IZDVOJENO

JOŠ JEDNOM BRAVO ZA ETNOFEST U NEUMU

20. kolovoza, 2019.

Ove godine na Etnofestu u Neumu u je čak dvije od 25 skladbi u službenom programu izveo Jasmin Stavros. Prvu “Pravi Dalmatinac” u duetu s Ivicom Šeperićem, a s drugom “Na palanini” je imao čast nastupiti posljednji. Obadvije skladbe su baš onako stavrosovske, posebice “Pravi Dalmatinac”, dok “Na planini” neodoljivo potsjeća na slovensku “Na planinca, sončece sija, na planica…” Stvarosa sam prije festivala sreo u baru hotela Zenit, prije večere iz buteljica je pio blatinu. U Neum je doputovao s Korčule. Pitao sam ga za njegovu vilu s bazenom na Korčuli koju prodaje za pet miljuna eura, o čemu je eksluzivno pisao naš portal Tjedno. Stavros mi reće da vila vrijedi preko četri milijuna eura, a dao bi je za milijun i pol. Kada je na Korčuli u toj kući ne boravi, uzeo je drugu kuću. U javnosti je također nepoznato da je Stavrsos dosta novaca uložio u dionice Agrokora i uspio je povratiti tek oko 15 posto

Napisao: Dražen Stjepandić

Uobičajeno na početku festivala uvaženi voditelj Mario Sedmak najavi predsjednika Općine Neum dr. Živka Matuška, koji se prigodničarski obrati dupko ispunjenom gledalištu, uzvanicima, organizatorima, sponzorima, medijskim pokroviteljima i naravno izvođačima. Naglasio je da se i 24. Etnofest u Neumu jednako kao svi prethodni održava na plaži hotela Zenit, a cijela ta obala nazvana je po prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Mnogo toga se promijenilo, od 1995. kada je nakon Oluje priređen prvi Enofest u Neumu uz direktni prijenos na HTV-u, ali nazivi ulica iz onoga razdoblja nisu. Pa se ulice gdje je HDZ na vlasti nazivaju: Hrvatskih velikana, Kralja Tomislava, Hrvatskih branitelja, Gojka Šuška, a u Neumu je obala od Hotela Sunce nazvana po prvom hrvatskom predsjedniku.
Predsjednik dr. Matuško nije propustio spomenuti koliko Etnofest znači za Neum i koliko jedno hercegovačko ljetovalište na moru stoji iza ovog festivala.

