NOVI UZLET ZAGREBAČKOG KVARTETA

NOVI UZLET ZAGREBAČKOG KVARTETA

26. ožujka, 2018.

 

 

Piše: Igor Koruga

Napuštanjem baroknog continua u osamnaestom se stoljeću, kao što je poznato, pojavio gudački kvartet. Put pojednostavljenja simfonijskog instrumentarija istaknuo je glazbeno četveroglasje reducirajući gudački orkestar na dvije violine, violu i violončelo. Vremenom su iščezle dionice oboa, flauti i rogova kojima se do tada postizala harmonijska i timbralna punoća. Neusiljeni i obečavajući jezik nove instrumentalne glazbe – koja je slijedila tragove komične opere i postavljala manje zahtjeve od kontrapunktičke barokne sonate, ali i concerta grossa – uvriježio se u javnom i privatnom muziciranju, čistiji nego ikada prije. Idiom su asocijativno započeli Scarlatti, Tartini, Richter, Boccherini i Stamitz, a u osnovi, povijesno, Joseph Haydn (1732-1809) i Wolfgang Amadeus Mozart (1756-1791), i to između 1780 i 1790. Međutim, upravo je Ludwig van Beethoven (1770-1827) bio taj koji je gudački kvartet doveo do najvišeg razvojnog dometa, dok je suštinsko četveroglasje nadahnjivalo, u nastavku epohe, i trezvenog, neposrednog i srdačnog njemačkog skladatelja Johannesa Brahmsa (1833-1897). S rubova opusa netom spomenutih skaldatelja bila su odabrana djela za tumačenje na Četvrtom koncertu iz ciklusa Zagrebačkog kvarteta @ HGZ 2017/2018 u srijedu 21. ožujka 2018. godine u Velikoj dvorani HGZ-a. Brahmsov Treći gudački kvartet u B-duru, op. 67, bio je postavljen kao dominantna odrednica priredbe, dok je Beethovenov Gudački kvartet br. 1 u F-duru, op. 18, zamijenio onaj u e-molu, br. 2, iz opusa 59, možebitno zbog predstavljanja novog čelnog člana sastava, prvog violinista Martina Krpana (1995). Očekivanu zamjenu ustaljeni je trio (braća Philips i Martin Jordan) napokon predstavio pretplatnicima i štovateljima spomenutog ciklusa koji već dulje vrijeme čekaju na odlučnije umjetničko vodstvo nakon postojanog Gorana Končara, iznenadnog Sergeja Evseeva i mističnog Marina Marasa.

Spreman za preobrazbu

Krpan se predstavio kao mladi i svježi umjetnik, akademski obrazovan u razredu Leonida Sorokowa na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te usavršavan na Hochschule für Musik und Theater Felix Mendelssohn Bartholdy u Leipzigu u razredu Ericha Höbartha, i kao takav idealan za novi umjetnički uzlet našeg najstarijeg komornog sastava. Tijekom školovanja osvojio je niz nagrada na regionalnim i državnim violinističkim Natjecanjima učenika i i studenata glazbe, na Hrvatskom natjecanju komornih sastava te na međunarodnim violinističkim natjecanjima Etide i skale u Zagrebu, Lions Grand Prix u Rijeci, Alpe Adria u Goriziji i Rudolf Matz u Dubrovniku. Na hrvatskom državnom natjecanju Papandopulo osvojio je 3. nagradu u kategoriji komornih sastava (2015) i 2. nagradu u kategoriji violine (2016). Nakon iskustva koncertnog majstora Orkestra lajpciške akademije u sezoni 2016/2017, nadamo se da je naš mladi violinist spreman na zamjetniju ulogu i u Zagrebačkom kvartetu. Jer, u okviru Zagrebačkog gudačkog kvarteta Krpan može djelovati poletno, u smjeru višestruke umjetničke preobrazbe vezane uz solističko i komorno muziciranje poput članova svoje obitelji i drugih prethodnika školovanih u vodećim europskim glazbenim institucijama.

Najljepša dionica

Krpanovo se ¨čisto uho¨ u osnovi opušteno i nekritički postavilo u tumačenju početne, energične figure (Allegro con brio), sljedeće tragike ljubavnog rastanka (Adagio affettuoso ed appassionato), pa kontrastnog, živahnog, harmonijski i tematski neustaljenog Scherza s Triom (Allegro molto) te, konačno, rakošnih kontrapunktskih mogućnosti u četvrtom stavku (Allegro) prelijepog Beethovenovog gudačkog kvarteta. Priča se blago zakomplicirala u Brahmsovom perfektno skladanom žanrovskom uratku, kojeg je praizvođač, violinist Joseph Joachim, proglasio najljepšim komornim djelom izrazito samokritičnog njemačkog majstora. U izvedbi se posebno istaknuo violist Hrvoje Philips s jednom od najljepših kvartetskih dionica ikada napisanih. Ukupan nastup bio je nagrađen srdačnim pljeskom, ne toliko dugim koliko intenzivnim i ohrabrujućim. Novi zvuk kvarteta bio je dakle dobro primljen. Isti će se ubuduće preciznije oblikovati, ovisno o moći prilagodbe i komunikacije. Koliko točno, moći će se čuti već na idućem koncertu Zagrebačkog kvarteta, 24. travnja u HGZ-u, na kojem će se nastojati protumačiti djela Papandopula, Kuljerića i Schuberta. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code