GLAVNE TEME

SIJELO HRVATA U GRADIŠĆU

13. studenoga, 2014.

6.  Koljnofski književni susreti

Napisao: Ivan Raos

Tradicionalni 6.  Koljnofski književni susreti ove su godine održani u sijelu Hrvata u  Gradišću, u Mađarskoj i Austriji, od 5. do 9. studenoga 2014. godine, a u organizaciji Etnomemorijalnog informacijskog centra u Koljnofu, čiji je pokretač dr. Franjo Pajrić, inače domaćin ovih susreta.

Članovi Društva hrvatskih književnika Tomislav Marijan Bilosnić,  dr. sc. Igor Šipić, Darko Pero Pernjak (voditelj programa), Denis Peričić, Mladen Levak, Božidar Glavina i Robert Mlinarec, nastupili su u Petrovom Selu, Koljnofu, Uzlopu i Velikom Borištofu. Njima su se pridružili i gradišćanski pjesnici  Jurica Čenar, Timea Horvat, Šandor Horvat, dr. Herbert Gassner, Dorothea Zeichmann  i Ana Schoretits.

OKRUGLI STOL O HRVATSKOM IDENTITETU       

Tomislav Marijan Bilosnić, kao doajen ovih susreta, nastupio je u ulozi pjesnika koji nastupa, tako da je imao svoj posebni nastup u sklopu kazališne predstave u Koljnofu. Tom prigodom Bilosniću je koljnofski slikar Miho Gludovac darovao sliku župne Crkve sv. Martina u Koljnofu, dok je Bilosnić za knjižnicu Doma kulture u Petrovom Selu poklonio tridesetak svojih izdanja.

 Hrvatski književnici su uz svoje nastupe sudjelovali su i na Okruglom stolu na temu Hrvatski identitet, kojega je modelirao i vodio akademik Nikola Benčić i dr. sc. Igor Šipić.  Šipić je ovog puta proširio svoja istraživanja uloge i značenja pozicije gradova u širem sredozemnom kontekstu na ulogu gradova u Panoniji, iznoseći nove i originalne spoznaje s područja proučavanja uloge sredozemnoga i panonskoga geografskog prostora kao i utjecaju entiteta kroz povijest na tradicionalne teoretske postavke kontinuiteta povijesne dijakronije i kulturne integracije zajednice europskih naroda.

Organizirana je i Književno prevoditeljska radionica, prevođenje s hrvatskog na mađarski i njemački, te na gradišćanski hrvatski, odnosno sa gradišćanskog hrvatskog na hrvatski standard ili dijalekt. Književna je radionica kao partnere književnicima motivirala kolege hrvatske gradišćanske spisatelje. Cilj ove radionice bio je poticanje prijateljskih i interesnih odnosa koji bi mogli rezultirati direktnom koristi u slučaju izdavanja budućih knjiga kao i približavanje dvaju hrvatskih izričaja. U svakome slučaju više Bilosnićevih, Šipićevih, Pernjakovih, Peričićevih, Levakovih, kao i pjesama Glavine i Mlinarca prevedeno je na gradišćanskohrvatski jezik kakav se u izvornome obliku sačuvao već više od petsto godina.

 Pjesnici su posjetili i ”zemnu pivnici“ kod Remuševih, gdje su uz degustaciju vina govorili stihove o vinu. Sudionici 6.  Koljnofskih književnih susreta posjetili su i Etno selo u Sambotelu,  hrvatsko groblje u Vedešinu, dvorac u Eberavi (Monyorokerék) gdje se po drugi put ženio sigetski junak Nikola Zrinski, te gradove Šopron i Kiseg.

PRSTOM U VJEČNOST PABLA BILOSNIĆA

Zbirka pjesama Pabla Bilosnića Prstom u vječnost najnovije je izdanje zadarske izdavačke kuće 3000 godina Za dar. Riječ je o trećoj Pablovoj zbirci pjesama, objavljenoj poslije, od književne kritike izuzetno dobro primljenih zbirki, Minuta šutnje (2004.) i Iza zavjesa očiju (2011.).  Pablo je u međuvremenu objavio i prijevod knjige pjesama poznatog albanskog pjesnika Mujë Buçpapaja Nevidljiva pobjeda (2013.).

Zbirka pjesama Prstom u vječnost, s podnaslovom Neka ostane među nama, sadržaja više od sedamdeset pjesama, na sto i četiri stranice, podijeljena je na tri pjesnička ciklusa naslovljena Ja nisam stvaran, I ja sam otišao, Iza mene ja sâm, s naslovnicom autora i pogovorom uglednog hrvatskog književnog kritičara Davora Šalata, tiskana je u tri tisuće primjeraka.

Pablo Bilosnić (1977.), časnik trgovačke mornarice, radio je kao novinar i fotograf u Zadrskom listu i Zadarskom regionalu, poeziju je objavljivao u Quorumu, sudjelovao kao koordinator u predstavljanju zadarske subkulture u zagrebačkoj “Tvornici”. Pjesme su mu prevedene na engleski i makedonski jezik, dok je on prevodio s engleskog i na engleski jezik. Kao umjetnički fotograf sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim izložbama fotografije, te je stalni sudionik izložbi Otok i more, te Otočni fotografi. Mnoge njegove fotografije na naslovnicama su knjiga suvremenih hrvatskih književnika, dok je u monografiji Molat akademika Ante Stamaća i književnika Tomislava Marijana Bilosnića sudjelovao sa zasebnim ciklusom fotografija.

Davor Šalat će za njegovu zbirku pjesama Prstom u vječnost između ostalog kazati: “Jasno je da se Pablo Bilosnić u knjzi Prstom u vječnost pokazuje kao autor bujne liričnosti i modernističkog poetičkog prosedea i profila, kao pjesnik čiji stihovi zaokupljaju čitatelja svojom vizualnošću i ekspresivnošću, ali mu nude i drhtavu emotivnu kožu vlastitih nemira, aporija osobnog i nadosobnog života i fantazijskih proboja u šire poetske prostore”.