KORUGA: IZVEDBA TEK OTISNUTE STUDIJE IVE MALECA I PONAJBOLJA SVJETSKA SOPRANISTICA EVELIN NOVAK
05/06/2026Piše: Igor Koruga
Povezana zbivanja ovoga su utorka, 2. lipnja 2026. godine, obilježila posljednji ovosezonski nastup Zagrebačkih solista, kao i obično, u Maloj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog. Njihovom osmom koncertu u nizu izuzetno uspješne 72. sezone 2025./2026. prethodilo je dragocjeno predstavljanje notnog izdanja Male barokne studije / Exercice de style (baroque) našeg cijenjenog skladatelja, pedagoga i dirigenta Ive Maleca (1925-2019). Cijeli program osmislio je izdavač partiture, Muzički informativni centar Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski (MIC KDVL), u čast obilježavanja svoje 55. godišnjice djelovanja, ali i stote obljetnice rođenja Ive Maleca, jednog od najznačajnijih europskih skladatelja prošloga stoljeća. Malec je nedvojbeno pripadao najužem krugu autora koji je hrvatsku glazbu čvrsto povezao s europskim avangardnim stremljenjima, čemu su odvijeka svjedočile njegove vrijedne kompozicije, značajne za domaću i europsku glazbenu scenu. Posebno mjesto za govorničkim stolom, uz producenticu i moderatoricu ansambla Zagrebačkih solista Mariju Tonković (1988), muzikologinju Seadetu Midžić (1943), istknutog izraelskog violinista, skladatelja, dirigenta i gostujućeg umjetničkog voditelja Zagrebačkih solista Guya Braunsteina (1971) i muzikologinje i voditeljice MIC-a KDVL-a Jelene Vuković (1973), bilo je osigurano udovici Ive Maleca, Parižanki Annette Malochet Malec, koja je na zadovoljstvo brojne publike iznijela nekoliko detalja iz skladateljeva privatnog života.
Iz Golikovog filmskog klasika
Malecova studija bila je ujedno i uvodna skladba koncertnog programa Zagrebačkih solista u nastavku večeri, ili evokacija baroknoga stila koja je opisno bila jasno ukorijenjena u Bachovom Trećem brandeburškom koncertu u G-duru, BWV 1048, i u Stravinskijevom osebujnom tretiranju djela iz davnije prošlosti. Malecov prevladavajući avangardni ton tu je zapravo bio sveden na pomno razrađen glazbeni jezik kojeg je uostalom i sam autor smatrao vlastitim i nedvojbeno suvremenim. Po izvedbi domaćeg djela uslijedio je i triptih raznovrsnih vokalno-instrumentalnih djela namijenjenih ponajboljoj svjetskoj sopranistici, Međimurki Evelin Novak (1985), koja od sezone 2011./2012. sa svojim nepreglednim nizom glavnih uloga nije prestala oduševljavati publiku i kritiku ugledne berlinske Državne opere Unter den Linden. U recitativu i ariji E pur cosi… Piangerò la sorte mia Kleopatre iz Händelove opere Julije Cezar u Egiptu, ariji Tacea la notte placida Leonore iz Verdijeve opere Trubadur i skladbi Maiblumen blühten überall za sopran i gudački sekstet austrijskog skladatelja Alexandera von Zemlinskog (1871-1942), Novak se scenski i muzički savršeno postavila, ponajprije u odnosu na ansambl i posve različite stilske epohe. Publici po volji bila je napose i nesvakidašnja izvedba pridodane pjesme Ja ljubim, uspješnice iz Golikovog filmskog klasika Tko pjeva zlo ne misli, proizašle iz šlagera Hvala ti srce iz ruskog filma Pastir Kostja.
Od jeseni u Hrvatskom glazbenom zavodu
Reakcija publike na tu potonju pjesmicu bila je nezadržana i gromoglasna, dijelom čak i neprimjerena zbog Zagrebačkih solista koji su podjednake ovacije zaslužili za Malecovu studiju i vrsnu rekonstrukciju Webernovog Langsamer Satza (Sporoga stavka). Naime, taj je tonalni stavak bio prožet iskonskim kasnoromantičarskim zvukom, nastalim uoči Webernova zaokreta prema atonalitetnosti i dvanaesttonskoj tehnici, u duhu simfonije s autorovim subjektivnim i emocionalnim konotacijama, mjenama i razvojnim linijama na tragu Schönbergove ¨razvijajuće varijacije¨ (entwickelnde Variation) i Brahmsove ideje organskog rasta glazbene misli. Isti dio publike koji je unaprijed pre(d)vidio gudački zvuk Zagrebačkih solista nažalost nije prisustvovao drugome dijelu koncerta u kojem je perfektno bio opisan Brahmsov četverostavačni Gudački sekstet u B-duru, op. 18, br. 1. Za promatranje je trebao još koji par očiju, a za slušanje ušiju, jer su u bitnim dijelovima doslovce iskakali violinisti Krunoslav Marić, Zvonimir Krpan i Davor Philips, violist Hrvoje Philips, violončelistica Lana-Lucija Horvatić i kontrabasist Antal Papp. Svoje pravo ja pokazali su dakako i ostali glazbenici, predvođeni trenutnim i budućim stalnim gostujućim koncertnim majstorom Guyom Braunsteinom s kojim od jeseni kane prijeći u novoobnovljeni koncertni prostor Hrvatskog glazbenog zavoda. T
