ROVŠAN MAMEDKULIJEV U ZAGREBU

ROVŠAN MAMEDKULIJEV U ZAGREBU

22. siječnja, 2016.

Piše: Igor Koruga

Nakon nastupa Hrvatskog baroknog ansambla i oboista Andreasa Helma, pod čijim su umjetničkim vodstvom bila protumačena djela Zelenke, Heinichena, Fascha i Telemanna, domaćoj se publici prošloga tjedna, točnije u utorak 19. siječnja unutar Ciklusa gitarskih recitala (Guitarra Viva), u velikoj dvorani HGZ-a predstavio azerbajdžansko-ruski gitarist Rovšan Mamedkulijev (1986), rodom iz Bakua. Njegova biografija u posljednjih je desetak godina istaknula nekoliko najviših nagrada s međunarodnih natjecanja kao što su Hommage à Leo Brouwer (Francuska, 2009), Heitor Villa-Lobos (Španjolska, 2011), Alexander Fraucci (Moskva, 2011), Guitar Foundation of America (Charleston, 2012), Francisco Tárrega (Benicasim, 2014) te Michele Pittaluga (Alessandria, 2015). Na njima je Mamedkulijev nerijetko bio proglašavan i kao najbolji tumač djela konkretnog autora, obično onog čije se ime iskoristilo za naziv samog natjecanja. Najveću zaslugu za spomenute uspjehe, ali i za iznimnu tehničku potkovanost imao je profesor Aleksej Petropavlovski, s poznatog konzervatorija u Nižnji Novgorodu, u čijoj je klasi Mamedkulijev i diplomirao prije sedam godina. No, iako je koncertirao u mnogim europskim, američkim i azijskim gradovima, objavljujući pritom nosače zvuka za ruske, kanadske i španjolske izdavačke kuće, u Zagrebu do ovoga utorka nije gostovao.

Strpljivo s Bachom

Stoga se, ne poznavajući ovdašnju publiku, odlučio osloniti na zahtjevan, ali istovremeno i popularan gitaristički program u rasponu od Bachove Ciaccone do veličanstvene Tárregine Gran Jote, zapravo niske od trideset virtuoznih varijacija na temu popularnog plesa u kojima je skladatelj (ali i sam Mamedkulijev) želio pokazati široke mogućnosti tehnike i tonske izražajnosti gitare. Jednako zanimljive i slično građene varijacije, u kojima se Mamedkulijev približio čembalističkom zvuku, bile su i one Llobelta Solesa Miguela (1878-1938), Tárreginog učenika, na Sorovu temu ¨La Follia¨ (staru, popularnu ibersku melodiju), op. 15, koju su mnogi skladatelji, od Corellija do Kagela, rabili kao inspirativnu osnovu za vlastito asocijativno oblikovanje. Uhvativši se, k tome još, i u koštac s općenito uzevši jednim od najopsežnijh instrumentalnih stavaka zapadnoeuropske umjetničke glazbe, dakle s Bachovom Ciacconom iz Druge partite za violinu u d-molu, BWV 1004, strpljivi se Mamedkulijev vrlo uspješno sučelio sa skrivenom simbolikom, unutar koje je autor, između ostalog, u staroj tradiciji obilježavanja slova brojevima, kodirao sadržaj Svetoga pisma, vlastito ime, ime preminule supruge Marije Barbare te imena njihove četvero preživjele djece. Mamedkulijev je interpretacijom dočarao čak i svojevrsno ozračje Bachovog glazbeno-teološkog konteksta, ispunjenog aluzijama na korale, psalme i evanđelja, prisutnog u svih Šest partita i sonata za violinu (solo), BWV 1001-1006, što je, dakako, na trenutke očaranu i iznenađenu publiku doslovce ostavilo bez daha.

Bagatele i minijature

Prvom i drugom dijelu koncerta bile su pridodane i zbirke bagatela, odnosno zbirke minijatura, engleskog skladatelja Williama Waltona (1902-1983) i azerbajdžanskog mu kolege Fikreta Amirova (1922-1984). U oba slučaja radilo se o sažecima s jednostavnim glazbenim mislima, nostalgičnom lirikom te s nemalim sviračkim izazovima i raznovrsnim efektima. Između ostalog, Mamedkulijev je pred sam kraj nastupa izrazito perkusionistički protumačio i skladbu pod imenom Just How Funky Are You (Andrewa Yorka), nakon koje se obratio brojnoj publici, zahvalivši joj se i proglasivši ju, posve subjektivno, neočekivano toplom. Na taj se način, s vrlo zanimljivim gitarističkim recitalom, obilježio početak ovogodišnjeg dijela ciklusa u provedbi BuntArta, agencije za management umjetnika, produkciju i organizaciju programa u kulturi. Prema najavama, već bi u ožujku i svibnju trebali uslijediti nastupi domaćih uzdanica svjetskoga glasa, Dubrovčanina Maroja Brčića i miljenika zagrebačke publike, Prizrenca Petrita Çekua.T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code