PLENKOVIĆ JE DIO DUBOKE DRŽAVE

PLENKOVIĆ JE DIO DUBOKE DRŽAVE

19. svibnja, 2022.

 

Osobito je znakovito da je „duboka država” ostala duboko ušančena u pravosuđu, dakle ne samo u sudstvu nego i u DORH-u Dovoljno je spomenuti da je do nedavno od 35 sudaca Vrhovnoga suda čak 29 bilo iz komunističkog perioda, da je dva mandata predsjednik toga suda bio posljednji sekretar partijske organizacije Općinskog suda u Zagrebu Branko Hrvatin. Takvo sudstvo skandalozno je osudilo prave heroje Domovinskog rata koji su obranili gradove, počevši od >Mirka Norca, preko Vlade Glavaša, Đure Brodarca, Tomislava Merčepa, do Mihajla Hrastova i djelatnike splitske “Lore”, ali nije podiglo ni jednu optužnicu protiv generala zločinačke JNA suodgovorne između ostalog za masakr na Ovčari. Štoviše zlokobni državni tužitelj Mladen Bajić dozvolio je, da mimo verifikacije Hrvatskoga sabora  srbijansko pravosuđe progoni hrvatske branitelje

Napisao: Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.: mr. sc

Referendumska iniciajtiva “Odlučujmo zajedno” prikupila je 370.310 pravovaljanih potpisa birača, a inicijativa “Dosta je stožerokracije” 372.635 potpisa. Ministarstvo pravosuđa i uprave (MPU) izvijestilo je kako je dovršen postupak provjere broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa birača Građanske inicijative “Odlučujmo zajedno”, a provjereno je 394.447 potpisa birača, od kojih je 370.310 pravovaljano, a 24.137 je nepravovaljano. Postupak provjere broja i vjerodostojnosti potpisa birača Građanske inicijative “Odlučujmo zajedno” započeo je 7. ožujka, a dovršen je 13. ožujka. Promatračima organizacijskog odbora Građanske inicijative “Odlučujmo zajedno”, sukladno zaključku Vlade Republike Hrvatske, omogućeno je promatranje postupka provjere potpisa birača, dodaje se u priopćenju. Ministarstvo podsjeća da je u postupku provjere broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa birača Građanske inicijative “Dosta je stožerokracije” od 397.133 provjerenih potpisa 372.635 potpisa pravovaljano. U postupku provjere potpisa birača provjereni su, ističe se, svi potpisi preuzeti iz Hrvatskog sabora: 397.133 iz 10.090 potpisnih knjiga za Građansku inicijativu “Dosta je stožerokracije” te 394.447 iz 9.990 potpisnih knjiga za Građansku inicijativu “Odlučujmo zajedno”. Ministarstvo pravosuđa i uprave izvijestit će Vladu o provedenom postupku provjere broja i vjerodostojnosti prikupljenih potpisa dviju inicijativa “Dosta je stožerokracije” i “Odlučujmo zajedno”, priopćeno je. Inače, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica ranije je najavio da će saborska većina tražiti ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja. Prema brojevima koje je iznijelo ministarstvo obje referendumske inicijative imaju dovoljno potpisa. Nelegalna saborska većina uzurpatora boljševičkog mentalnog sklopa = Hrvatske diktatorske zajednice je sa 77 glasova odlučila 8. travnja da se referendumska pitanja pošalju na Ustavni sud radi ocjene ustavnosti.

Referendumska pitanja

“Prvo je pitanje ustavotvorno i ono se odnosi na izmjenu članka 17, stavka 1 Ustava RH, gdje bi se dodala i epidemija odnosno pandemija kao trenutak u kojem se mogu ograničiti prava i slobode zajamčeni Ustavom, ali samo dvotrećinskom većinom u saboru.

Članak 17. Ustava: U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.

Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.

Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.

