MIRO GAVRAN I DIMITRIJE POPOVIĆ POSTALI ČLANOVI RUSKE AKADEMIJE KNJIŽEVNOSTI

MIRO GAVRAN I DIMITRIJE POPOVIĆ POSTALI ČLANOVI RUSKE AKADEMIJE KNJIŽEVNOSTI

26. travnja, 2014.
Print Friendly, PDF & Email

kul-ciklus o njegosu slikar-dimitrije-popovic Custom

Na sjednici Ruske akademije književnosti održanoj 22. travnja, 2014. u Moskvi odlučeno je da njezinim članovima postanu hrvatski književnici Miro Gavran i Dimitrije Popović. Obrazloženje o imenovanju  potpisao  je predsjednik Ruske akademije književnosti Jurij Bjeljajev, koji je o odluci ove ugledne ustanove izvijestio hrvatske književnike.

Ruska akademija književnosti sljednica je Ruske akademije, koju je 1783.godine osnovala carica Katarina Velika. Odluka o prijemu bit će uručena književnicima ili u Zagrebu ili u Moskvi, ovisno o dogovoru s Akademijom.

Miro Gavran autor je zapaženih književnih djela koja su prjevođena na 35 jezika, knjige su mu imale više od 150 naklada u tuzemstvu i inozemstvu, dok su mu drame i komedije imale više od 250 kazališnih premijera diljem svijeta koje je vidjelo više tri milijuna gledatelja. Tijekom proteklih desetak godina Gavran je sveprimjetno prisutan u ruskom kulturnom prostoru (izvedeno mu je u Rusiji čak osam kazališnih premijera od kojih tri u Moskvi), a znamenita nakladnička kuća “Azbuka” iz Sankt Peterburga objavila je na ruskom jeziku njegov roman “Judita”.

Dimitrije Popović slikar i književnik, na likovnom je planu do sad priredio sedamdesetak samostalnih i tristotinjak skupnih izložbi u državi i svijetu, a pritom su mu pojedine izložbe proglašavane događajima godine, i zaista su imale međunarodni europski odjek. Dobitnik je mnogih domaćih i međunarodnih nagrada i pohvalnica.Na književnom području objavljeno mu je deset knjiga eseja, dva romana i tri zbirke priča. Stoga je za priče tri puta nagrađivan uglednom nagradom Večernjeg lista ” Ranko Marinković “. Iako je europskoj javnosti poznatiji kao ugledan hrvatski likovni umjetnik (slikar), uvelike je postojan i primjetan književnik, a član je Hrvatskog društva pisaca i Crnogorskog PEN centra.T

9 komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

<