić mu danas diže spomenik, a kopiju će donijeti u Knin.
Konačno smo i to dočekali, bratstvo i jedinstvo u Kninu. Tko ne vjeruje, nek pogleda sastav tzv. povjerenstva. Svaka čast N. Simiću.