Drugo pitanje je zakonodavno, tražit ćemo odgovor na pitanje da se donesu izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, gdje se u članku 1 predlaže izmjena kod odluka o mjerama, ako se njima ograničavaju pojedine slobode i prava zajamčeni Ustavom, da se riječ ‘Stožer’ briše”, rekla je Selak Raspudić.

Rekla je i da će se u sklopu drugog referendumskog pitanja od građana tražiti da podrže da odredba u sklopu prijelaznih i završnih odredbi Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propiše da vlada u roku 30 dana mora ukinuti covid-potvrde.

Ustavni sud je 16. svibnja donio odluku o Mostovim referendumskim pitanjima. Ocijenjeno je da nijedno pitanje nije u skladu s Ustavom pa raspisivanje referenduma nije dopušteno. Odluka o prvom pitanju donesena je s tri glasa protiv dok je protiv odluke o drugom pitanju bio jedan član Ustavnog suda.

Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda obrazložio odluke. Najprije je govorio o prvom predloženom referendumskom pitanju: “Ustavni sud utvrdio je da nije u skladu s Ustavom referendumsko pitanje predloženo u zahtjevu Organizacijskog odbora Građanske inicijative “Odlučujmo zajedno!” za raspisivanje referenduma o prijedlogu dopune članka 17. stavka 1. Ustava. Stoga o predloženom referendumskom pitanju nije dopušteno raspisivanje referenduma.

Obrazloženje odluke:

Hrvatski sabor dostavio je 11. travnja 2022. Ustavnom sudu Odluku u povodu zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma Organizacijskog odbora Građanske inicijative ‘Odlučujmo zajedno!’ (u daljnjem tekstu: zahtjev Organizacijskog odbora) radi utvrđivanja je li referendumsko pitanje u skladu s Ustavom. S obzirom da je Hrvatski sabor Ustavnom sudu na njegovo traženje dostavio dopunsku dokumentaciju dana 15. travnja 2022., taj se datum ima smatrati datumom od kojeg se računa propisani rok od 30 dana za donošenje odluke Ustavnog suda, koji je u konkretnom slučaju i poštovan.

Državni udar

Predsjednik Republike Zoran Milanović komentirao je zaključak Ustavnog suda da referendumska pitanja iz dviju Mostovih inicijativa o ukidanju covid potvrda i “stožerokracije” nisu u skladu s Ustavom.

Priopćenje s izjavom Predsjednika Republike prenosimo u cijelosti.

„Ovo što je danas tih deset sudaca napravilo je državni udar. Taj sud treba ukinuti i to na referendumu da vide što je volja građana i što znači kada 400 tisuća ljudi nešto svjesno potpiše. Oni su se drznuli provjeravati mentalno stanje i prisebnost 400 tisuća hrvatskih građana koji su jasno tražili promjenu Ustava“, rekao je predsjednik Republike Zoran Milanović komentirajući zaključak Ustavnog suda da referendumska pitanja iz dviju Mostovih inicijativa o ukidanju covid potvrda; nisu u skladu s Ustavom.

Predsjednik Milanović podsjetio je kako je bivši hrvatski predsjednik Josipović okupio 2015.ustavne stručnjake da oni daju prijedloge izmjene Ustava te da je jedan od tih prijedloga bio da se u Ustav unese i pojam epidemija. Dodao je kako ta cijela tema danas više nije aktualna jer je epidemija prošla.

„Ustavni sud uopće nema pravo ocjenjivati ustavnost pitanja za izmjenu Ustava ako su ispunjeni uvjeti iz članka 86. i 87. stavak 3., a to je dovoljan broj potpisa. To je ispunjeno!

Ustavni sud to primi na znanje. Onaj tko uopće pita za mišljenje krši Ustav, a to je HDZ-ov Sabor. Ustavni sud ide dva koraka dalje i radi nešto što se u Hrvatskoj do sada nitko nije drznuo napraviti – bezobrazno gazi po Ustavu. Ovo je strašno što se dogodilo. Ovo je gaženje Ustava“, poručio je Predsjednik.

