PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA IVAN PICELJ/GRAFIČKE MAPE

PREDSTAVLJENA MONOGRAFIJA IVAN PICELJ/GRAFIČKE MAPE

31. listopada, 2013.

list iz mape Cyclophoria

Predstavljanje monografije Ivan Picelj / grafičke mape održatno je  srijedu 30. listopada 2013. u Knjižnici HAZU, na Strossmayerovom trgu 14 u Zagrebu. Na prestavljanju su govorili predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, akademik Igor Fisković i autorice mr.sc. Snježana Pintarić i mr.sc. Slavica Marković.
Ivan je Picelj kompleksna umjetnička osobnost, slikar, kipar, grafičar, dizajner, jedan od pionira serigrafije u Hrvatskoj, njezin zagovornik i dosljedni korisnik tijekom cijeloga radnoga vijeka.

Jedanaest grafičkih mapa i serija pod nazivima:  Picelj,1957., Oeuvre programmée No1,1966.,  Cyclophoria,1971., Geometrie elementaire-soft and hard,1973. Remember1976., Connection,1979./1980.,  Remember1984.-86., Odnosi,1992., Varijacije 1994., Varijacije, 2002., Ulmske varijacije, 2006., s  ukupno 116 grafičkih listova realiziranih tehnikom serigrafije, samodostatna su izdvojiva cjelina Piceljeva multimedijskoga opusa i komplementarna dionica njegova stvaralaštva.
Nastajale su tijekom pola stoljeća djelovanja u sitotiskarskim atelijerima Zagreba, Pariza i Ljubljane, u bliskoj suradnji s tiskarima i nakladnicima. Posebno treba istaknuti parišku galeristicu Denise René koja je izdala 3 njegove mape,  a nadasve voditelja svojevrsne institucije zagrebačke serigrafije,  Branu Horvata,  u čijem je Studiju S tiskano čak 7 mapa i serija. Picelj je pomno birao autore predgovora u mapama. Bili su to ugledni hrvatski i europski likovni kritičari : Radoslav Putar, Gillo Dorfles, Abraham Moles, Raoul Jean Mouline,  Annie Le Brun, Darko Schneider i  Brane Kovič. Ništa nije prepuštao slučaju do realizacije naklade i ukoričenja. 
Danas sa sigurnošću možemo reći da su te  mape iznimnije poglavlje hrvatske grafičke umjetnosti i respektabilna dionica u povijesti europske serigrafije. Zašto je Picelj dosljedno tijekom cijeloga radnoga života rabio serigrafiju?  

Serigrafija je tehnika propusnoga tiska s nekoliko bitnih prednosti za izvedbu multioriginala u odnosu na do tad primjenivane grafičke tehnike visokoga, dubokoga i plošnoga tiska. Omogućavala je primjenu jarkih, fluorescentnih boja, egzaktan otisak, laku realizaciju velikih naklada, identičnu kvalitetu prvoga i zadnjega otiska, a na samom početku primjene, prema postulatima Exata 51,  savršeno se uklopila kao medij diseminacije geometrijske apstrakcije u šire slojeve društva. Ostale njezine prednosti dolazile su do izražaja tijekom narednih desetljeća, kada Picelj upravo posredovanjem grafičkih mapa i pojedinačnih listova razlaže svoja avangardna promišljanja i likovne koncepte.
Iako je od najranije mladosti zagovarao eksperiment, poslije se nije priklonio novim tehnologijama koje su lansirale sofisticirane metode tiska,  primjerene njegovoj likovnoj orijentaciji.

Recenzenti monografije o Piceljevim grafičkim mapama su akademik Tonko Maroević i akademik Igor Fisković. A grafičko oblikovanje potpisuje Nedjeljko Špoljar. Dok je fotografije za monografiju izradio vrsni fotograf Goran Vranić. Urednica monografije je Slavica Marković.T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code