KAPTOLU I JOSIPOVIĆU LOVA, A OSTALI U BANKROT

KAPTOLU I JOSIPOVIĆU LOVA, A OSTALI U BANKROT

5. prosinca, 2011.
Print Friendly, PDF & Email

 

josipovi1
Kako su kardinal i predsjednik dolazili do uloga iz posrnulih banaka

Piše: Franjo Dobrović

Nakon niza godina stabilnog stanja bankarskog sustava u Hrvatskoj najnoviji slučaj bankrota Credo banke kao i popratni događaji privukli su pozornost hrvatske i međunarodne javnosti na nekoliko prijašnjih slučajeva u slomovima nekih drugih banaka i štedionica koji koincidiraju s ovim posljednjim događajem. Neprofesionalnom i pomalo zlonamjernom izjavom čelnih ljudi HNB-a na udaru štediša našlo se nekoliko banaka u Hrvatskoj, od kojih bismo posebno napomenuli Karlovačku banku iz koje je nervozni Kaptol na čelu s Bozanićem među prvima pohrlio na šaltere po novac, na sveopće zaprepaštenje kako vjernika tako i ostalih građana Hrvatske.

Povlaštene banke izvukle  novac, ostali  na čekanju

Po odluci o prisilnoj likvidaciji Credo banke i nakon što joj je blokirala račun, Hrvatska narodna banka deblokirala je račun i dopustila da dvije banke i jedno investicijsko društvo naplate svoje mjenice u ukupnom iznosu između osam i devet milijuna kuna.

Prema HANFI-inim informacijama ali i prijavi, unatoč blokadi računa od strane HNB-a, po donošenju rješenja o likvidaciji, provedena je naplata tri mjenice u približnom iznosu između osam i devet milijuna kuna. Mjenice su na naplatu dostavile dvije banke i jedno investicijsko društvo, te na taj način u potpunosti skinuli raspoloživa sredstva s računa Credo banke.

Sugovornici portala Tjedno.com tvrde da su novac naplatile Jadranska banka, Istarska kreditna banka i  investicijsko društvo Abacus , a naši izvori kao kuriozitet spominju da su računi posrnule banke deblokirani dva puta na po jednu minutu… Dakle,u dvije minute pretočili su 9 milijuna kuna.Koliko je to u sekundama izračunajte sami. Istovremeno je u Credo banci ostala zarobljena štednja građana, poduzetnika i državnih institucija vrijedna 829 milijuna kuna, od čega će na ime osigurane štednje dobiti oko 465 milijuna kuna,dakle samo polovicu.

Međutim, tu sukob dvije institucije, HANFA-e i HNB-a, oko toga je li središnja banka, nakon odluke o likvidaciji banke i nakon blokade računa Credo banke, smjela dopustiti deblokadu i naplatu devet milijuna kuna ne prestaje, a na samom kraju je rezultirao i kaznenim prijavama.

Povlaštene osobe izvukle  novac, ostali  u  bankrot

Ako ste slučajno zaboravili na aferu Komercijalne banke tj. štedionice „Zlatica“, podsjećamo vas da je aktualni predsjednik RH – Ivo Josipović iz Komercijalne banke 1998. godine izvukao svoj te depozit svoje supruge i majke, i to u trenutku dok je račun banke bio blokiran. Učinio je, otkrio je svojedobno Novi list, sklapajući sa štedionicom Zlatica” – tvrtkom kćeri Posmrtne pripomoći – ugovor o ustupanju potraživanja. Nakon toga je “Zlatica” isti dan takav ugovor o ustupanju potraživanja sklopila s Komercijalnom bankom, zahvaljujući čemu je Josipovićima omogućeno da izvuku svoje depozite iz već blokirane banke.