Ustavni sud pogazio Ustav

Dodao je kako su ustavni suci grupa ljudi koja se bavi zaštitom lika i djela Andreja Plenkovića.

„Ovo je motivirano isključivo pitanjem tko je bio u pravu. Odakle im pravo da preispituju mentalno stanje i raspoloženje 400 tisuća građana koji su svojim potpisima tražili izmjenu Ustava? U to se ne dira, nikakav sud to ne može razmatrati. Izmjena Ustava ne može kršiti Ustav, izmjena Ustava je apsolutna, neupitna kategorija. Zato je ovo opasan trenutak i zato taj sud možemo ukinuti, on nam ne treba“, pojasnio je predsjednik Milanović.

Istaknuo je da je zaključak Ustavnog suda za njega iznenađenja te da nije očekivao da će se usuditi uopće u to taknuti. „I to situaciju koja je neutralna, koja više nikoga ne zanima. Građani su odlučili – oni žele mijenjati Ustav. Ustav je iznad svega, a iznad Ustava je volja građana na referendumu i volja dvije trećine saborskih zastupnika. Ustav Republike Hrvatske više ne važi, Ustavni sud ga je pogazio, uništava ga. Ovo se nikada nije dogodilo, ovo je direktni atak Ustavnog suda na Ustav!“, zaključio je predsjednik Milanović.

Ustav važi i dalje, a Ustavni sud je prekršio Ustav gospodine predsjedniče Republike više puta sprječavanjem referenduma za promjenu Zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor 2014. I 2018. godine. Vlada Andreja Plenkovića je nelegalna. Na redu ste Vi gospodine predsjedniče Republike da čuvate Ustav Republike Hrvatske i ustavno djelovanje državnih institucija!

Popisom 2021. godine prema Statistici u nizu Državnog zavoda za statistiku mlađih od 20 godina bilo je 743.556, mlađih od 30 godina 1.171.628, mlađih od 60 godina 2.731.005, a starijih od 59 godina 1.157.524 stanovnika. Starijih od 69 godina je 589.649 stanovnika. Prema procjeni punoljetnika ima  3.222.901, jer je sredinom 2019. godine prema Državnom zavodu za statistiku bilo 38.356 stanovnika staro 16 godina i 39.572 staro 17 godina, a 2021. godine su popisani kao punoljetnici.   Maloljetnika je po mojoj procjeni popisano 665.628.  Rješenjem ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice utvrđuje se da je u registru birača na dan 4. prosinca 2021. u 00:00 sati upisano ukupno 3.684.467 birača hrvatskih državljana s prebivalištem u Republici Hrvatskoj te da deset posto od tog broja iznosi 368.446. Od Ministra uprave Ivana Malenice zatražio sam da mi dostavi tablične prikaze podataka o broju birača po jedinicama područne i lokalne samouprave za 4.prosinca 2021. godine u 00:00 sati kako bih ukazao na grubo odstupanje broja birača od broja stanovnika popisanih 2021. godine. Na tisuću popisanih stanovnika Hrvatske bilo je 948 birača, a na tisuću popisanih stanovnika ima 829 punoljetnika. Birača s prebivalištem u Hrvatskoj bilo je 425.566 više od popisanih punoljetnika. Zar je to moguće gospodo zastupnici i ustavni sudci? Dosta je ponižavanja hrvatskog naroda! Izgubili ste naše povjerenje! Vrhovni sud je 13. listopada djelomično potvrdio presudu iz ponovljenog postupka u slučaju Fimi medija. HDZ je osuđen zbog izvlačenja novca iz državnih institucija i tvrtki na plaćanje novčane kazne od tri i pol milijuna kuna i povrat 14,6 milijuna kuna u proračun. Stranka gospodina Plenkovića alias „Udbašenkovića“ je kao „stranka opasnih namjera“ osuđena pravomoćnom presudom za udruženi zločinački pothvat otimanja novca iz državnih tvrtki. Osjeća li gospodin Plenković da su članovi njegove stranke kumovi Branko Bačić i general Vladimir Šeks Sova politički odgovorni zbog toga? Sadašnji predsjednik Kluba zastupnika HDZ-e nosio je torbu s otetim novcem. Oni su kumovi predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića alijas „Gavuna“. U Ustavnom sudu je i ustavni sudac koji je djelovao kao suradnik represivnog aparata bivše države s kodnim imenom „Vrba“ prema izjavi odvjetnika Krunislava Šeparovića, a ustavni sudac Davorin Mlakar se u jednoj austrijskoj banci navodno predstavio kao Gordan Dolović za podizanje novaca. „Pipl mast trast as“ rekla je ustavna sutkinja Ingrid Antičević Marinović u EU parlamentu „tečnim“ engleskim jezikom. Zašto bismo takvim ustavnim sucima vjerovali?

