Promišljanje održivog razvoja Grada Zagreba ne može izostavljati urbano transformiranje prostora Velesajma i Hipodroma koji zauzimaju više od milijun četvornih metara i jedan je od najvrjednijih gradskih strateških prostora u samome težištu grada. S jedne strane je omeđen rijekom Savom pa se nameće nužnost povezivanja tog prostora sa savskim priobaljem i promišljanje novih prometnih rješenja, uključujući i mostove. O prostoru se u stručnim krugovima i uz suradnju s Arhitektonskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu intenzivnije govori još od 2015. Pored prostornih, niz je drugih razloga za promišljanje razvoja tog prostora, od ekonomskih te socijalnih i neizostavno okolišnih.
Ohrabrivanjem privatnih investicija o kojima se u javnosti i stručnim krugovima mnogo priča i koje svi priželjkuju, dobio bi se značajan pozitivan efekt na rast BDP-a cijele zemlje, a u slučaju projekta Zagreb City bi se moglo raditi o nekoliko milijardi eura. Važan je i utjecaj na povećanje zaposlenosti, ne samo u domaćem građevinskom sektoru nego i na otvaranje predstavništava velikih stranih kompanija koje bi u inovativnom, modernom urbanom području mogle pronaći respektabilne poslovne prostore za svoje potrebe. Sve su to značajni ekonomski ciljevi koji se mogu postići razvojem toga prostora. Socijalni aspekt se ogleda kroz novi život i nove prilike za sve Zagrepčane te u mogućnosti povećanja broja stanovnika zbog bolje javne infrastrukture i javne usluge.
Uređenjem, postojeći prostora bi se otvorio za sve građane jer današnji Velesajam i Hipodrom su ograđeni pa im je pristup ograničen, a njihovom se ponudom koristi neznatan broj građana i to manjim dijelom njegova ogromna potencijala. Osim stambenih i komercijalnih prostora te javne infrastrukture, uredile bi se zelene površine i parkovi dostupni za sve.
Prostor koji obuhvaća projekt Zagreb City trebao bi postati drugo moderno središte grada, nezaobilazna turistička destinacija, a uz sadržaje planiranog modernog Kongresno-sajamskog centra i Tehnološkog parka, Inovacijskog centra i Centra robotike te atraktivnih poslovnih prostora, bio bi i važan poslovni centar Grada Zagreba. Prostor sadašnjeg Velesajma bi postao centar poslovnih okupljanja ne samo Zagreba nego cijele Republike Hrvatske. Razvoj tog prostora značajno bi doprinio razvoju Novog Zagreba jer bi mu se udahnuo novi život. Pješačka zona, parkovi, zelene površine s komercijalnim i ugostiteljskim sadržajima bi podigli kvalitetu života, a moderna i nova javna, poslovna i komercijalna infrastruktura bi povećala vrijednost nekretnina u Novom Zagrebu.
Tako mi u Gradskoj upravi vidimo „Zagreb City“.
Nakon Javnog poziva za iskaz interesa investitora te promišljanja oko načina realizacije projekta i poslovnog modela, slijedi niz postupaka koji uključuju prostorno planiranje i programiranje, a najbolji put za odabir cjelovitog prostornog rješenja je postupak provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja te dodatno raspravljeno i stručno razrađeno odabrano natječajno rješenje izradom urbanističkog plana uređenja. T
