Ovi radovi funkcioniraju kao specifična, kiber-gotička razglednica Zagreba – čisti l’art pour l’art i izraz ljubavi prema stvaralačkoj moći jezika i mogućnostima novog elektroničkog medija, koji zajedno polučuju suptilni efekt otuđenja i iscjeljenja od dogmatike stvarnosti
Priredio: Petar Kolovrat /www.mojzagreb.info
U stalnoj potrazi za novim komunikacijskim kanalima i širim krugom publike, Zorica Radaković danas čini eksperimentalni iskorak u virtualni prostor. Na njezina dva YouTube kanala, „Poezija onda” i „Knjiga bez knjige”, publika može konzumirati cjelovit, neovisni autorski projekt videopoezije i video-arta, dosada neviđen na ovim prostorima dobre riječi.
Autorica sama potpisuje izbor pjesama, čitanje, snimanje, obradu zvuka i slike te montažu. Motivacijska ideja ovih kanala jest radikalno sljubljivanje Gutenbergove i digitalne ere u estetiku i neurologiju novog doba.
Baš kao što su njezine pjesme napisane na zagrebačkom asfaltu, tako su i vizualni materijali snimani na ulicama i trgovima metropole.
Časna književna riječ
Ovi radovi funkcioniraju kao specifična, kiber-gotička razglednica Zagreba – čisti l’art pour l’art i izraz ljubavi prema stvaralačkoj moći jezika i mogućnostima novog elektroničkog medija, koji zajedno polučuju suptilni efekt otuđenja i iscjeljenja od dogmatike stvarnosti.
Ovaj bogati i beskompromisni opus uskoro dobiva svoj konačni tiskani i teorijski oblik. U pripremi su dvije nove, komplementarne knjige koje u potpunosti zaokružuju autoričin identitet individualca u kiber-kavezu suvremenosti:
1. ZAGREBAČKI KIBER-GOTIK (Kiber-gotičke priče sa zagrebačkog asfalta) – zbirka antologijskih i neobjavljenih priča koje kroz motive urbanog otuđenja i somatskog pritiska seciraju prekarizirani život metropole.
2. SIMULAKRUM I ČASNA KNJIŽEVNA RIJEČ (Književno-teorijski eseji o kulturi, dizajnu straha i kiber-poetici otpora u predpandemijskom i pandemijskom razdoblju) – knjiga eseja u kojoj se kroz profinjeni, pythonovski crni humor demontiraju klijentelističke omče i poplava osrednjosti na kulturnoj sceni.
Kvorumaška generacija
Zorica Radaković (hrvatska književnica, rođena u Sinju 03. prosinca 1963. godine) zakoračila je na pločnik hrvatske književne scene 1984. godine unutar kultne kvorumaške generacije, nametnuvši se od samih početaka kao kirurški precizan snimatelj društvene laži i medijskih simulakruma.
Njezin stvaralački hod započinje s knjigom-projektom Svaki dan je sutra (1984.) i mračnom zbirkom pjesama U mraku mrtav čovjek (1989.), nakon kojih 1990. godine objavljuje proročansku i uznemirujuću knjigu Bit će rata.
Ova defetistička anticipacija kolektivne stvarnosti i ratne kulminacije nastavit će se kroz pjesničko-filozofsko propitivanje države, vlasti i neprilagođenog pojedinca u zbirkama Pola jedan (1995.) – koja stupa u dijalog s Platonovom Državom i Lao Ceovom Knjigom promjene – te u zbirci Eto muha (1999.), studiji o ljudskom porazu pred mehanizmima društvene obmane.
Autorski zaokret donosi zbirka Žene, muškarci, psi (2002.), u kojoj autorica bez patetike secira muško-ženski ego, što će naposljetku rezultirati brutalnim provalnim krikom njezina hvaljenog romana Sanjarica (2017.).
Uz poeziju i prozu, Zorica Radaković ispisuje i zapažene dramske matrice. U njezinoj knjizi Stoj na glavi (2002.) objavljene su dvije velike izvedene drame: Dresura (1988.) – nastala u sklopu Studentskog eksperimentalnog kazališta, igrana na velikoj sceni Teatra &TD te uvrštena u program Eurokaza – te drama Susjeda [R1].
Dresura kroz filozofsku vizuru Platonove špilje i izvrnutih vrijednosti Markiza de Sadea progovara o dobrovoljnom građanskom podčinjavanju vlasti, dok Susjeda doživljava prestižnu međunarodnu praizvedbu na njemačkom jeziku 2001. godine u bečkom kazalištu Theater m.b.H. (u suradnji s Volkstheaterom), da bi 2002. bila izvedena i na hrvatskom jeziku u Zagrebačkom kazalištu mladih (ZKM).
Riječ je o drami koja beskompromisno demontira zagrebački malograđanski nacionalizam uoči prve ratne uzbune. Tom nizu pripada i Jogurt za Ninu, socijalna drama nastala na temelju njezine antologijske kratke priče, trajno dostupna na platformi drame.hr. T
IZVOR:www.mojzagreb.info T