Duboka država ušančena u pravosuđu

Vjekoslav Krsnik je 26. travnja napisao :Jedan od najdugovječnijih aktera “duboke države” svakako je Vladimir Šeks, treba li spomenuti da je bio pouzdan suradnik jugoslavenskih tajnih službi s čak tri kodna imena (Sova, Kolega, Danijel). Treba podsjetiti da je nakon završetka rata prvi pokušaj da se provede lustracija, dakle odstranjivanje iz javnih službi svih bivših utjecajnih članova SKH/SKJ propao u Hrvatskome saboru 1998. godine, kad je HDZ spriječio izglasavanje Zakona o lustraciji što ga je bio predložio HSP. S ojačanim saborskim položajem Milorada Pupovca na čelu uzurpirane Srpske nacionalne manjine, ali i na čelu njegove subverzivne “pete kolone” utjecaj “duboke države” je ojačao. Sve važnije poluge političke moći. dakle u Hrvatskome saboru, a osobito pravosuđu, medijima i kulturnoj politici, te gospodarstvu zaposjela je cijela regimenta aktera”duboke države” s jedinim ciljem da se Domovinski rat proglasi “građanskim ratom” a novostvorena Republika Hrvatska slijednicom Nezavisne države Hrvatske. Ni jedan hrvatski političar od formata nije osporio tu tezu jednostavnim navodom da je Hrvatski oslobodilački pokret (HOP) kao nasljednik Paveličeve NDH-a doživio težak poraz na prvim slobodnim izborima, pa nije ušao u Hrvatski sabor.

Osobito je znakovito da je „duboka država” ostala duboko ušančena u pravosuđu, dakle ne samo u sudstvu nego i u DORH-u Dovoljno je spomenuti da je do nedavno od 35 sudaca Vrhovnoga suda čak 29 bilo iz komunističkog perioda, da je dva mandata predsjednik toga suda bio posljednji sekretar partijske organizacije Općinskog suda u Zagrebu Branko Hrvatin. Takvo sudstvo skandalozno je osudilo prave heroje Domovinskog rata koji su obranili gradove, počevši od >Mirka Norca, preko Vlade Glavaša, Đure Brodarca, Tomislava Merčepa, do Mihajla Hrastova i djelatnike splitske “Lore”, ali nije podiglo ni jednu optužnicu protiv generala zločinačke JNA suodgovorne između ostalog za masakr na Ovčari. Štoviše zlokobni državni tužitelj Mladen Bajić dozvolio je, da mimo verifikacije Hrvatskoga sabora  srbijansko pravosuđe progoni hrvatske branitelje.

Pravo stanje u hrvatskome pravosuđu dijagnosticirala je prije nekoliko godina SOA ukazavši da 20 sudaca, a to nisu sudci na nižoj razini, predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost. Nitko se zbog toga nije uzbudio niti je pokrenuta bilo kakva akcija uklanjanja tih sudaca iz pravosudnog sustava, što znači da oni komotno i dalje predstavljaju opasnost za nacionalnu sigurnost, što se bjelodano može vidjeti gotovo na dnevnoj bazi. Na to se nadovezuje izjava bivšeg Mostovog ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića da bi cijeli Ustavni sud na čelu s bivšim suradnikom Udbe kodnog imena “gavun” Miroslavom Šeparovićem trebao podnijeti ostavku. Umjesto toga ostavku su morali podnijeti tri mostova ministra smijenjena protuzakonito Plenkovićevom odlukom, a ne u Saboru koji ih je izabrao.