Predsjednik Ivo Josipović iz Komercijalne banke izvukao je svoj, te depozit svoje supruge i majke, i to u trenutku dok je račun banke bio blokiran. Učinio je to sklapajući sa štedionicom “Zlatica” –
tvrtkom kćeri Posmrtne pripomoći – ugovor o ustupanju potraživanja. Nakon toga je “Zlatica” isti dan takav ugovor o ustupanju potraživanja sklopila s Komercijalnom bankom, zahvaljujući čemu je
Josipovićima i nekolicini institucija i poduzeća omogućeno da izvuku svoje depozite iz blokirane banke. U Komercijalnoj banci Josipović je imao deponiranih 57,3 tisuće njemačkih maraka, 11,8 tisuća nizozemskih guldena, 29,1 tisuću austrijskih šilinga, 61,1 tisuću francuskih franaka te 2,2 tisuće dolara. Njegova supruga Tatjana u banci je imala 37,1 tisuću njemačkih maraka, a majka Milica – 483 dolara. Za spomenute ugovore o ustupanju potraživanja Trgovački sud u Zagrebu prije tri godine utvrdio je da nemaju pravnog učinka, te naložio da banka Kovanica – pravni sljednik štedionice “Zlatica” – novac mora vratiti Komercijalnoj banci u stečaju.

Povijest slučaja štedionice  „Zlatica“

Slučaj sa štetočinama iz Komercijalne banke je u praksi izgledao i tekao ovako:
Komercijalnoj banci račun je blokiran 19. rujna 1998. godine, nakon čega nije bila u mogućnosti isplaćivati depozite onima koji su novac tamo položili. Ivo Josipović u to vrijeme bio je član
Nadzornog odbora štedionice “Zlatica”, s kojom je 20. studenog – dva mjeseca nakon ulaska Komercijalne banke u blokadu – zajedno sa svojom suprugom i majkom sklopio Ugovor o ustupanju potraživanja. Štediše svoje potraživanje prema Komercijalnoj banci ustupaju štedionici radi naplate. Štedionica će po naplati štedišama izdati odgovarajuću ispravu o deponiranju naplaćenih sredstava u
štedionici ili im na njihov zahtjev isplatiti gotovinu. Štediše se obvezuju najmanje polovicu naplaćenog iznosa deponirati pod uobičajenim uvjetima u štedionicu, kroz najmanje tri mjeseca, stoji
u ovom ugovoru, koji su supotpisali odgovorna osoba u štedionici te Ivo Josipović, njegova majka Milica i supruga Tatjana. Tog istog dana – 20. studenog 1998. godine – štedionica “Zlatica” sklopila je
ugovor o Ustupu potraživanja s Komercijalnom bankom Zagreb. Dvije strane suglasno su konstatirale da Josipovići u banci imaju deponirane gore navedene iznose novca, te da im pripada i kamata.
S obzirom da zbog poteškoća Komercijalne banke nisu u mogućnosti podići svoja sredstva, prenijeli su (Josipovići) svoja potraživanja na vjerovnika (štedionicu Zlatica), navodi se u ovom ugovoru. U
njegovom drugom članku navedena su imena dužnika Komercijalne banke, ljudi koji su tamo podigli kredit, a nisu ga do kraja otplatili. “Zlatica” i Komercijalna, naime, dogovorili su da ti ljudi – predsjednik udruge Posmrtna pripomoć Franjo Valjak, Đurđa Detelj, Andrea Javor, Ivor Vuglač, Niko Mišković, Ivan Garac, Zorislav Stepinac, Boris Kozjak, Zdravko Benko i Branko Nikčević – svoje rate kredita ubuduće uplaćuju “Zlatici”. Tim novcem podmireno je potraživanje “Zlatice”, odnosno potraživanje koje su joj ustupili Josipovići, ali i Pravni fakultet u Zagrebu, Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti, Hrvatski autoklub, KD Vatroslav Lisinski, Posmrtna pripomoć, VIMPO i Gaj Grupa. Radi podmirenja potraživanja prema strankama koje su ih prenijele na “Zlaticu”, bez obzira na njihovu dospjelost, Komercijalna banka ustupa vjerovniku (“Zlatici”) svoja potraživanja iz članka dva (gore navedeni dužnici banke) u dijelu koji primatelji kredita nisu podmirili. (…) Primarno će se naplatiti potraživanje iz članka 1., stavak 1. (Josipovići), a zatim potraživanje iz stavka 2. (Pravni fakultet u Zagrebu, Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti, Hrvatski autoklub, KD Vatroslav Lisinski, Posmrtna pripomoć, VIMPO i Gaj Grupa), stoji u ugovoru koji su potpisali Komercijalna banka i “Zlatica”.

