Kao predsjednik županijskoga povjerenstva za obilježavanje prešućivanih stratišta i grobišta vojnika hrvatskoga domobranstva i redarstva „Križem istine“ od jugokomunističke vlasti, sudjelovao je zasad u istraživanju najtežih ratno-poratnih zločina na desetak lokacija Posavine i Banovinskoga trokuta. Kao autor istraživačkoga referata o najbrojnijih 119 stratišta u sisačko-moslavačkom i banovinskom kraju, na Sedmom kongresu viktimologa u Zagrebu i Varaždinu, prošle je godine izabran i za člana Predsjedništva Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva
Napisao: Viktor Huebner
Iz ruku predsjednika središnjice, Nikole Matičića, predsjednik sisačkoga ogranka, Josip Frković, na izvještajnoj je skupštini udruge ratnih veterana „Hrvatski domobran“ u Zagrebu primio Medalju hrvatskoga domoljuba. Kako se ističe u obrazloženju, priznanje je dobio za uspješnu realizaciju šezdesetak hodočašća s članovima sisačkoga Ogranka „Hrvatskoga domobrana“ – od Bleiburga, Maribora, Hude Jame, Kočevskoga Roga, Petrijanca, Udbine, Jazovke, Szombathelyja, Stare Gradiške,Krašića, Šišinca, Cestice i Maclja do Knina, Zrina, Baćina, Kostrića, Joševice, Gvozdanskoga, Boričevca i drugih stratišta žrtava Drugoga svjetskoga rata i komunističkih zločina u poraću. O njima je hrvatska javnost izdašno obaviještena u tiskovnim. elektroničkim i agencijskim medijima.
“Križ istine“ diljem županije
Članstvo sisačkoga Ogranka „Hrvatskoga domobrana“ i njegova Izvršnoga odbora, uspješno je organiziralo prihvat sudionika uskrsnoga hodočašća domobrana Svetoga Ivana Zeline i Kiževaca u Sisačko-moslavačkoj županiji i tijelovskoga boravka Dubrovčana na povijesnim mjestima Pounja, Posavine, Pokuplja i Banovine. Zajedno, pak, s dopredsjednikom središnjice „Hrvatskoga domobrana“, Jurjem Frukom, Frković je osmislio sadržaje ovogodišnjega kolovoškoga hodočašća „Staze hrvatskih mučenika“, uz Europski dan sjećanja na žrtve autokratskih i totalitarnih režima, u Jasenovac i Sisak. Kao predsjednik županijskoga povjerenstva za obilježavanje prešućivanih stratišta i grobišta vojnika hrvatskoga domobranstva i redarstva „Križem istine“ od jugokomunističke vlasti, sudjelovao je zasad u istraživanju najtežih ratno-poratnih zločina na desetak lokacija Posavine i Banovinskoga trokuta. Kao autor istraživačkoga referata o najbrojnijih 119 stratišta u sisačko-moslavačkom i banovinskom kraju, na Sedmom kongresu viktimologa u Zagrebu i Varaždinu, prošle je godine izabran i za člana Predsjedništva Hrvatskoga žrtvoslovnoga društva. Izvršni urednik našega portala.
Večernjakov dopisnik
Josip Frković rođen je 1946. u Sisku, gdje se kao gimnazijalac i student hrvatskoga jezika i povijesti 1966.počeo u novinarstvu u lokalnim medijima, a 1968. postao dopisnik prvoga dopisništva „Večernjega lista“ u Vinkovcima. U rodnom je gradu potom nastavio kao profesionalni novinar lokalnoga tjednika i radija, te urednik nakladništva sisačke Tiskare. Od 1979. u „Velikogoričkom listu“ i Radio-Gorici, je do 1984. godine. Četvrt stoljeća potom radio je kao „Večernjakov“ dopisnik iz Siska i urednik u unutarnjo-poliitčkoj i regionalnoj rubrici u Zagrebu. Poslije umirovljenja više je godina bio dopisnik Prvoga programa Hrvatskoga radija. Kao hrvatski branitelj, nositelj Spomenice Domovinskoga rata, naš je kolega bio i novinar-urednik lista „Hrvatskoga bojovnika“ i istoimenoga radijskoga mosta u IPD-u Operativne skupine HV-a za Sisak i Banovinu, te Prve operativne zone HV-a Zagreb. Na legendarnoj obrambenoj crti Siska prema okupiranoj Banovini u Komarevu, obavljao je i dužnost pomoćnika zapovjednika prve bojne 57. brigade HV-a Stjepana Grgca , poginuloga prvoga dana „Oluje“ u Kotar šumi. T