Kad se spominje Andrej Plenković onda se njega također može svrstati u ekipu “duboke države”, jer kao eksponent Bruxellesa  “partikularne interese i interese svojih gospodara i istomišljenika nameće kao opće”, Još je izloženiji kao eksponent “duboke države” predsjednik države Zoran Milanović koji se još nije oslobodio jugoslavenskog i komunističkog naslijeđa, okruživši se savjetnicima poput Ranka Ostojića idejnog tvorca poljudske “svastike”, Orsata Miljenića, Željka Jovanovića, ali prije svega njegovom ulogom u pokušaju da se s “lex Perković” spriječi izručenje Josipa Perkovića i Zdravka Mustača njemačkom pravosuđu. S takvom logističkom pozadinom nije uopće iznenađenje da je “duboka država” preko šest generala i admirala  dvojbenog autoriteta frapiralo hrvatsku domoljubnu javnost zahtjevom za pomilovanjem dva jugoslavenska udbaša. U pravu su neke važne braniteljske udruge kad postavljaju pitanje gdje su ti generali bili kad se radilo o sudbini gore spomenutih istaknutih branitelja osuđenih od jugohrvatskog pravosuđa, a sada se zalažu za pomilovanje dva okorjela jugoudbaša. U pitanju je kredibilitet predsjednika Republike koji je i prije toga bio upitan, a njegova odluka u ovom slučaju može biti prelomnica u određivanju karaktera Domovinskog rata  kao pravednog, legitimnog, obrambenog i oslobodilačkog ili kao rata na kojemu je stvorena Republika Hrvatska kao slijednica Nezavisne Države Hrvatske.“

Na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine HDZ je dobio u deset općih izbornih jedinica 603.130 glasova ili 36,81% od važećih glasova odnosno 16,55% od registriranog broja birača. Prema korigiranom broju zastupnika po izbornim jedinicama ( tablica V. ) Radimir Čačić ne bi dobio zastupničko mjesto kad bi se računalo broj zastupničkih mjesta po općim izbornim jedinicama kako smo do 2007. godine određivali broj zastupničkih mjesta XI. izborne jedinice s prosječnim brojem važećih glasova u deset izbornih jedinica ili prema broju glasova u izbornim jedinicama kako preporuča Venecijanska komisija. I. i II. izborna jedinica imale bi 15. zastupničkih mjesta, III. 13. IV. i V. 12, VI. 13. VII. 16, VIII. 13, IX. 15 i X. 16. HDZ bi dobio 62 zastupnika, RESTART koalicija 43, Domovinski pokret 16, Most 8, Možemo 7, STRIP 3 i HNS 1, a dijaspora bi imala samo 2 zastupnička mjesta. Gospodin Plenković ne bi imao 76 potpisa s 8 zastupnika  Pupovčevih etnobiznismena i Štromarom iz HNS-e. U I. izbornoj jedinici na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja prošle godine prema korigiranom broju zastupnika po općim izbornim jedinicama zastupničko mjesto dobio bi Goran Aleksić sa 677, u II. dobila bi Martina Grman Kizivat sa 116, u III. izgubio bi Radimir Čačić s 3.106, u IV. izgubili bi Hrvoje Šimić s 3.004 i Krešimir Bubalo s 3.504, u V.  izgubili bi Danijel Marušić s 3.310 i Marina Opačak Bilić, u VI.  izgubila bi Ružica Vukovac s 1.200, u VII. dobili bi Irena Šimunić sa 635 i Slaven Dobrović s 3.374, u VIII. izgubio bi Ivan Kirin s 1.322, u IX. dobio bi Josip Bilaver s 1.907 i u X. dobili bi Ivan Budalić s 3.042 i Robert Pauletić s 3.907 dobivenih preferencijskih glasova.

