VIJENAC NA GROB FRANJE RAČKOG

VIJENAC NA GROB FRANJE RAČKOG

16. veljače, 2014.

racki1 Custom

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić položio je u četvrtak 13. veljače vijenac na grob prvog predsjednika Akademije Franje Račkog u arkadama na Mirogoju povodom 120. godišnjice njegove smrti. U izaslanstvu su bili i potpredsjednik Akademije akademik Jakša Barbić i glavni tajnik akademik Pavao Rudan.

 Akademija je ovim činom odala počast osobi koja je uz njezinog osnivača Josipa Jurja Strossmayera najzaslužnija za početak djelovanja najviše hrvatske znanstvene i umjetničke institucije. Akademik Kusić najavio je i da će Akademija ove godine organizirati simpozij o Franjo Račkom na kojem će se govoriti o njegovom političkom, historiografskom i svećeničkom djelovanju.  

„Bez Franje Račkog kao Strossmayerovog najbližeg suradnika ne bi bilo niti današnje Hrvatske akademije, a njegov stav da Akademijin rad mora biti ozbiljan, neprenagljen, promišljen i politički nepristran i danas nam je misao vodilja“, izjavio je akademik Kusić.

Franjo Rački rodio se 25. studenog 1828. u Fužinama. Još kao mladi svećenik počeo se baviti povijesnim istraživanjima – otkrio je i objavio brojne dokumente bitne za hrvatsku povjesnicu, a posebno je istraživao doba vladavine hrvatskih narodnih vladara. Smatra ga se ocem hrvatske moderne kritičke historiografije.

Uz Strossmayera bio je osnivač Narodne stranke, a od 1861. do 1875. zastupnik u Hrvatskom saboru.

Nakon Franje Račkog dužnost predsjednika Akademije obnašalo je 16 njegovih nasljednika.

Ivan Raos T

2 komentara

Uskoči u raspravu
  1. Robijas
    #1 Robijas 17 veljače, 2014, 06:49

    Nitko nije u onim godinama pocetka djelovanja JAZU prikupio toliko podataka iz raspolozivih arhiva i drugih baza podataka koliko Franjo Racki. A nitko nije nacinio toliko stete hrvatskoj historiografiji koliko – Franjo Racki. Njegova izmisljotina o ‘bogumilima’ je rascijepila mentalnu ukupnost hrvatske vjerske i kulturne bastine i nije shvatljiva izvan konteksta maksimalnog grijeha protiv znanosti – panslavizma i negiranja iliristike. Bosanski krstjani nemaju ama bas nikakve veze s bugarskim bogumilima kao derivatom ‘monofizizma’ basileiosa Herakliosa…

    Odgovorite na ovaj komentar

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code