Iako potiče iz japanskog kulturnog i književnog prostora, gogjoši je tokom vremena pronašao autore i čitatelje širom sveta. Njegova jednostavna forma pokazala se dovoljno otvorenom da primi različite jezike, senzibilitete i poetike.
Njegov značaj nije samo u tome što predstavlja jednu novu pjesničku formu široj publici. Još važnije je što podstiče autore iz različitih sredina da stvaraju zajedno, razmjenjuju iskustva i istražuju nove mogućnosti književnog izraza
Napisao: Nikola Šimić Tonin
Kada se različite književne tradicije susretnu, nastaju novi prostori za stvaralaštvo. Upravo takav prostor otvara prvi regionalni zbornik gogjoši poezije „GOGJOŠI U PET“, koji okuplja čak 84 autora sa prostora bivše Jugoslavije.
Gogjoši je suvremena japanska pjesnička forma čiji naziv doslovno označava „pet stihova“. Nastala je u Japanu kao kratka forma koja pjesniku omogućava da u svega nekoliko stihova oblikuje misao, sliku, osjećanje ili trenutak.
Upravo u toj sažetosti nalazi se njena posebna snaga. Gogjoši ne zahtijeva mnogo prostora, ali zahtijeva preciznost: svaki stih treba doprinijeti cjelini, dok se značenje često gradi kroz ono što je izrečeno, ali i ono što ostaje između stihova.
Iako potiče iz japanskog kulturnog i književnog prostora, gogjoši je tokom vremena pronašao autore i čitatelje širom sveta. Njegova jednostavna forma pokazala se dovoljno otvorenom da primi različite jezike, senzibilitete i poetike.
Objavljivanjem zbornika „GOGJOŠI U PET“ ova forma dobiva posebno mjesto i u književnom prostoru bivše Jugoslavije.
Zbornik okuplja 84 pjesnika i pjesnikinja različitih generacija, iskustava i poetika, iz zemalja bivše Jugoslavije. Njih povezuje želja da istraže mogućnosti jedne neobične, kratke i sažete japanske forme i da je izraze vlastitim književnim senzibilitetom.
Time „GOGJOŠI U PET“ nije samo zbornik stihova. On predstavlja prvi regionalni organizirani pokušaj afirmacije gogjošija i svojevrsni pokus u književnoj razmijeni između japanske tradicije i suvremenog stvaralaštva našeg prostora.
Poseban značaj projektu daje njegova međunarodna dimenzija. Ideja o stvaranju Antologije svjetskog gogjošija potekla je od japanskog pjesnika i majstora gogjošija Taroa Aizua, jednog od značajnih promotora ove forme. Aizu je napisao i predgovor za zbornik „GOGJOŠI U PET“, čime je ostvarena neposredna veza između regionalnog projekta i japanskog porekla i razvoja gogjošija.
Pet stihova kao prostor različitih glasova
Ograničenost forme na pet stihova nije ograničenje pjesničkog izraza. Naprotiv, upravo mali prostor otvara mogućnost za koncentriran, sugestivan i višeslojan izraz.
U gogjošiju se mogu pronaći ljubav, priroda, sjećanje, prolaznost, svakodnevni život, čovjek, tišina i svijet koji ga okružuje. Svaki autor ovoj formi pristupa iz vlastite perspektive, zbog čega isti broj stihova može proizvesti potpuno različite pjesničke svjetove.
U tome se nalazi i jedna od najvećih vrijednosti zbornika „GOGJOŠI U PET“: forma je zajednička, ali su glasovi različiti.
„GOGJOŠI U PET“ pokazuje kako književnost može prevladati geografske i kulturne granice. Japanska pjesnička forma u ovom zborniku dobiva nove jezike, nove teme i nove interpretacije, dok autori iz regiona kroz nju ulaze u dijalog sa jednom drugačijom književnom tradicijom.
Zato ovaj projekt možemo promatrati i kao svojevrsni književni most između Japana i Balkana.
Njegov značaj nije samo u tome što predstavlja jednu novu pjesničku formu široj publici. Još važnije je što podstiče autore iz različitih sredina da stvaraju zajedno, razmjenjuju iskustva i istražuju nove mogućnosti književnog izraza.
84 autora – zajednički pjesnički prostor
Zbornik donosi radove čak 84 autora:
Aleksandra Mišić, Aleksandra Jež, Anja Lekić, Anada Kotorac, Ademir Suljagić, Ana Jovanović, Amina Porović, Arnela Lela Dabić, Ankica Anchie Biskupović, Biljana Maksimović, Branislav Brzaković, Dejan Marinković, Dragoslav Bato Babić, Duška Kontić, Dragica Dada Ilić, Dragiša Eraković, Dušan Mijajlović Adski, Filip Jelić, Emil Strniša, Emilija Todorova, Gordana Opalić, Gordana Karakasevska, Ivana Ignjatović, Jelena Babić Lazić, Jasmina Nikolić, Jaroslav Kiš, Jelena Jovanović, Lidija Nerandžić Čanda, Ljiljana Kosar, Ljuba Petković, Katarina Stević Titović, Maja Radović, Maja Šiprak, Marija Božović, Marija Juračić, Marija Škornički, Marin Buovac, Milan Drašković, Milan Martinov, Miomirka Mira Saičić, Mirjana Štefanicki Antonić, Melita Ratković, Milena Severović, Milanka Kuzmić, Milčo Misoski, Milana Momčilović, Milena Lutovac, Marijana Stratulat, Nataša Obradović, Nikola Šimić Tonin, Nada Jovičić, Olivera Šestakov, Razumenka Marković, Radmila Stojadinović, Snežana Marko-Musinov, Snežana Panoska, Silvana Marijanović, Slavica Damnjanović, Slavka Klokovac, Sonja Škobić, Snježana Martinović, Sanja Perović, Silvana Medač, Subhija Hrvatović Halilović, Stjepan Crnić, Tanja Milutinović, Spomenka Krebs, Suzana Marić, Tamara Dragić, Vukosav Delibašić, Vesna Đukanović, Valentina Radojičić, Vera Cvetanović, Vesna Rististović, Veselinka Kulaš, Vesna Stojkoska, Zdenka Mlinar, Zoran Šolaja, Zlata Memišević, Zvonimir Nemet, Živadinka Veselinović, Zvjezdana Preradović, Ana Stjelja i Miroslav Boltres.
„GOGJOŠI U PET“ predstavlja više od prvog pregleda stvaralaštva u ovoj formi. On je poziv na dalje istraživanje gogjošija, na nove prijevode, nove autore i nove oblike međunarodne književne suradnje.
U vremenu kada književnost sve češće prelazi granice jezika i kultura, ovakvi projekti pokazuju da i veoma kratka forma može da otvori veliki prostor za susret.
Pet stihova možda nije mnogo. Ali ponekad je upravo pet stihova dovoljno da se kaže mnogo – i da se napravi most između različitih književnih svjetova.
„GOGJOŠI U PET“ uredili su Ana Stjelja, Marija Juračić i Zoran Hercigonja, koji je ujedno zaslužan i za grafičko oblikovanje izdanja.
Zbornik je objavljen kao digitalno izdanje i dostupan je za čitanje na platformi Issuu. T
