RADIONICE U PODRUMU HGZ-a

RADIONICE U PODRUMU HGZ-a

13. prosinca, 2012.

 

Piše: Igor Koruga

O estetici glazbe i umjetnosti uopće dalo bi se u svakom vremenu, uza svu postojeću literaturu, pisati i diskutirati u nedogled. Premda je sama definicija estetike glazbe kroz povijest često lelujala, svako je vrijeme postavilo svoje kanone, uglavnom sporne i ovisne o pojmu ukusa. O ukusima se, kažu ljudi, ne raspravlja – što je također sporno – ali to je priča o kojoj nebi sada.

UZROCI I POSLJEDICE

Naime, ukus bi nas doveo do slušateljske emocije koju je, primjerice, austrijski glazbeni kritičar Eduard Hanslick (1825–1904), rođen i školovan u Pragu, izrijekom odvojio od glazbene estetike, rekao bih, i kvalitete. Nadalje, Hanslick je glazbu doživljavao kao ¨zvuk i njegovo gibanje¨, promatrajući pritom, unutar nje, melodiju kao horizontalnu, harmoniju kao vertikalnu i ritam kao organsku glazbenu komponentu. Osvrnuvši se i na način slušanja, austrijski je oštroumnik ljudsku percepciju glazbe podijelio na aktivnu (¨estetičku¨) i pasivnu (¨patološku¨). Takav hladan i racionalan stav svakako nije naišao na sveopću podršku, jer se prirodno inertna javnost lakše nosila s ¨umjetničkim¨ pojmom emocionalne provokacije nego s novopostavljenim mentalnim rebusima. Doskora se ipak, uslijed razvoja filozofije, umjetnosti i kritičkog razmišljanja, emocionalna provokacija razvidjela kao posljedica, a estetika kao uzrok.

TIHOMIR PETROVIĆ

Veza i enigma uzroka i posljedice obuzimala je oduvijek, a obuzima i danas znanstvenike, umjetnike te intuitivce slobodnih misli, kako u svijetu tako i kod nas. U probranom društvu shvaćaća pronašao se i Tihomir Petrović, profesor glazbene teorije, glazbeni pisac i skladatelj, koji je 1977. počeo podučavati teorijske predmete u Glazbenoj školi Vatroslava Lisinskog u Zagrebu, a 1993. predavati glazbenu teoriju, solfeggio i osnove harmonije i na zagrebačkoj Rock-akademiji. Na čelu Hrvatskog društva glazbenih teoretičara (HDGT-a) – kojeg je utemeljio 1997. – nalazi se i danas, a Agencija ga je za odgoj i obrazovanje promaknula u zvanje profesora savjetnika teorijskih glazbenih predmeta 2007. godine. Prije sedam godina, u suradnji s Hrvatskim glazbenim zavodom, organizirao je ciklus popularnih predavanja za građanstvo pod nazivom Radionica utorkom, dok je od lani, kao predavač i predsjednik HDGT-a, započeo otvoreni projekt Škole teorije glazbe.

Ograničimo li se na prostor bivše Jugoslavije i izuzmemo li profesoricu (Gabrielu Lerch) Elly Bašić, Petrović je jedan od rijetkih zagovaratelja modernog učenja glazbeno-teorijskih predmeta, pedagog koji se neprestano razvija i dijeli spoznaje s kolegama iz regije te, konačno, ¨čarobnjak¨ koji, svjestan krutosti nauka kojim se bavi, na inventivan i zabavan način lako usmjerava svačiju pozornost na teorijsko i praktično ishodište glazbe. Njegova tehnička narav, brušena u Srednjoj tehničkoj školi i na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, glazbeno-teorijske probleme često grafički sučeljava te ih kao takve čini jednostavnijima za mentalno mapiranje i logičko usvajanje.

PETROVIĆEVE RADIONICE UTORKOM 

Jednom mjesečno, redovito utorkom u Podrumskoj dvorani Hrvatskog glazbenog zavoda u 20 sati, Petrović se strpljivo i promišljeno obraća svakom zainteresiranom glazboljupcu, bio on posvemašnji laik, učenik, ili profesionalni glazbenik. Usporednim harmonijskim analizama, Petrović u svojim predavanjima nastoji demistificirati takozvanu ozbiljnu glazbu te ju kontekstualno približiti, obzirom na iste ili slične kompozicijske tehnike, lakše prijemljivoj, suvremenoj pop i rock glazbi. Razjašnjeni se primjeri potom izvode u tišini, bez verbalnih upada, na kvalitetnom audio uređaju, ili pak skiciraju na glasoviru Petrovićevim oštrim, naglašeno pedagoškim tonom.

Ovoga utorka 11.12.2012., istodobno s koncertom Hrvatskog komornog orkestra pod ravnanjem dirigenta Diana Tchobanova u Velikoj koncertnoj dvorani HGZ-a, Petrović se unutar predblagdanske Radionice utorkom posvetio usporedbi All I Want for Christmas Is... i skladbe Skyfall od Adele, iz novoga, 23. po redu, filmskog nastavka iz ciklusa o Jamesu Bondu. Sličnostima i razlikama bila je, dakako, impresionirana većina radioničara koji su i ovoga puta bili u prilici nabaviti, po privilegiranim cijenama, edukativne tiskane materijale Društva (http://www.hdgt.hr/izdanja.html) te preuzeti primjerak godišnjeg lista ¨Theoria¨.

Zaključak je slijedeći; ustaljene norme često valja mijenjati, to je nedvojbeno. Shodno tome, slijede nove spoznaje koje, međutim, mogu biti zanemarive i prolazne, svakako vrijedne rizika, ali i one jezgrovite i revolucionarne. Baš te i takve spoznaje lako obrću mjesta uzrocima i posljedicama, a nama otvaraju nova, dotad nevidljiva vrata kroz koja bi trebalo, ako ništa drugo, ono barem proviriti.

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code