ANALIZA GLAVNE TEME

JOŠ JEDNI NEREGULARNI IZBORI

17. svibnja, 2017.

Broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na izborima 2003. godine prema izvještaju DIP-a je bio 3 690 936. Broj birača je na prvim izborima za EU parlament iznosio 3 747 383 što. Na niti jednim izborima održanim u Hrvatskoj tijekom 2013. i 2014. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije prelazio 3 777 518 koliko je iznosio na Referendumu o ustavnoj definiciji braka održanom 1. prosinca 2013. godine. Na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. bilo je 3 760 783 registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Kako se broj birača od 25. svibnja do 21. rujna iste godine povećao za 281 739 birača na 4 042 522 birača samo 118 dana nakon održanih drugih izbora za EU parlament

Napisao: mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. inž. elektr.

Ustavni sud je sprječavanjem Referenduma o izbornim pravilima i ukidanjem odredbe o tisuću i petsto pravovaljanih potpisa birača za sudjelovanje stranačkih i lista kandidata birača na izborima iz promjena Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor od 13. veljače 2015 godine na zahtjev Demokratske stranke žena izazvao duboku krizu u našem društvu i prijevremene izbore. Te su skandalozne odluke ustavnih sudaca mogle dovesti u pitanje održavanje izbora s preferencijalnim glasovanjem zbog prevelikog broja izbornih lista.

Broj propalih glasova

Ustavni sud sam upozorio na tu mogućnost i kako riješiti nejednakost biračkih glasova 14.svibnja 2015. godine. Unatoč egzaktnih analiza Ustavni sud je ukinuo tu odredbu o 1 500 potpisa potpore birača za sudjelovanje na izborima stranačkih lista i lista kandidata birača kojom bi se spriječilo sudjelovanje na izborima velikom broju marginalnih stranaka te smanjilo broj propalih glasova i troškove izbora s preferencijskim glasovanjem. Profesorica Jasna Omejac je kao članica Venecijanske komisije znala da je uvjetovanje sudjelovanja na izborima do jedan posto pravovaljanih potpisa birača od broja birača izborne jedinice ili novčani polog preporuka Venecijanske komisije

( Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima). Većinu stranaka, GONG i Hrvatsku radioteleviziju upozorio sam više puta pismeno i usmeno na praktične probleme koji bi mogli onemogućiti održavanje izbora preferencijskim glasovanjem za zastupnike u Hrvatskom saboru zbog prevelikog broja izbornih lista i na utjecaj previsoke prohibitivne klauzule od 10 % za uvažavanje preferencijskih glasova pri određivanju redoslijeda na listi. Previsokom prohibitivnom klauzulom za priznavanje preferencijskih glasova se potire volja birača. Ukazao sam na grubu manipulaciju brojem birača s prebivalištem u Hrvatskoj od predsjedničkih izbora održanim 25. svibnja 2000. godine i potrebu da se promjene izborne jedinice zbog nezakonitog odstupanja broja birača u osam od deset općih izbornih jedinica na svim izborima za Hrvatski sabor održanim od 2007. godine. Na nejednakost biračkih glasova zbog nezakonitog odstupanja broja birača u većini izbornih jedinica na izborima za zastupnike u Hrvatskom saboru 2007. godine upozorio je Ustavni sud 8. prosinca 2010. godine Hrvatski sabor i Ministarstvo uprave. Ustavni sud je mogao suspenzijom Zakona o izbornim jedinicama natjerati Hrvatski sabor da problem nejednakosti biračkog glasa po izbornim jedinicama riješi ili da se napusti određivanje broja mandata razmjerno broju birača zbog višegodišnjih prijepora oko broja birača? MOST je kroz Odbor za Ustav i politički sustav te Ministarstvo uprave mogao barem pokrenuti proces rješavanja problematike izbornog zakonodavstva i referendumskog odlučivanja građana o svim bitnim pitanjima hrvatskog društva i države.

Ustavnom sudu i većini zastupnika Hrvatskog sabora predložio sam da se broj zastupnika određuje razmjerno broju stanovnika izborne jedinice prema popisu stanovnika od travnja 2011. godine sukladno preporukama Venecijanske komisije.

