POLITIKA

SHZ: DAČIĆU KADA SPOMINJEŠ NDH, ZAŠTO ŠUTIŠ O SRIJEMU 

2. rujna, 2019.

Ovih dana u sredstvima informiranja  srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić se raspričao navodeći “da Hrvatska jednostavno treba osuditi napade na Srbe”. I gle čuda, taj isti Dačić i Srbija nisu osudili kad je državni kabelski distributer “Pošta NET”  u Srbiji kao i ranijih godina 5. kolovoza, na teritoriju Subotice, ugasio reemitiranje prvog programa HRT-a u vrijeme kada je ova medijska kuća prenosila svečanost proslave obljetnice i emitirala emisije o Oluji. Ni ovoga puta na njihovim službenim stranicama nije bilo službenog obrazloženja takva postupka. Isključivanje gledanja televizijskog programa jednoj etničkoj zajednici u Srbiji u ovom slučaju hrvatskoj je najveća diskriminacija na svijetu. O tome Dačić ne progovara. Samo lopovi kao Dačić žele ono što im odgovara , a koji to smišljeno propagiraju i veličaju. Vidljivo je da u Srbiji postoji kontinuitet antihrvatske kampanje.

Također,  srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić  nije propustio spominjući  i NDH navodeći da je sezala do Zemuna i da Hrvatska dio kontinuiteta ima i s NDH. Ako je to tako onda Srbija treba Hrvatskoj vratiti Suboticu, Zemun…, i još puno mjesta gdje su razni Dačići već kroz stoljeća osvajali hrvatske krajeve, masakrirali i eksploatirali Hrvate. 

 Još  1699/1718. godine u hrvatski prostor ušao je cijeli Srijem, dakle do samoga Beograda. Tako su hrvatske granice prema Srbiji bile oblikovane stotinjak godina prije nego što se počela obnavljati srpska država (1804), nakon višestoljetne turske vlasti. S takvim granicama Hrvatska je dočekala stvaranje jugoslavenske države 1918. godine. Gledajući s povijesnog stajališta, razgraničenje u Srijemu provedeno je na štetu Hrvatske.

 Čitatelji mogu i sami usporediti to razgraničenje s različim razgraničenjema na tom području nakon stvaranja jugoslavenske države, te ga sagledati u usporedbi sa stanjem iz 1918. godine u vrijeme stvaranja jugoslavenske države.

 Hrvatske su granice pri raznim teritorjalnim podjelama nakon stvaranja jugoslavenske države redovito krojene bez sudjelovanja hrvatskih političkih faktora. Nametane su joj voljom beogradskih hegemonističkih vlasti. Beogradska je hegemonistička politika uporno nastojala apsorbirati područja koja su do 1918. godine bila izvan Srbije, anulirati sve posebnosti i od jugoslavenske države stvarno stvoriti Veliku Srbiju. Tako treba razumjeti današnju oficijelnu vlast Srbije koja poseže za hrvatskim teritorijem, a sve kako bi ponovo stvarali Veliku Srbiju.

 Zadar – Zagreb, 2. rujna 2019. godine

STRANKA HRVATSKOG ZAJEDNIŠTVA T