Piše: Josip Frković
Ako je vjerovati sada već davnoj izjavi Andreja Plenkovića “mogu što hoću”, jednostavno je i posve sigurno zaključiti kako čelnik hrvatske izvršne vlasti najizravnije podupire nezdrave društvene podjele, omogućujući stoljetnim ugnjetačima s istoka, petokolonašima, da se iživljavaju nad svim osobama i pojmovima hrvatstva. Bilo je tako i prilikom četvrtstoljetne obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana 10. prosinca.
Novcem iz proračuna
Iskrenim hrvatskim domoljubima, a ponajprije zaboravnim nositeljima demokratske državne vlasti, ponovo su se, kao nožem u srce, verbalno narugali neosuđeni ratni zločinac i velikosrpski manipulator pokrštavanja pravoslavnih, ateist Milorad Pupovac. Netom spomenuti, njegovi sljedbenici i plaćenici iz srbobranskih “Novosti”, SDSS-a, SNV-a, biltena “mrskih hrvatskih pogleda”, 40 srpskih kulturnih centara i koječega drugog prostodušno plaćena novcem hrvatskog državnog proračuna na tri novinske kartice (bez ćirilice) ismjehivali su komemoraciju
najzaslužnijem čovjeku novije povijesti naše domovine. Isti oni koji ne mogu prežaliti propuštenu priliku da u rušilačko-ubojitom divljaštvu protiv 30 tisuća ubijenih hrvatskih branitelja i civila ostvare vojnu pobjedu u agresiji ugnjetačke Karađorđevićeve Srbij(ic)e potpomognute od nekadašnje zajedničke armije. “Obilježavajući obljetnicu smrti Neprežaljenog, standardna postava Plenković, Njojnjo, Bačić, Medved i slični, s tim da je za ručicu doveden i predsjednički kandidat Dragan Primorac… Od uže svojte prisutni su kći Nevenka i unuk Siniša, svi u crnom…”. Tako pišu Viktor Ivančić i ostala mrziteljska ravnogorska družba vojvoda educirana u “Feralu”. Ruglo, dugo smišljano i u pravnoj državi vrlo kažnjivo, makar ga i suvim zlatom treba plaćati Nimalo duhovita priča nastavlja se pozivom domaćina crne mramorne i nakošene grobnice svim posjetiteljima ponaosob, a onda i mucajućem Plenkoviću, koji se ispričava, ” jer je u vremenskom škripcu. Samo je kratko svratio da položi vijenac, upali svijeću, oda počast i snimi se za Dnevnik (aluzija na stalnu nazočnost na TV-ekranu). Čekaju ga druge obveze…”
Petokolonaško štivo
Slijedi nova ponuda za Dragana Primorca, predsjedničkog kandidata, iz dubine grobnice pred crkvom Krista Kralja. Taj se boji mraka, a glas iz groba se čudi da takav želi biti predsjednik. Zlobnom napomenom stvar će poravnati glagoljivi Branko Bačić. I počinje još jedna srbijanska laža. On je u doba mraka upadao u srpske stanove i sad ga drma PTSP!” Primorac predlaže hrabroga Njonju. “Ja sam kao predsjednik Sabora štićena osoba a ti si još uvijek nitko i ništa”.
U svakom slučaju je vrijedno podsjetiti da petokolonaši stvaraju čitano štivo. Onim dobronamjernima, ali i drugima koji su sretni zbog pada ukrajinskoga drona kraj studentskoga grada i Jarunskoga jezera. Plenković se pri kraju dijaloga daje u bijeg s Mirogoja. Baš kao i iskreni Bandićev Pavle Kalinić, koji je izjavio da bi – ne dao Bog – u slučaju novoga rata u bježaniji nadmašio VV-a Andreja Plenkovića. T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.