NAJNOVIJE NA PORTALU

KVARTET JERUZALEM U LISINSKOM

KVARTET JERUZALEM U LISINSKOM

31. siječnja, 2015.

kolumna-metamuzika-LN

Piše: Igor Koruga

 

Za dostoj(anstve)no obilježavanje višestruko važnog datuma, 27. siječnja, Zagreb se u utorak mogao zahvaliti Veleposlanstvu Države Izrael u Hrvatskoj, Lions Clubu (domaćem, prvom ženskom, ogranku Grič) i Koncertnoj direkciji Zagreb, koji su skupnom inicijativom organizirali nesvakidašnji nastup Kvarteta Jeruzalem, dakako, u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Jedinstvenim načinom kvartetskog muziciranja, s neobičnom toplinom i ravnotežom gudačkih glasova, te su večeri bila ocrtana djela Mozarta, Bartóka, Schumanna te Erwina Schulhoffa (1894-1942), češkog skladatelja židovskog podrijetla, bezočno pogubljenog u nacističkom koncentracijskom logoru u Wülzburgu, koji se u tekućem izborniku našao ponajprije zbog obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na holokaust (27.1.) i zatvaranje zloglasnog Auschwitz-Birkenaua, ne tako davne 1945. godine.

 

Neodoljivi glazbeni humor

 

Poznato je, također, da se istoga dana, samo 1756. godine, rodio i Wolfgang Amadeus Mozart, te se stoga, vjerujem prigodno, upravo njegov Gudački kvartet u G-duru, KV 387, prvi od ukupno šest posvećenih Haydnu, izveo na početku koncerta. Sudeći po Köchelovoj oznaci, a nipošto po podacima o intenzivnom Mozartovom proučavanju Haydnovog opusa 33 i tada naprednog neovisnog vođenja gudačkih dionica, moglo se očekivati i neko ležernije Mozartovo djelo. Međutim, tome nasuprot, već su se u prvome stavku, nakon fino intonirane i dopadljive teme u prvoj violini, počele razvijati kontrafraze u ostatku kvarteta, kao i kasnije kanonske rekapitulacije glavnih tema na obje violine. Jeruzalemovci su iznimno tečno, neovisno o mjenama ozračja (g) mola i (C) dura, protumačili i središnja dva stavka (Menuet i Andante cantabile) Mozartovog kvarteta, navodno napisana u jednoj noći, kao i tehnički vrhunac djela – finale (Molto allegro). Ondje je Mozart klasičnoj fugi suprostavio naivno jednostavnu melodiju, polučivši pritom neodoljivi Haydnov glazbeni humor, da bi potom, završni kontrapunkt neočekivano razriješio homofonom kadencom i tihim, savršeno izvedenim akordom na kraju djela.

 

U formi luka

 

Visoki doseg kvartetskog muziciranja izraelski su gosti prikazali i u vehementnoj izvedbi peterostavačnog Bartókovog Gudačkog kvarteta br. 4, Sz 91, lučno oblikovanog, s podudarnim temama u jednako dugim, simetričnim stavcima (I-V, II-IV). I premda je Bartók, distanciran od nadolazećeg serijalizma i fasciniran matematikom te opusom Albana Berga, u mnogim svojim djelima eksperimentirao s osnovama zlatnog reza i Fibonaccijevog niza, u ovom se kvartetu priklonio širokom rasponu narodne (mađarske) glazbe, kromatici, deriviranim ljestvicama, ali i dijatonici, ponajviše u glavnom, središnje postavljenom stavku (Non troppo lento). Bespogovornu vještinu gostujući su gudači pokazali (i) u zornom, usporednom prikazu drugog i četvrtog stavka, odnosno tehnike con sordina i – u Bartókovom slučaju – agresivnog, ¨slapping¨ pizzicata. Također u luku, ali preko neizbježne pauze, došlo se i do vrlo zanimljive, pregledne izvedbe Gudačkog kvarteta u A-duru, op. 41, br. 3, studioznog djela skladatelja, glazbenog kritičara i teoretičara, Roberta Schumanna. To smo djelo nedavno čuli i u izvedbi Zagrebačkog kvarteta, u kojoj se, grubo rečeno, (prvi) violinist Marin Maras, u usporedbi s Aleksanderom Pavlovskym iz Kvarteta Jeruzalem, za nijansu više zanio, jednako kao što se violončelist Martin Jordan, u usporedbi s dominantnim i sugestivnim Kyrilom Zlotnikovom, opet za nijansu, suviše potisnuo.

 

Prvi u nizu

 

Na koncu formalnog dijela koncerta pokazalo se da je, ipak, kvalitativno atrofičan izbor iz Schulhoffovih Pet skladbi za gudački kvartet prvenstveno poslužio kao akcent na već spomenutu alegoriju holokausta i ostalog. Za dijelić najviše razine izraelskog umjetničkog života, vjerujem prvi u nizu, valjalo se zahvaliti i ciklusu Svijeta glazbe, koji već u narednom mjesecu (31. ožujka) planira zagrebačkoj publici predstaviti izvanserijski line-up europskih umjetnika: Ciriški komorni orkestar, britanskog dirigenta Sir Rogera Norringtona i njemačku violinisticu Arabellu Steinbacher. Jamstvu neizmjernog zadovoljstva svakako će pridonijeti i čarobna glazba W. A. Mozarta. T

1 Comment so far

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code