Smanjenje broja zastupnika

Hrvatskom saboru sam predložio podjelu Hrvatske na tri izborne jedinice koje zadovoljavaju sve zahtjeve koje je GIUIO tražila. Zastupnicima: Jadranki Kosor, Peđi Grbinu, Gvozdenu Flegi, Nataliji Martinčević,Valteru Boljunčiću i Dragutinu Lesaru sam predložio da prihvate kao najbolje rješenje mješoviti izborni sustav koji je bivši predsjednik Republike prof. dr. sc. Ivo Josipović obećavao građanima u predizbornoj kampanji. Njegov prijedlog je bio da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom s preferencijskim glasovanjem. Bivši predsjednik je također obećavao biračima smanjenje ukupnog broja zastupnika na 113. Bez promjene Ustava mogla je SDP-ova saborska većina izglasati mješoviti izborni sustav s ukupno 107 zastupnika Hrvatskog sabora. To je 44 zastupnika manje od ukupnog broja zastupnika sadašnjeg saziva Sabora. Smanjenje broja zastupnika u Hrvatskom saboru sigurno bi osim političke kaste prihvatila većina hrvatskih državljana, preko tristo i dvadeset tisuća u dužničkom ropstvu s blokiranim tekućim računima, preko dvjesto tisuća nezaposlenih i preko petnaest tisuća onih koji rade, a ne primaju plaću.

Prema izglasanim promjenama Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor zbirne izborne listine poslužile su kao knjižice s imenima i prezimenima kandidata za preskupu anketu o ( ne )popularnosti kandidata. Ustavni sud je odlukom da je za održavanje referenduma o izbornim pravilima GIUIO potrebno 404 522 pravovaljana potpisa birača uskratio Baukovim lažiranjem broja birača pravo na referendum o izbornim pravilima i time prekršio 1. članak Ustava RH-e. Budući da Europski sud za ljudska prava nije još presudio da je GIUIO u pravu predlažem da na Općinskom sudu u Zagrebu podnesemo svi birači koji smo potpisali peticiju GIUIO za održavanje referenduma o izbornim pravilima tužbu protiv: Zorana Milanovića, Josipa Leke, Ranka Ostojića, Orsata Miljenića, Vesne Pusić, Arsena Bauka, Peđe Grbina, Ivana Vrdoljaka, Silvana Hrelje, Borisa Miletića, Furia Radina i Milorada Pupovca zbog uskraćivanja prava na referendum lažiranjem broja birača s prebivalištem u Hrvatskoj na dan 21. rujna 2014. godine. Broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na izborima 2003. godine prema izvještaju DIP-a je bio 3 690 936. Broj birača je na prvim izborima za EU parlament iznosio 3 747 383 što. Na niti jednim izborima održanim u Hrvatskoj tijekom 2013. i 2014. godine broj birača s prebivalištem u Hrvatskoj nije prelazio 3 777 518 koliko je iznosio na Referendumu o ustavnoj definiciji braka održanom 1. prosinca 2013. godine. Na drugim izborima za EU parlament održanim 25. svibnja 2014. bilo je 3 760 783 registriranih birača s prebivalištem u Hrvatskoj. Kako se broj birača od 25. svibnja do 21. rujna iste godine povećao za 281 739 birača na 4 042 522 birača samo 118 dana nakon održanih drugih izbora za EU parlament? Za ustavne sudce, smijenjenog ministra uprave Ivana Kovačića, DORH i zastupnike u Hrvatskom saboru je to moguće. Za njih evidencija birača s prebivalištem u Hrvatskoj nema nikakve veze s popisom stanovništva 2011. godine. Za većinu HDZ-ovih birača preslagivanje nije prihvatljivo! Kao prvi korak stvaranja “Nove hrvatske paradigme” predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović sukladno Ustavu RH-e uz supotpis predsjednika VRH-e Andreja Plenkovića treba raspisati Referendum o izbornim pravilima za izlaz iz krize i time će dokazati da su ona i predsjednik VRH-e vjerodostojni demokratskim načelima Ustava RH, a ne pristaše Šeksove nedemokratske paradigme prema kojoj tajni gremij donosi sve bitne odluke, a Vlada i Hrvatski sabor ih provode. Nakon referenduma treba hitno raspisati nove izbore! T