GLAVNE TEME KULTURNI ŽIVOT

POVIJEST HRVATSKE ZNANOSTI U SREDNJEM VIJEKU

20. ožujka, 2016.

Akademik Dadić pozabavio se nasljeđenim znanjima i usvojenim kulturskim stečevinama i običajima od starosjedilačkih Ilira, kazavši kako su štogod Hrvati preuzeli i usvojili od Rimljana, i kako su oduvijek u ovoj svojoj domovini hrvatskog naroda koju su postupno razvijali i branili i izgrađivali pa i izgradnjom starohrvatskih crkvica na astronomskim načelima. Zapaženo je obrađeno pojavljivanje i nastanak prvih škola u Hrvatskoj, koje su vodili benediktinci, a zatim dominikanci i franjevci. Autor je vrlo kompleksno obradio Hermana Dalmatina koji je bio središnja osoba hrvatske srednjovjekovne znanosti

Napisao: Ivan Raos

U Zagrebu u Knjižnici HAZU u petak 11. ožujka 2016. predstavljen je prvi svezak knjige Povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata posvećen razdoblju Srednjeg vijeka kojeg je autor akademik Žarko Dadić, poznati hrvatski povjesničar znanosti. Knjigu je objavila nakladnička tvrtka Izvori i koja kao takva zapravo je rezultat autorovih višegodišnjih istraživanja i značan dio cjelovite povijesti znanosti i prirodne filozofije u Hrvata, u kojoj je donekle ozbiljeno obrađeno razdoblje Srednjeg vijeka do 1526., pa bi nakon ove trebale uslijediti knjige koje obuhvaćaju Renesansu (od 1526. do kraja 16. stoljeća) i Rani novi vijek (do Karlovačkog mira 1699.). Tad bi zapravo te prve tri objedinjene knjige trebale cjelovito predstaviti stariju povijest znanosti i prirodne filozofije u Hrvata, a nakon kojih bi iduće knjige obuhvaćale novija razdoblja.

Identitet jednog naroda

Akademik Dadić u knjizi obrađuje povijest svih znanstvenih područja u međusobnoj povezanosti pa se stoga uz prirodnu filozofiju u njoj obrađuju matematika, fizika, astronomija, kemija, medicina a donekle i filozofija. Ujedno se dojmljivo analizira astronomska i geometrijska struktura hrvatske arhitekture i arheoloških nalazišta, i uvjerljivo se također obrađuje uloga znanosti u hrvatskom društvu i doprinos hrvatskih znanstvenika.

Na predstavljanju kao uvodničar govorio je potpredsjednik HAZU akademik Velimir Neidhardt koji je nazočne posjetitelje podsjetio na zasluge akademika Dadića u istraživanju povijesti hrvatske znanosti. „Znanost također govori o identitetu jednog naroda, isto kao i kultura i umjetnost“, naglasio je akademik Neidhardt.

Nakon kojeg o knjizi zapaženo je govorila dr. sc. Marijana Borić iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU koja je istaknula Dadićevo ozbiljeno bavljenje razinom znanja o znanosti kod Hrvata, naročito u razdoblju hrvatskog narodnog identificiranja u današnjoj domovini i Europi, i koje uvelike odgovara stupnju znanja o ostalim indoeuropskim narodima u Europi. Akademik Dadić pozabavio se nasljeđenim znanjima i usvojenim kulturskim stečevinama i običajima od starosjedilačkih Ilira, kazavši kako su štogod Hrvati preuzeli i usvojili od Rimljana, i kako su oduvijek u ovoj svojoj domovini hrvatskog naroda koju su postupno razvijali i branili i izgrađivali pa i izgradnjom starohrvatskih crkvica na astronomskim načelima. Zapaženo je obrađeno pojavljivanje i nastanak prvih škola u Hrvatskoj, koje su vodili benediktinci, a zatim dominikanci i franjevci. Autor je vrlo kompleksno obradio Hermana Dalmatina koji je bio središnja osoba hrvatske srednjovjekovne znanosti. „Prvi počinje proučavati arapsku znanost pa je i prvi sustavni prjevoditelj arapskih djela. Njegovom zaslugom zapadna je Europa upoznala cjelovito i Aristotelovu prirodnu filozofiju“, istaknula je dr. sc. Borić, koja je pritom ukazala i na poglavlja u kojima se akademik Dadić bavi znanstvenim radom Ivana Viteza od Sredne i Ivana Česmičkog u krugu uokolo kralja Matije Korvina, i na znanstveni rad liječnika i matematičara Frederica Grisogona iz Zadra.

Šesta knjiga u šest godina

Prof. dr. sc. Željko Dugac iz Zavoda za povijest i filozofiju znanosti knjigu je nazvao kapitalnom djelom koja među ostalim uvjerljivo obrađuje i primjenu medicinskih teorija koje su obilježile našu hrvatsku znanost. „Svojim istraživanjima akademik Dadić je pokazao da povijest znanosti nije tek amaterska i entuzijastička aktivnost, nego vrlo kompleksno područje“, kazao je prof. dr. sc. Dugac.

Akademik Dadić pojasnio je i naslov knjige koji se odnosi na udio Hrvata u razvoju znanosti i prirodne filozofije s cijelokupnog hrvatskog etničkog prostora, ko i na one Hrvate koji su djelovali u dijaspori i inozemnim državama izvan Hrvatske. Ujedno je istaknuo kako je u svoj koncept istraživanja uvrstio i prirodnu filozofiju koja se ne može potpuno odijeliti od prirodnih znanosti.

U ime nakladnika na kraju je govorio Damir Mikuličić koji je spomenuo kako je riječ već o šestoj knjizi akademika Dadića objavljenoj u zadnjih šest godina. T