Jedan od najjačih festivala

Izvedeno je 25 skladbi plus tri koje je u show programu kao posebna gošča izvela mlada zvijezda Mia Dimšić. Po imenima Etnofest je općenito jedan od jačih hrvatskih festivala, samo što se sa nazivom hrvatski glazbeni festival održava na teritoriju susjedne BH, što izaziva slabije medijsko zanimanje u obadvije države. Po ostalim svojim karakteristikama Etnfest u Neumu je u rangu najjačih festivala, a jedna jakih prednosti je što nije festival lokalnog karaktera i nije usmjeren na jednu vrstu melosa. Festival je kroz protekla 24. ljeta iza sebe ostavio brojne poznate skladbe, a koje će se pjesme zavrtjeti i rado slušati pokušavao sam pogoditi u svakome svom članku objavljenom nakon festivala. Rijetko mi je to uspijevalo bez obzira na relativno dobro poznavanje ukusa publike. Moj ukus u tim prognozama bio je najmanje uključeno mjerilo, neke pjesme kao pjesmu “Te nemirne usne” koju je na prošlom festivalu izveo Toni Janković u autu bih navijao po nekoliko puta uzastopno i nikada je poslije više nisam čuo u javnosti, a siguran sam u hitoidnost te pjesme. Od skladbi izvedenih na prošlom festivalu na postajama koje slušam najprisutniji je bio Livio Morosin. Dakle moj ukus se obično ne poklapa s ukusima glazbenih urednika, a to je nakon izvedbi na festivalima jedan od presudnijih faktora za nastanak hita. Naravno uz menadžment.
Na ovogodišnjem Etnofestu bilo je nekoliko pjesama za koje onako na prvu mislim da su hitovi, a hoće li se njihova hitoidnost ostvariti ostaje nam vidjeti. Sam voditelj Mario Sedmak je spomenuo novu skladbu Željka Krušlina Kruške “Po stoti put”, urednik Zabavnog programa na HTV-u očekuje da će biti hit. Složio bih se s njim, stavio bih je uz bok skladbi “Ti si moje vino” od Frajli”, koja se već može često čuti u radijskom eteru, a također je izvedena u Neumu.
Izgled pozornice je godinama povjeren Ivici Propadalu, a rekao bih da je ove godine postigao da i izvođači koji se sami pojavljuju na pozornici ne djeluju otužno kao proteklih godina.
Dražen Žanko je često nastupao u Neumu i zahvaljujući snimcima u kromakiju ove godine je imao najbolju scensku izvedbu do sada. Situaciju solističke pojave na pozornici domišljato je riješio video snimkom klape s kojom je pjesmu “Jube moja, anđele” snimio na tekst Željka Krznarića. Prije festivala malo sam popričao s Draženom Žankom i poznati dalmatinski kantautor mi je ispričao da priprema veliki solistički koncert u KD “Vatroslava Lisinskog” u Zagrebu 13. prosinca na sv. Lucu.
Za neke pjevače saznam da će gostovati a Etnofestu u Nemu i po nekoliko mjeseci prije festivala. U jednom telefonskom razgovoru Đuka Čaić mi je rekao da će novu pjesmu “Rajski vrtovi” proizvesti na Etnofestu. Đuka je u Neum doputovao s Paga, u društvu spuruge i prijatelja iz Kanade. Za vrijeme tonske probe bio sam među kupčima i sunčaćima na plaži hotela Zenit i po rekcijama prisutnih gostiju mahom iz Bosne njima je ta pjesma bila jedna od najbližih.
Meni se svidjela i pjesma Maria Rucnera i Mladena Burnača “Istina”, u kojoj je Mladen Burnač imao uz izvošački i znatan autorski doprinos. Rucnerovo techno-akademsko tretiranje etno motiva uz Burnača je dobilo poreban gažerski štih. Da je vrijeme dancea za “Istinu” bih se okladio da će naići na veliku emitiranost i slušanost. Veću nego “Tuc-tuc” od Sene. M. Na domaćoj glazbenoj sceni umjetnički direktor Etnofesta Jura Pađen uz Vladu Kalembera spada među one najbolje držeče, međutim moram konstatirati kako je moj susjed iz Dubrave nadmašio Pađena i Kalembera. Kad ga vidiš kako izgleda nikad nebi rekao da je u sedmom desetljeću. Posebice publikacije za žene su pune tema o mladolikosti i kako je postići, pa mislim da će o Brnaču tek biti pisanja. Prava je nepravda kako već nije proglašen najvječitijim mladićem domaće estrade. Uz takav medijski support vjerujem da će i skladba “Istina” naići na lakši put do publike.

Tužni kralj zabave

Ove godine na Etnofestu u Neumu u je čak dvije od 25 skladbi u službenom programu izveo Jasmin Stavros. Prvu “Pravi Dalmatinac” u duetu s Ivicom Šeperićem, a s drugom “Na palanini” je imao čast nastupiti posljednji. Obadvije skladbe su baš onako stavrosovske, posebice “Pravi Dalmatinac”, dok “Na planini” neodoljivo potsjeća na slovensku “Na planinca, sončece sija, na planica…” Stvarosa sam prije festivala sreo u baru hotela Zenit, prije večere iz buteljica je pio blatinu. U Neum je doputovao s Korčule. Pitao sam ga za njegovu vilu s bazenom na Korčuli koju prodaje za pet miljuna eura, o čemu je eksluzivno pisao naš portal Tjedno. Stavros mi reče da vila vrijedi preko pet milijuna eura, a dao bi je za milijun i pol. Kada je na Korčuli u toj kući ne boravi, uzeo je drugu kuću. U javnosti je također nepoznato da je Stavrsos dosta novaca uložio u dionice Agrokora i uspio je povratiti tek oko 15 posto.
Inače o čemu god da pričate sa Stavrosom to djeluje dosta tužno, premda je već desetljećima jedan od simbola prave fešte i veselja Jasmin Stavros je privatno jedan od najtužnijih ljudi na estradi. Ako ima posla, a godinama dobro radi, umoran je i iscrpljen, ako je koncerata malo manje tužan je zbog toga. Nikad ga nisam vidio nasmijanog i svaki put kada razgovaram s njim pitam se kako bi tužni kralj zabave bio tužan da nije milijunaš u eurima. T