Josipović i posmrtnik Kregar

Štedionica “Zlatica” na taj način na prvom mjestu osigurala je izvlačenje depozita Josipovićima, a zatim i navedenim insitucijama i poduzećima. Dvije činjenice govore da je Ivo Josipović bio
itekako aktivan u nastojanjima da izvuče svoj i novac svojih bližnjih iz Komercijalne banke. Prva je činjenica da su dva ugovora o ustupanju potraživanja potpisana na isti datum, a na drugu
ukazuje rečenica iz ugovora koji je “Zlatica” potpisala s Komercijalnom bankom: “Primarno će se naplatiti potraživanje iz članka 1., stavak 1. (Josipovići)”. Na ovom mjestu valja napomenuti
da mnogi građani nisu uspjeli izvući svoje depozite iz blokirane banke, što zbog nepoznavanja pravno – bankarske materije, što zbog nemogućnosti da se povežu s nekom štedionicom, na način kako je to
učinio aktualni predsjednik Josipović. Komercijalna banka u stečaj je otišla šest mjeseci nakon
potpisivanja ugovora o ustupanju potraživanja – 30. travnja 1999. godine. Zbog navedenih ugovora Komercijalna banka se tužbom obratila Trgovačkom sudu 29. ožujka 2000. godine. Tužena je “Banka
Kovanica”, pravna sljednica štedionice “Zlatica”. Sud je 19. svibnja 2006. godine presudio da ugovori nemaju pravnog učinka, te naložio “Kovanici” da plati 1,95 milijuna kuna, što je iznos ustupljenih potraživanja te pripadajuće zatezne kamate.

“Štedionica Zlatica“ svojim je komitentima, koji su istodobno bili i komitenti Komercijalne banke, ponudila model naplate potraživanja koja su imala prema toj banci. Na prijedlog Komercijalne banke, naplata je učinjena za veći broj osoba, ne samo za mene”, pravdao se u predsjedničkoj kampanji Ivo Josipović.Osim što se Josipović volio igrati s bankama, sljedeći primjer zanimljivo ocrtava da se volio igrati i s mrtvacima. Svojedobno su ZAMP i HDS doznačili po nalogu Josipovića novac u Posmrtnu pripomoć kako bi Josip Kregar uzeo kredit za kupovinu stana uz 2 % kamate. Josipović je tada u Posmrtnoj pripomoći bio predsjednik nadzornog odbora. Kad se to razotkrilo u javnosti, Kregar naglo vraća novac Posmrtnoj pripomoći, a ona ga vraća ZAMP-u i HDS-u. Predsjednik Josipović će kasnije također izjavljivati da to nije bilo ništa nelegalno. Naše mišljenje je dijametralno suprotno,naročito na okolnost kada posložimo gornju galeriju likova izmiješanu s povlaštenim pravnim subjektima. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu
  1. Ovršitelj
    #1 Ovršitelj 28 prosinca, 2011, 10:14

    SPORNI OVRŠNI ZAKON – ‘Je li Josipović zakone proglasio iz – Češke?’
    Uvidom u dostupne odluke predsjednika RH kojima su proglašena oba zakona,razvidno je da uz odgovarajući poslovni broj odluke nose nadnevak 22.12.2011. godine.Saborska sjednica na kojoj su izglasani sporni zakoni započela je u 16h,a oba zakona izglasana su tek nakon provedene diskusije oko 23h.Usprkos tome,do 24h, odnosno u svega sat vremena,zakoni su bili objavljeni u internetskom izdanju N.novina,što se smatra nedovoljnim da uopće stupe na snagu, a prije toga proglašeni su posebnom odlukom Predsjednika RH,iako nije bio u Hrvatskoj već na pogrebu predsjednika Republike Češke. Stoga se ima smatrati da je hrvatski Sabor objavio proglašenje zakona i objavio zakone u NN br.150 prije nego što ih je formalno proglasio predsjednik RH,jer on to fizički nije mogao učiniti’,ističe Lapaine,te upozorava da su sporni zakoni doneseni u postupku koji nije bio suglasan poslovniku,odnosno protivno odredbi Ustava.

