Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja, koji je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja kao – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta
Napisao: Josip Frković
Razmatranjem brojnih aktualnih tema – poslije jednoipolgodišnje stanke uvjetovane pandemijskim ograničenjima – 3. srpnja okupili su se na zboru članovi dubrovačkoga Ogranka “Hrvatskog domobrana” koji je sazvao predsjednik udruge i član zagrebačke Središnjice, gospar Željko Kulišić. Glavna točka rasprave dubrovačkih domobrana bila je ipak njihova inicijativa za ukidanje dana antifašističke borbe iz kalendara praznika Republike Hrvatske. Podrobnije o inicijativi iz Dubrovnika u nastavku.
A Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma?
Dopunama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj iz lipnja 2011. godine, svakog 23. kolovoza obilježava se spomendan – Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Stupanjem na snagu novoga Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u RH od 1. siječnja 2020., ovaj spomendan obilježava se pod nazivom ‘Europski dan sjećanja na žrtve svim totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma’. Obilježavanjem ovoga dana Hrvatska se pridružila većini zemalja članica EU-a u kojima se, na preporuku Europskog parlamenta, potiče na promišljanje osjetljivih i kompleksnih pitanja zajedničke povijesti i njezina očuvanja, koji je u svojoj preporuci naglasio da svaka zemlja prilagodi vrijeme i način obilježavanja sjećanja na žrtve totalitarnih režima vlastitoj povijesti i tradiciji. Hrvatska se tako pridružila Estoniji, Latviji, Litvi, Sloveniji i Švedskoj obilježavanjem 23. kolovoza, Europskim danom sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, dok neke druge članice obilježavaju 27. siječnja kao – Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Donošenjem novoga Zakona iz 2020., u dijelu koji se odnosi na sjećanje na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, Hrvatska se usklađuje i sa stajalištima izrečenima u Rezoluciji Europskog parlamenta o važnosti europskog sjećanja za budućnost Europe od 19. rujna 2019.
Dvojbena suradnja nacista i komunista
Svrha obilježavanja izrečena je među ostalima, i u točki 21. Rezolucije gdje se naglašava da bi tragična prošlost Europe i dalje trebala služiti kao moralna i politička inspiracija za suočavanje s izazovima današnjice, uključujući borbu za pravedniji svijet. Također se podsjeća na suradnju nacista i komunista pred sam početak Drugoga svjetskog rata ukazujući kako su 23. kolovoza 1939. komunistički Sovjetski savez i nacistička Njemačka potpisali Ugovor o nenapadanju, poznat kao Pakt Molotov-Ribbentrop, i njegove tajne protokole u kojima su podijelili Europu i teritorije neovisnih država u sfere interesa između svoja dva totalitarna režima. Time Rezolucija EU Parlamenta eksplicite ukazuje na uzroke i posljedice svih zala počinjenih na prostoru Europe tijekom dvadesetog stoljeća, čime su između zločina komunizma i nacizma stavlja znak jednakosti.
Podredno tome, naša udruga od 2013. godine naovamo obilježava jedinstveno svehrvatsko Elafitsko hodočašće domobrana svakog 23. kolovoza, obilazeći komunistička stratišta na otocima Daksa, Šipan, Jakljan i Slano, za do sada ekshumiranih 272 žrtve zločina.
Međutim, vrijedno je istaknuti kako je Republika Hrvatska jedina zemlja članica EU koja u dvadesetprvom stoljeću obilježava dan tzv. antifašističke borbe i to kao državni praznik. Stoga, članovi udruge Hrvatski domobran Dubrovnik ovom inicijativom žele ispraviti nepravdu čina pomirbe, prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana iz 1991. godine, koji je okupivši djecu partizana i ustaša odlučno ustao protiv umjetne jugoslavenske tvorevine odlučivši ustrojiti suverenu i neovisnu domovinu svih Hrvata. Kasnijim razvojem događaja Tuđmanova ideja o nacionalnoj pomirbi je de facto produbila raskol između domoljuba i komunista, njihovim vještim prikrivanjem pod veo tzv.
antifašizma. Tako je u potpunosti propao Tuđmanov zalog i postulat o suživotu domoljubne i iseljene, lijeve i desne, komunističke i nacionalističke Hrvatske, čime je generaciji hrvatskih branitelja iz Domovinskog obrambenog rata koji su se borili protiv zvijezde petokrake nanesena trajna šteta te svim nevinim hrvatskim žrtvama iz Drugog svjetskog rata u njihovoj borbi za slobodu i nezavisnost. Ovdje poglavito mislimo na žrtve Bleiburga i hrvatskoga Križnog puta, kao i sve one koje su ubijani nakon završetka Drugog svjetskog rata od 1945. do 1990. godine.
Nepomirljiv crveni yu-žal
Ovom inicijativom domobrani također izražavaju svoje javno neslaganje s nedavnim obilježavanjem Dana antifašističke borbe u Brezovici, po prvi put u organizaciji Vlade RH, skup koji nas je neodoljivo podsjećao na, za Hrvate najcrnije razdoblje tzv bratstva i jedinstva svih naroda i narodnosti iz bivše zlosretne države. Ili, još svježije sjećanje na agresorsku velikosrpsku politiku s početka devedesetih godina prošlog stoljeća, koja je rezultirala krvavim ratom, r razaranjima hrvatskog teritorija, te brojnim hrvatskim žrtvama. Skup tkz. antifašista pokazao je kako se jadnički ni danas ne mire s novim okolnostima življenja u samostalnoj i demokratskoj hrvatskoj državi, iskazujući tako nepomirljivi žal za prošlim svršenim vremenom komunističkog režima, jednog od najokrutnijih režima dvadesetog stoljeća.
Potpuno je neshvatljiva zaluđenost dijela tkz. antifašista sa zvijezdom petokrakom ili javnim poistovjećivanjem s likom i djelom JB Tita, jednog od najvećeg svjetskih krvnika i masovnih ubojica svoga hrvatskog naroda. Oni ne prihvaćaju stvarnost pripadnosti Hrvatske Europi i zapadnoj civilizaciji, u odnosu na balkanski rušilački mentalitet tkz. antifa.
Prijeteća brojna nasljeđa komunizma
Unatoč odmaku od trideset godina očito je kako se u Hrvatskoj nije uspjelo odmaknuti od naslijeđa komunizma, a za zločine počinjene tijekom i nakon II. svjetskog rata uopće se ne odgovara. Hrvatska je jedina postkomunistička država u Europi, koja je pravi eldorado za zločince. Komunizam je doduše ideološki odstupio s političke pozornice, ali pod velom antifašizma, komunizam i dalje cvjeta. Nedavna proslava i veličanje sustava iz bivše propale države protiv koje smo se borili u Domovinskom ratu, potvrđuje ispravnost ovih navoda.
Ukoliko Vlada RH ne prihvati naš prijedlog i ništa ne poduzme po našoj Inicijativi, koristit ćemo se svim demokratskim alatima kako bi iz hrvatske svakodnevice uklonili govor mržnje i zatrovanost antifašista komunizmom. T
