GLAVNE TEME PRISJEĆANJE

PET GODINA OD ODLASKA ANTE GLIBOTE

28. kolovoza, 2025.

Glibota je bio jedan od naznačajnijih i najproduktivnijih živućih hrvatskih intelektualaca, koji je svojim cjelokupnim putem, stvaralačkim činima i životom svjedočio na svojevrstan način, što je bitak hrvatskih državotvornih ideja i domoljubnih stremljenja. On je tim stremljenjima posvetio čitav svoj život i utkao te principe u svoju profesionalnu uzoritost u davanju značajnog doprinosa pri stvaranju Hrvatske države.

Bio je najmlađi u skupini lučonoša i  iz grupe hrvatskih intelektualaca zatvorenih i optuženih za kontrarevolucionarnu aktivnost 11. siječnja 1972. u zajednici sa Tuđmanom, Veselicom, Pavletićem, Gotovcom, Đodanom, Šošićem, Komaricom, Ivičevićem…

Napisao: Mladen Pavković

Nekoliko tjedana prije njegova zadnjeg odlaska iz Zagreba, sjedio sam u hotelu Westin  s Antom Glibotom,  znamenitim povjesničarom umjetnosti, ekonomistom i publicistom. Pričali smo uglavnom o  planovima, kojih je uistinu bilo mnogo.

Međutim, za dan – dva nazavo me iz pariške bolnice i rekao da ima – koronu, pa neka  i ja odem provjeriti svoje zdravstveno stanje, a da je ovu bolest dobio u zrakoplovnoj luci u Milanu.

Nu, potom je stigla tužna vijest : u Parizu je 28. kolovoza 2020. umro gorljivi hrvatski patriot, velikan hrvatske i francuske kulture, znameniti povjesničar, jedan od istaknutijih sudionika Hrvtskog proljeća – gospodin Ante Glibota (r. u Slivnu kraj Imotskog, 15. lipnja 1945.) !

Tužno da tužnije ne može biti, jer smo se rastali od velikog Čovjeka.

Državotvorne ideje

Međutim, kad se obilježavala 50. obljetnica Hrvatskog proljeća71. nisu ga ni spomenuli, sve po onom-koga nema bez toga se može!

A Glibota je bio jedan od naznačajnijih i najproduktivnijih živućih hrvatskih intelektualaca, koji je svojim cjelokupnim putem, stvaralačkim činima i životom svjedočio na svojevrstan način, što je bitak hrvatskih državotvornih ideja i domoljubnih stremljenja. On je tim stremljenjima posvetio čitav svoj život i utkao te principe u svoju profesionalnu uzoritost u davanju značajnog doprinosa pri stvaranju Hrvatske države.

Bio je najmlađi u skupini lučonoša i  iz grupe hrvatskih intelektualaca zatvorenih i optuženih za kontrarevolucionarnu aktivnost 11. siječnja 1972. u zajednici sa Tuđmanom, Veselicom, Pavletićem, Gotovcom, Đodanom, Šošićem, Komaricom, Ivičevićem… grupe kojoj su mediji dali sa pravom ime «Apostoli hrvatske državnosti», koja je na određen i precizan način već tada od davne 1968-1972 trasirala natpisima, riječju, intelektualnim zanosom i akcijama što su temeljna stremljenja i interes hrvatskog naroda: hrvatska državna samostalnost! To su ciljevi koje je hrvatski narod potvrdio i kroz pravedni hrvatski obrambeni Domovinski rat, izvojevaši nakon agresije JNA i Srbije pobjedu nad srpsko-četničkom soldateskom.

Po izlasku iz zatvora Ante Glibota odlazi u Pariz, u nemogućnosti bilo kakvog posla u Domovini, gdje je opet svojim talentom i znanjem, radom, postao jedan od prominentnih intelektualnih figura u inozemstvu. Ekonomist po formaciji, potom povjesničar umjetnosti i arhitekture svojim radom, aktivnostima i publicističkim djelovanjem, intelektualnim zanosom ušao je u vrhove planetarne intelektualne elite, objavljujući više stotina knjiga i studija na području umjetnosti, arhitekture, literature na svim važnijim svjetskim jezima. Organizirao je više stotina najprestižnijih izložbi i manifestacija, koje su dominirale njihovom estetskom originalošću, smjelošću i temeljitošću, na svim kontinentima u najprestižnijim svetskim muzejima, galerijama i kulturološkim institucijama…

Demokratske promjene

Postao je uglednim članom najprestižnijih udruga i akademija svijeta, kao znak originalnih vizija i stremljenja u izučavanju povijesti umjetnosti i arhitekture, članom i suradnikom najprestižnijih revija i časopisa po svijetu, predajući na prestižnim nacionalnim akademijama i sveučilištima na svim kontinentima. Njegove knjige i studije su prevedene na najvažnije svetske jezike…

Paralelno svom radu Ante Glibota, gdje god nalazio, za potrebito, istovremeno je isticao i ukazivao na stanje potlačenog hrvatskog naroda, njegovih temeljnih sloboda i prava. Kad su započinjale demokratske promjene uključio se aktivno u promidžbu hrvatskih strateških interesa, dajući akcent u preokretanju medijskih slika i nesklonosti hrvatskim težnjama i aktivno je tražio  pomoć u intelektualnim krugovima, medijskoj sceni i direktno kod najistaknutijih političara od Amerike, Rusije, Azije i naravno europskih dominantnih političkih čelnika, u potpori oko međunarodnog priznanja Hrvatske.

Ante Glibota pokrenuo je i brojne akcije peticije i okupljanja, kao primjerice onog u Maastrichtu koja je okupila 26.000 Hrvata iz cijele Europe na dan stvaranje Evropske Unije 7. veljače 1992, tražeći da se zaustavi krvavi rat i agresija na Hrvatsku. Njegova su akcije istovremeno obilježene i brojnim humanitarnim akcijama za djecu poginulih hrvatskih branitelja, za djecu Hrvatske kao i brojnim donacijam kulturnog sadržaja, bezbrojnim medijskim akcijama, tribinama…  Po svijetu je promovirao temeljne hrvatske interese, a to se tektako ne zaboravlja.

Od 2016. Ante Glibota  jednoglasno je izabran  i za potpredsjednika Europske Akademije Znanosti Umjetnosti i Književnosti (EASAL) u Pariza, čiji je bio redoviti član od 2004. i dopisni član od 1986. godine. Za njegov, prije svega humanitarni rad, braniteljske udruge, na moj poticicaj, dodjelile su mu nekoliko priznanja i nagrada – da se ne zaboravi. T