Manjine spriječile demokratizaciju

Osam zastupnika nacionalnih manjina je na izborima za Hrvatski sabor 5. srpnja 2020. godine izabralo 21.934 birača što je 17,36 puta manje od broja potpisnika peticije građanske inicijative “Glasujmo imenom i prezimenom” za promjenu izbornih načela rujna 2014. godine. Zastupnike srpske nacionalne manjine: Milorada Pupovca s 10.733, Draganu Jeckov s 8.376 i Borisa Miloševića sa 7.715 glasova je izabralo 11.253 birača što je 33,83 puta manje od broja potpisnika peticije za promjenu izbornih pravila 2014. godine. Ostalih 5 zastupnika nacionalnih manjina je izabralo 10.681 birač što je 35,64 puta manje od broja potpisnika peticije.                                                                                                                                          Vladimir Bilek, Veljko Kajtazi, Milorad Pupovac i Furio Radin su svojim glasanjem u Hrvatskom saboru 13. veljače 2015. godine spriječili demokratizaciju izbornog zakonodavstva. Furio Radin i Milorad Pupovac, vječiti zastupnici talijanske i srpske nacionalne manjine, uvjetovali su sastav VRH-e za davanje potpore Andreju Plenkoviću za mandatara,a ucjenama su omogućili preslagivanje saborske većine nakon izbacivanja zastupnika MOST-a iz vladajuće većine. Sadašnja Vlada Andreja Plenkovića nema izborni legalitet ni legitimitet.

Na izborima 5. srpnja 2020. godine glasovalo je u XII. izbornoj jedinici samo 29.353 registriranih birača  odnosno oko sedmine birača nacionalnih manjina, a za srpsku oko četrnaestine. Izabranim zastupnicima srpske nacionalne manjine je dalo glas samo 5,94 posto birača od broja birača prema Izmjeni rješenja o zaključivanju popisa birača od 1. srpnja 2020. godine.  Svih osam zastupnika nacionalnih manjina izabralo je 21.934 birača, a za osam zastupnika MOST je dobio u jedanaest izbornih jedinica 123.194 glasova. Za jedno zastupničko mjesto Most je trebao 3,62 puta više glasova birača od zastupnika nacionalnih manjina. U XI. izbornoj jedinici glasovalo je 28.894 birača, a od tog broja 21.894 u Bosni i Hercegovini. Tri HDZ-ova zastupnika dijaspore izabralo je 17.905 birača, a od toga broja je 15.517 birača iz Bosne i Hercegovine. Jedanaest zastupnika dijaspore i nacionalnih manjina pomoću kojih je Andrej Plenković dobio mandat za sastavljanje Vlade izabralo je  39.839 birača.

Kao članovi neformalne Inicijative za poštene i transparentne izbore predlažemo da zastupnici desetog saziva Hrvatskog sabora ispune bitne zahtjeve građanskih inicijativa “Glasujmo imenom i prezimenom” i  ” Narod odlučuje ”  i da odrede fiksni broj potpisa za referendumska izjašnjavanja birača tako da:

  1. da izglasaju u Hrvatskom saboru da na peticiji za održavanje referenduma bude 5% od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovnika odnosno oko 200 tisuća potpisa te vrijeme skupljanja potpisa od 30 dana,
  2. da inicijator referendumske inicijative mora zatražiti mišljenje Ustavnog suda o dopustivosti referendumskog pitanja nakon skupljenih dvadeset tisuća potpisa,
  3. da Ustavotvorni referendum važi ukoliko većina izglasa pitanje postavljeno referendumom i ukoliko na referendum izađe više birača od 40 % od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva i 4. da Zakonodavni referendum važi ukoliko većina izglasa referendumsko pitanje i ukoliko na referendum izađe više birača od 24 % od broja stanovnika prema zadnjem popisu stanovništva. T

 

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code