Predstavljen zbornik radova u čast akademiku Radoslavu Katičiću
Napisao i snimio: Ivan Raos
U glavnoj zgradi HAZU na Zrinjevcu u ponedjeljak 27. listopada 2014. predstavljen je zbornik radova Vita litterarum studiis sacra objavljen u čast akademiku Radoslavu Katičiću, objavili su ga Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i FF-pres, a pripremili i uredili akademik Mislav Ježić, Ivan Andrijanić i Krešimir Krnic.
Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić u svom uvodnom govorom istaknuo je kako zapravo učenici akademika Katičića ovim zbornikom iskazuju svoju potporu velikom znanstveniku, i osobi koja se uvelike izdignula iznad naših obzora. „Akademik Katičić je gigant znanosti i kulture s nepodijeljenim ocjenama njegova rada. On je jedan od najuglednijih članova Akademije i Akademija je ponosna na njega”, rekao je Kusić podsjetivši da je akademik Katičić izim HAZU član još šest europskih akademija. Nadalje govoreći o njegovom životu ukazao je nazočnima u palači HAZU da je akademik Katičić jedan od najvećih europskih i svjetskih filologa koji je dao izniman doprinos jezikoslovlju, povijesti i teoriji književnosti. Posebno je akademik Kusić spomenuo njegov rad na rekonstruiranju pjesama iz pretkršćanskog razdoblja, kazavši da se riječ o biseru filologije.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras istaknuo je iznimnu vrjednotu Katičićeve Sintakse hrvatskoga jezika, ukazavši na radove iz najranijega doba hrvatske pismenosti, ali i na njegovu monografiju o hrvatskom jeziku, koju je ocijenio silnim vrelom podataka o povijesti i naravi hrvatskog jezika.
UTEMELJITELJ STUDIJA LINGVISTIKE I INDOLOGIJE
Dok je poruku dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Marka Jurčića pročitao novi prodekan povjesnik prof. dr. sc. Željko Holjevac. U svojoj poruci Jurčić je naglašuje da je akademik Katičić jedan od najuspješnijih profesora Filozofskoga fakulteta koji je utemeljio studije lingvistike i indologije koji su postigli svoju međunarodnu afirmaciju.
Tajnik Akaemijinog Razreda za filološke znanosti akademik August Kovačec kazao je da je akademik Katičić zaorao duboke brazde u „slavenskoj filologiji“ i drugim srodnim područjima, dok je akademik Mislav Ježić rekao da Katičićev znanstveni rad služi na čast Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Beču. Stoga jer „Zbornik može dati sliku o obuhvatnosti Katičićeva znanstvenoga rada i o poljima i granama koje je obuhvatio. Sva se ta polja mogu se podvesti pod obuhvatan pojam multidisciplinarne filologije kakvom se Katičić bavio kao posve izuzetan polihistor ne samo u našoj sredini, nego i u međunarodnoj znanosti“, poručio je akademik Ježić. Akademik Katičić dirljivo se zahvalio svojim bivšim učenicima i suradnicima prisjetivši se pojedinih događaja iz svoje znanstvene karijere.
U prvome dijelu zbornika objavljeni su tekstovi o Katičićevu znanstvenome radu na nizu područja koja je u svojim djelovanjem obuhvatio. Dok Mate Križman piše o Katičićevu znanstvenome radu isključivo na području klasične filologije, a August Kovačec o djelovanju na polju općega jezikoslovlja, Ranko Matasović o Katičićevu djelovanju na polju indoeuropeistike, Dalibor Brozović o djelovanju na polju hrvatskoga jezikoslovlja, dok Josip Bratulić o radu na području hrvatske književnosti i povijesti kulture, a Mislav Ježić o cjelini Katičićeva djela kao filologa.
ČLAN JOŠ ŠEST EUROPSKIH AKADEMIJA
U drugom dijelu zbornika objavljeni su znanstveni prinosi autora u čast Radoslavu Katičiću s područja hrvatske i slavenske filologije – Stjepana Babića, Petra Bašića, Aleksandre Gjurkove i Milana Mihaljevića, Ivana Goluba, Sande Ham, Josipa Lisca i Antice Menac i Mire Menac Mihalić, s indoeuropeističkoga polja radovi Ranka Matasovića i Zefa Mirdite, s polja lingvistike i fonetike radovi Damira Horge i Bojana Marottia, s interdisciplinarnoga polja mitologije radovi Vitomira Belaja, Eveline Rudan i Stipe Botice te Aleksandra Stipčevića, a s polja indologije i orijentalistike radovi Ivana Andrijanića, Krešimira Krnica, Klare Gönc Moačanin, Nenada Moačanina i Mislava Ježića. Prinosi su objavljeni onako kako su napisani, na hrvatskom, engleskom, francuskom i njemačkom jeziku. Ipak na kraju zbornika objavljeni su slikovni prilozi s terenskih istraživanja, predstavljanja knjiga i znanstvenih susreta na kojima je sudjelovao akademik Katičić.
Sve u svemu akadmik Radoslav je Katičić zaista ugledniji redovni član HAZU i član 6 europskih akademija, koji se ozbiljeno više od pola stoljeća bavio jezikoznanstvom i filologijom a uvelike je bio primjetnijim i zapaženijim hrvatskim i europskim intelektualacom tijekom tog razdoblja.
Akademik Radoslav Katičić rođen je 1930. u Zagrebu. Zaposlen je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 1961. do 1977., od 1977. profesor je slavenske filologije na Sveučilištu u Beču, a od 1998. je professor emeritus na Sveučilištu u Beču. Autor je više knjiga, među kojima knjiga Jezikoslovni ogledi (Zagreb, 1971.), Sintaksa hrvatskoga književnog jezika (Zagreb, 1986.), Litterarum studia: Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja (Zagreb, 1998.), Božanski boj: Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine (Zagreb, 2008.) i Hrvatski jezik (Zagreb, 2013.).
Još nema komentara
Uskoči u raspravuGosp. Katicic je kompilator anegdota iskrivljene istine i upabircenih izmisljotina koji, u ime Habsburga (dfekreta zabrane iliskog iena iz 1843) imaju dokazati da mi ne postojimo i da nista od onog sto mi imamo nije nase. Podupiru ga oni koji mu slie – mitomani i krivotvoreitelji.
Panslavisti i jugoslavisti jedni drugima kade, ali oni su – stvar proslosti.