Povijesno-zemljopisni osvrt na dio hrvatskog primorja
Pripremio: R. F.
U monografiji «Krmpote i Klenovica od doseljavanja do današnjih dana», zavičajnoj knjizi, koja je ovih dana izašla iz tiska, a svečano predstavljanje će biti u rujnu mjesecu u Rijeci, autor prof. Enver Ljubović piše o seobi Bunjevaca-Krmpoćana, daje kratak pregled zemljopisnog položaja te povijesti nastanka mjesta Krmpote i zaseoka krmpotskoga kraja, čija su se imena često mijenjala kroz različita povijesna razdoblja te navodi popis s objašnjenjima svih prezimena i nadimaka po prezimenima i zaseocima ovoga kraja.
OBIČAJI RIBARSKE KLENOVICE
U monografiji je prikazana etnička i antroponimijska povijest većine naselja krmpotskoga kraja. Na temelju povijesnih dokumenata i relevantne stručne i znanstvene literature autor predočava sliku kretanja stanovništva te posebice mnogobrojne seobe Bunjevaca-Krmpoćana iz Podzrmanja (Bukovice) u Lič te kasnije njihovo spuštanje prema moru u zaleđe Novog Vinodolskog i senjsku okolicu (Krivi Put). Također navodi nastanak župe, groblja, također piše i o povijesti Klenovice, koja zajedno s Krmpotama čini jedinstveni Mjesni odbor u gradu Novi Vinodolski te zaseoka mjesta Klenovice.
Posebno mjesto u knjizi je posvećeno povijesnoj krmpotskoj satniji u vrijeme Vojne krajine i životu Krmpoćana u njoj te iseljavanju Krmpoćana u različite krajeve svijeta, a posebice u prekomorske zemlje. Nadalje, posebice piše o stradanjima u Drugom svjetskom ratu i poslije rata u razdoblju od 1941. do 1945. godine te o slobodnom teritoriju, zatim piše o narodnom stvaralaštvu i običajima kraja.
INFORMATORI KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA
Autor je tragao za informatorima te se služio njihovim iskazima, odnosno usmenim svjedočanstvima o pojedinim događajima, osobama i zaključcima. Korištena je sva dostupna relevantna literatura i povijesni izvori, koji su veoma oskudni za krmpotski kraj, pa je autor u svome radu koristio izjave pojedinih kazivača, koje je kasnije uspoređivao s povijesnim dokumentima.
Vrijednost je knjige u tome, što je po prvi put na jednom mjestu objavljen popis svih obiteljskih nadimaka, koji danas postoje i koji se koriste u svakodnevnom govoru, a svi su nadimci povezani s prezimenima i svrstani pod različita naseljena mjesta krmpotskoga kraja. Dosta su zanimljivi podatci o depopulaciji područja Krmpota i kretanjima broja stanovništva kroz različita povijesna razdoblja. Neke obiteljske grane pojedinih krmpotskih obitelji, odnosno prezimena su za različite zasluge, posebice vojničke, promaknute u plemićki stalež pa su u knjizi navedeni njihovi grbovi s međunarodnim heraldičkim opisom. Navedene su mnogobrojne već zaboravljene pjesme koje su se pjevale u različitim prigodama te su na taj način otrgnute od zaborava.
SIROMAŠTVO U FUNKCIJI DEPOPULACIJE
Krmpote su nakon Drugog svjetskog rata bile u sastavu općine Crikvenica i kotara Rijeka, te je ovaj kraj u svakom pogledu bio zapostavljen jer nije bilo gotovo nikakvih ulaganja u gospodarske subjekte i infrastrukturu pa se veliki broj Krmpoćana iseljava u Senj, Novi Vinodolski, Crikvenicu i Rijeku te u mnoga druga razvijenija i prosperitetnija industrijska središta u Hrvatskoj i u europske i prekomorske zemlje. Depopulacija stanovništva krmpotskoga kraja vidljiva je danas na svakom koraku, jer su mnogobrojna sela opustjela i zarasla u korov, ali je vidljivo da se u zadnje vrijeme ljudi povremeno vraćaju i obnavljaju svoje starine. Broj stalnih stanovnika danas je malen u gotovo svim naseljenim mjestima, ali se tijekom ljeta broj znatno povećava jer se mnogi vraćaju u rodni zavičaj. Autor je posebno obradio turističko i ribarsko mjesto Klenovicu, koja se kroz dugu povijest ne može odvojeno promatrati bez krmpotskoga kraja i često je gotovo u svemu dijelila sudbinu svoga zaleđa. Knjiga nastoji na znanstveno utemeljenim činjenicama skrenuti pozornost na istraživanje zavičajne povijesti te napisati popularnu knjigu-monografiju, prihvatljivu širem čitateljskom krugu iz svih slojeva pučanstva, a za one zahtjevnije čitatelje navode se na kraju knjige vrela i korištena literatura, na temelju čega čitatelji mogu proširiti svoje spoznaje o ovome kraju. Kako navodi autor, nije zadaća povjesničara davati nikakve prognoze za budućnost, nego na temelju relevantnih povijesnih vrela i literature objektivno prikazati povijest ovoga zanimljivog kraja naše domovine. 
