Piše: Igor Koruga
Izgleda da nije mogla bolje započeti 72. sezona 2025/2026 Zagrebačkih solista, nego primjernim koncertom odsviranim u subotu, 11. listopada od 19 sati, u Maloj dvorani Lisinski. S nastupom višetsruko nagrađivanog švicarskog blok-flautista i dirigenta, Mauricea Stegera (1971), izvanrednog umjetnika koji redovito nastupa kao solist, dirigent, ili u dvostrukoj ulozi, i to s najuglednijim ansamblima specijaliziranim za povijesno utemeljene interpretacije, modernim orkestrima i kolegama s kojima se posvećuje novootkrivenim djelima rane glazbe, gotovo se nije moglo pogriješiti, a i repertoar, začinjen baroknim uspješnicama i vrhunskim obradama za komorni ansambl violinista i koncertnog majstora Sretena Krstića, jamčio je večer za pamćenje. Steger, dakle, nije samo besprijekorno vladao svojim instrumentom, već je rasplesan poput vilenjaka te beskrajno šarmantan i elastičan za suradnju s bilo kojim pojedincem iz Zagrebačkih solista, preuzimao znatnu odgovornost za tumačenje dinamički nedostatnih djela poput, recimo, četverostavačnog Koncerta za blok-flautu u a-molu, br. 9, Domenica Sarra (1679-1744), peterostavačnog Koncerta za blok-flautu, gudače i basso continuo u A-duru, op. 5, br. 11, Arcangela Corellija (1653-1713), i trostavačnog Koncerta za flautu u D-duru, Il Gardellino, RV 428, Antonija Vivaldija (1678-1741).
Publici vjerni Zagrebački solisti
Snažan zamah baroknog stila nevjerojatno vješto prihvatili su i naši najbolji gudači koji su, naime, daleko od ičijih egocentričnih natruha, stali na stranu suzdržanog dojma autentičnih instrumenata (sa crijevnim žicama) i drugih efekata u korist izražajnosti decentne replike čembala i Stegerovih (vizualno) neupadljivih povijesnih svirala, pa je takvo zajedništvo pridonijelo potpunom svladavanju glazbenog diskursa u slobodnom i velikodušnom ozračju. Daleko od onog ¨strojnog¨ i bezdušnog tumačenja, kojem se bez suvišnog rizika mnogi prosječni glazbenici podređuju kada je riječ o baroknim sadržajima (pogotovo o Bachovim djelima), Steger je tijekom cijele večeri zvučao melodično, akcentirano, poletno i vedro, s okruglim i toplim, a ujedno i preciznim tonom svog nerijetko podcijenjenog instrumenta. Zagrebačkim solistima ponajprije, ali i oduševljenoj publici zauzvrat odsvirao je neformalno i prekrasnu minijaturu Le Rossignol, za solo sopran flautu, Jacoba van Eycka (1590-1657), slijepog plemića, skladatelja i jednog od najpoznatijih glazbenika nizozemskog zlatnog doba. Vjernu publiku nagradili su i Zagrebački solisti koji su bez gostujućeg glazbenika odsvirali majstorski obrađeni Bachov Preludij u d-molu, BWV 875, iz Druge zbirke Dobro ugođenog klavira, Vivaldijev Koncert za gudače i basso continuo u D-duru, br. 10, RV 121, obradu Bachove kantate Gottes Zeit ist die allerbeste Zeit, BWV 106, i Concerto Grosso u d-molu, br. 3, Charlesa Avisona (1709-1770) i/li Domenica Scarlattija (1685-1757).
Besmrtni Palestrina u Laubi
Djela, pak, dvojice kasnorenesansnih majstora kao inspiraciju je iskoristila skupina živućih skladatelja, predstavljena tri dana kasnije, 14. listopada u Laubi, na drugom koncertu – Besmrtni Palestrina, iz ciklusa Sfumato Zbora HRT-a. Naravno, ondje se pjevalo jednako toliko uzornih modela Giovannija Pierluigija da Palestrine (1525/26-1594) i skladatelja slovenskog podrijetla Jakoba Gallusa (slov. Jakob Petelin, 1550-1591), na temelju kojih su finski prevoditelj i skladatelj Jaakko Mäntyjärvi (1963), talijanski skladatelj Lorenzo Donati (1972), slovenski skladatelj Ivan Florjanc (1950), slovenski pedagog, zborovođa i skladatelj Ambrož Čopi (1973), bosansko-hercegovački skladatelj Blaženko Juračić (1972), slovenski dirigent i skladatelj Damijan Močnik (1967), slovenska skladateljica Katarina Pustinek Rakar (1979) i slovenski skladatelj Andrej Makor (1987), redom iznijeli svoja glazbena razmišljanja, izvorno nazvana Ave maria, Sicut cervus, Cantabo Domino: hommage á Palestrina, Alleluia. Laudate Dominum, omnes gentes, Jubilate Deo, omnis terra, Sivox est, Libertas animi cibus i Hanc volo, quae non vult. A osim vrhunskog muškog zborskog pjevanja i ženskog solističkog, pucketalo se prstima, prigušivalo glas rukama i pratilo ritam defa, dakako, uz ogromnu pomoć i neizmjernu kompetenciju darovitog gostujućeg maestra Sebastjana Vrhovnika (1978), jednog od najcjenjenijih slovenskih zborskih dirigenata kao i izvanrednog profesora zborskog dirigiranja na Akademiji za glazbu Sveučilišta u Ljubljani. T
1 Comment so far
Uskoči u raspravuOPIPLJIVE INFORMACIJE O BOŽIĆNOM KREDITU ZA PLANIRANJE…
Ovo nije normalna objava koju svakodnevno vidite na internetu gdje ljudi daju lažne izjave i lažne informacije o ogromnoj financijskoj pomoći.. Svjestan sam da su mnogi od vas prevareni i da su lažni agenti iskoristili one koji traže kredite. Neću ovo nazvati normalnim iskazom, nazvat ću ovo situacijom u kojoj sam živi svjedok kako možete dobiti svoj kredit kada ispunjavate uvjete tvrtke. Zaista nije važno imate li dobru kreditnu ocjenu ili odobrenje vlade, sve što vam treba je važeća osobna iskaznica i važeći IBAN broj kako biste mogli podnijeti zahtjev za kredit s kamatnom stopom od 3%. Minimalni iznos je 1000 eura, a maksimalni iznos koji se može posuditi je 100.000.000 eura. Dajem vam 100% jamstvo da možete dobiti svoj kredit putem ove pouzdane i poštene tvrtke, posluju 24 sata online i daju kredite svim građanima Europe i izvan Europe. Poslali su mi dokument koji je provjeren i testiran kao valjan prije nego što sam dobio kredit, stoga pozivam sve kojima je potreban kredit da ih posjete ili kontaktiraju putem
E-pošte: [email protected]
WhatsApp za Europu: +385915608706
WhatsApp za SAD: +1 (717) 826-3251
Nakon što ih kontaktirate, obavijestite ih da vam je gđa. Dejana Ivica iz Zagreba dala informacije. Vidjeti znači vjerovati i zahvalit ćete mi kasnije kada dobijete kredit od njih. Dao sam obećanje da ću nakon što dobijem kredit od njih, objaviti dobru vijest svima online. Ako imate prijatelje ili rodbinu, uključujući kolege, možete im reći za ovu ponudu i da se događa ovog BOŽIĆNOG VRIJEME