    Odgovorite na ovaj komentar
  2. slučajno ili ne?
    #2 slučajno ili ne? 28 prosinca, 2011, 08:10

    Crveni Božić u Bozanićevu kaptolskom salonu-Dok se na sve strane pjevaju pjesme bijelom Božiću, na zagrebačkom Kaptolu upriličen je – crveni. Naime, nakon jutarnje božićne mise, na kojoj je bio državni vrh, kardinal Josip Bozanić primio je u crvenom salonu svoga Nadbiskupskog dvora predstavnike crvene vlasti: predsjednika države Ivu Josipovića, premijera Zorana Milanovića i predsjednika Sabora Borisa Šprema. (VL,27.12.2011.)

    Odgovorite na ovaj komentar
  3. Kaligula
    #3 Kaligula 25 prosinca, 2011, 12:48

    Interesantno je da je HNB javno objavio da su svi nalozi za plaćanje zadani Credo banci 22. studenog 2011. do kraja radnog dana bili izvršeni. A to je svjesno iznošenje neistine, jer je FINA dan ranije dala nalog za plaćanje 10,1 milijun kuna sa svog a vista računa kod Credo banke na svoj račun u drugoj banci. Nakon toga Credo banka je za navedeni iznos teretila račun Fine, ali novce nije prebacila na drugi račun. Tako je Fina oštećena za navedeni iznos.Iako su i FINA i HANFA dokazali da je HNB postupao protuzakonito i da ti dokazi upućuju na zaključak da su odgovorni u HNB-u poduzimali radnje za koje postoji sumnja da imaju obilježja kaznenog djela. Zbog razotkrivanja istine, zbog te nečuvene drskosti i bezobrazluka, Regvara, predsjednika uprave FINE treba hitno smijeniti, a Samodola, predsjednika Uprave HANFE smjesta uhititi.Neka to bude pouka svima koji mišlju ili djelom pokušavaju na bilo koji način ugrožavati mit o guverneru i HNB-u,veli dr.Marić.

    Odgovorite na ovaj komentar
  4. utjerivač pravde
    #4 utjerivač pravde 23 prosinca, 2011, 21:55

    Što je ostalo od fraze PravDa ..?

    Odgovorite na ovaj komentar
  5. RAŠPICA
    #5 RAŠPICA 19 prosinca, 2011, 22:01

    BORIS DEŽULOVIĆ: Naivni Ljubo iz Siska poklonjenim kunama ne gleda u nule, ali mi moramo upitati: otkud nadbiskupu Bozaniću 150 tisuća kuna?

    Odgovorite na ovaj komentar
  6. Templar
    #6 Templar 11 prosinca, 2011, 11:19

    Fini gospodin …

    Odgovorite na ovaj komentar
  7. gustirna
    #7 gustirna 6 prosinca, 2011, 20:15

    druze josipe josipovicu,
    da sam ja izveo ovu makinaciju umjesto TVOGA bledog jove to bi se zvao KRIMINAL.inace ovaj, kako ti kazes ideolski novinar, cak ne upotrebljava tu rijec iako je trgovacki sud presudio da se ta lova mora vratiti komercijalnoj banci.da je u ovu lopovsku lakrdiju bio ukljucen neki obicni gradjanin vec bi sigurno hladio jajca u remetincu dok ih jovo hladi na pantovcaku.u tome je razlika izmedju prevosudja i crvenog pravosudja.sto li ce tek biti sada kada je cijela hrvatska crvena

    Odgovorite na ovaj komentar
  8. Josip Josipović
    #8 Josip Josipović 6 prosinca, 2011, 09:36

    [quote name=”miki”]kako ne kužiš, vjernici i nevjernici kad je upitanju lova su isti![/quote]

    U, logike ti… Stvarno strašno… Velika je razlika druže. Kaptol nije izvlačio novac iz propale banke kao Josipović… To si sužio iz teksta… Dakle, logika – nula, u ništa! Pročitaj sad ponovno tekst. Tipično podmetanje, ideološki isključivog, ili dobro plačenog “novinara”…

    Odgovorite na ovaj komentar
  9. miki
    #9 miki 5 prosinca, 2011, 13:31

    kako ne kužiš, vjernici i nevjernici kad je upitanju lova su isti!

    Odgovorite na ovaj komentar
  10. Josip Josipović
    #10 Josip Josipović 5 prosinca, 2011, 11:36

    I kakve sad ima veze Bozanić i Kaptol s time??

    Odgovorite na ovaj komentar

<