Paralelno svom radu Ante Glibota, gdje god nalazi za potrebito, istovremeno ističe i ukazuje na stanje potlačenog hrvatskog naroda, njegovih temeljnih sloboda i prava. Kad započimlju demokratske promjene uključuje se aktivno u promidžbu hrvatskih strateških interesa, dajući akcent u preokretanju medijskih slika i nesklonosti hrvatskim težnjama i aktivno tražeći pomoć u intelektualnim krugovima, medijskoj sceni i direktno kod najistaknutijih političara od Amerike, Rusije, Azije i naravno europskih dominantnih političkih čelnika, u potporu o međunarodnom priznanju Hrvatske. Ante Glibota pokreće i brojne akcije peticije i okupljanja, kao primjerice onog u Maastrichtu koja je okupila 26.000 Hrvata iz cijele Europe na dan stvaranje Evropske unije 7. veljače 1992, tražeći da se zaustavi krvavi rat i agresija na Hrvatsku
Napisao: Mladen Pavković
Od korone je prije godinu dana preminuo Ante Glibota (Slivno, kraj Imotskog, 15. 6. 1945.- Pariz, 28. 8. 2020.) velikan hrvatske i francuske kulture te gorljivi hrvatski patriot.
Ovaj znameniti povjesničar umjetnosti, ekonomist i publicist, neumorni borac za hrvatsku slobodu i neovisnost, samo desetak dana prije smrti posjetio je i svoje rodno mjesto, a na dan dak se vraćao u Pariz bio sam nažalost zadnji njegov prijatelj s kojim je proveo nekoliko sati u srdačnom razgovoru. S nama je trebao biti i Vladimir Mihaljek-Miha, ali je bio spriječen. Nu, nekoliko dana po povratku kući napisao mi je uz ostalo da je putem, u Milanu, dobio koronu i da žurno odem liječniku, što sam i učinio. Imao sam očito veliku sreću i sve je kod mene prošlo ok. Ali, nisam ni slutio da će taj naš susret biti i zadnji u životu, vjerujući prije svega u francusku naprednu medicinu. Inače, Glibota je bio najmlađi u skupini lučonoša i posljednji preživjeli iz grupe hrvatskih intelektualaca zatvorenih i optuženih za kontrarevolucionarnu aktivnost 11. siječnja 1972. u zajednici sa Tuđmanom, Veselicom, Pavletićem, Gotovcom, Đodanom, Šošićem, Komaricom, Ivičevićem…grupe kojoj su mediji dali sa pravom ime «Apostoli hrvatske državnosti», koja je na određen i precizan način već tada od davne 1968-1972 trasirala natpisima, riječju, intelektualnim zanosom i akcijama što su temeljna stremljenja i interes hrvatskog naroda: hrvatska državna samostalnost! To su ciljevi koje je hrvatski narod potvrdio i kroz pravedni Domovinski rat, izvojevaši nakon agresije JNA i Srbije pobjedu nad srpsko-četničkom soldateskom.
Potlačeni narod
Po izlasku iz zatvora Ante Glibota odlazi u inozemstvo u nemogućnosti bilo kakvog posla u Domovini, gdje opet svojim talentom i znanjem, radom, postaje jedan od prominentnih intelektualnih figura u inozemstvu. Ekonomist po formaciji, potom povjesničar umjetnosti i arhitekture svojim radom, aktivnostima i publicističkim radom, intelektualnim zanosom ulazi u vrhove planetarne intelektualne elite, objavljujući više stotina knjiga i studija na području umjetnosti, arhitekture, literature na svim važnijim svjetskim jezima .Organizira više stotina najprestižnijih izložbi i manifestacija, koje dominiraju njihovom estetskom originalošću, smjelošću i temeljitošću, na svim kontinentima u najprestižnijim svjetskim muzejima, galerijama i kulturolškim institucijama. Postaje uglednim članom najprestižnijih udruga i akademija svijeta, kao znak originalnih vizija i stremljenja u izučavanju povijesti umjetnosti i arhitecture, članom i suradnikom najprestižnijih revija i časopisa po svijetu, predajući na prestižnim nacionalnim akademijama i sveučilištima na svim kontinentima. Njegove knjige i studije su prevedene na najvažnije svetske jezike, što olakšavaju i njegove poliglotske vrline.
Paralelno svom radu Ante Glibota, gdje god nalazi za potrebito, istovremeno ističe i ukazuje na stanje potlačenog hrvatskog naroda, njegovih temeljnih sloboda i prava. Kad započimlju demokratske promjene uključuje se aktivno u promidžbu hrvatskih strateških interesa, dajući akcent u preokretanju medijskih slika i nesklonosti hrvatskim težnjama i aktivno tražeći pomoć u intelektualnim krugovima, medijskoj sceni i direktno kod najistaknutijih političara od Amerike, Rusije, Azije i naravno europskih dominantnih političkih čelnika, u potporu o međunarodnom priznanju Hrvatske. Ante Glibota pokreće i brojne akcije peticije i okupljanja, kao primjerice onog u Maastrichtu koja je okupila 26.000 Hrvata iz cijele Europe na dan stvaranje Evropske unije 7. veljače 1992, tražeći da se zaustavi krvavi rat i agresija na Hrvatsku. Njegova je akcija istovremeno obilježena brojnim humanitarnim akcijama za djecu poginulih hrvatskih branitelja, za djecu Hrvatske kao i brojnim donacijam kulturnog sadržaja, bezbrojnim medijskim akcijama, tribinama promovirajući po svijetu temeljne hrvatske interese.
Konzekventan način
Svojim perom i rječju oštrim sintetičkim zapažanjima, on svakim danom pa do smrti, ponovo ukazuje na temeljne probleme hrvatskog društva, imajući uvijek u vidu javni interes iznad onih partikularnih ili interesnih grupa, pa i na taj način pokazuje svoj permanentni interes za temeljna nerazrješena pitanja i zavrzlame, novostvorene hrvatske države, ali istovremeno ukazuje i na moguća riješenja izlaska iz krize i postavljanja čvrstih temelja za Hrvatsku državnu budućnost. Gospodarska kriza, problemi demografske obnove, spletovi kulturnih nedorečenosti, odnosi spram hrvatskim temeljnim temamama emigracijama i upitnosti raseljavanja, potom potrebe lustracije, su teme na koje nas je Ante Glibota upozoravao na svoj i konsekvetan način više od 25 godina, kao moralnoj temi. On nije donosio samo kritički osvrt, već ukazivao na djelotvorna rješenja, nudio solucije koje su dale nade, kada bi za to bilo volje, a koje nisu ostavljale ravnodušnim ni hrvatskog građanina, ni hrvatskog branitelja, čiji je Glibota oduvijek bio besprijekorni zagovaratelj.
On je neumorno nastavljao svojim vidno uspješnim profesionalnim radom, po čitavom svijetu, od Azije i Amerike, od Rusije do Zapadne Europe, a istovremeno i na taj način promicao temeljne interese hrvatskog naroda i hrvatske kulture, približujući nas tim načinom i kreativnim činima uljuđenoj Evropi i svijetu, ali na čvrsto i izraženom identitetu, njegove domoljubne hrvatske osobnosti.
Od 2016. Ante Glibota je jednoglasno izabran i za potpredsjednika Europske Akademije Znanosti Umjetnosti i Književnosti (EASAL), iz Pariza, čiji je redoviti član od 2004. godine i dopisni član od 1986. godine.
Dobio je brojne nagrade i priznanja.
Sahranjen je tiho i dostojanstveno, u krugu obitelji, u svom rodnom Slivnu. T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.