Piše: Josip Frković
Dok američki povratnik i hrvatski parlamentarac u Europskoj Uniji – znajući u detalje da su Srbi u jugo-zajedništvu od 1918. i 1945. do 1991. hegemonistički učinili genocid nad Hrvatima a svojim lažima u uvjetima Brozova staljinizma pripisali ga svojim žrtvama – Stjepo Bartulica je nedavno iznio prijedlog za osnivanje muzeja žrtava komunističkih zločina. I dok su ljevičari prijedlog o evidentiranju ratnih i poratnih zločina svojih djedova i očeva namjerno stavili u stranu, ni aktualna se hrvatska neokomunistička vlast koja uporno i razvidno štiti zlodjela Srba nije osobito iskazala.
Istina ostaje u kontroverzama
Prešutjela je – dok se čelnici države pred svjetskom javnošću primitivno verbalno vrijeđaju i nadmeću – povijesne činjenice i istine što ih tako uporno prezentiraju dr. Andrija Hebrang, Tihomir Dujmović, dr. Josip Jurčević i drugi ostaju u kontroverzama. Ljevičari pak namjerno – poslije gubitka agresorskog rata Srbije nastavljaju hibridni rat zaboravljajući Brozov govor od 20. svibnja 1945. – dok su sovjetski staljinisti grubom oružanom silom oklopa i topništva krčili putove prema granicama propale velikosrpske kraljevine. Jedan od najvećih ratnih zločinaca 20. stoljeća i samozadovoljni maršal kazao je tada da su komunisti “morali pustiti da se i Srbi izdovolje” iza 1945. A to znači da ubijaju sve hrvatsko što se kreće, na stotine i tisuće hrvatskih ljudi u vojnim odorama gubitnika i civilu. Tom naumu trebalo je pripomoći i dvanaest zarobljeničkih logora u Hrvatskoj, Srbiji i Makedoniji nakon pristizanja Hrvata u kolonama smrti britanskih krivokletnika od Bleiburga u Koruškoj, premijera Churchila i vojnog zapovjednika brigadira Scotta. Tako je nastalo 1700 masovnih grobnica diljem Austrije, Slovenije, Hrvatske i Srbije, pa će se za sve hrvatske mučenike u Udbini 14. rujna održati komemoracija i euharistija. Podsjetimo stoga: Crkva hrvatskih mučenika bila je ideja svehrvatskoga groba biskupa Mile Bogovića na mjestu poraza deset tisuća vojnika bana Derenčina u Krbavskom polju, dok je komunističkom silom zatirano sjećanje na tragediju Zrina iz 1943. postupno oteo
bivši župnik Petrinje i Hrastovice, svećenik s prve ratne crte razdvajanja oružanih formacija napadača i branitelja, Vlado Košić.
Hodočašće u Zrin
U poraću proglašeni pomoćni biskup zagrebački. Nakon obnove Sisačke biskupije, na Košićev poticaj sisački su vjernici masovnije krenuli na hodočašća u Zrin, a 2019. svečano je dovršena nova župna crkva Našašća sv. Križa. Na njenu pročelju je i spomen-ploča s imenima svih smrtno stradalih Zrinjana. Širenju pune istine o ratnom zločinu partizana, uza sve medije, pridonio je i umnogom povratnik iz Kanade, Damir Borovčak, autor više knjiga o Macelju i Zrinu.
Uz tradicionalni mimohod hodočasnika od razvaline staroga grada Zrina, u crkvi će se 8. rujna održati sveta misa koju predvode porečko-pulski biskup Ivan Štironja u zajedništvu s biskupom Košićem. U pravu je stoga poznati koprivnički novinar dragovoljac Hrvatske vojske i predsjednik Udruge branitelja 1991., Mladen Pavković, kada hrvatske građane podsjeća da je u Zrinu 1508. rođen hrvatski plemić, državnik i vojskovođa Nikola Šubić Zrinski, koji je 7. rujna 1566. junački poginuo u obrani Sigeta. U vrijeme Brozove diktatorske vladavine Jugoslavijom, dakako, spominjanje imena Nikole Šubića nije bilo najuputnije, a Zajčeva opera koja slavi hrvatsko junaštvo u srednjem vijeku i kasnije ne izvodi se često. Slično je i danas zbog usklika “u boj, u boj” koji velikosrbi i komunisti tumače ustaštvom.
Za kraj podsjećamo i na komemoraciju u Kusonjama, u spomen na mučki stradale varaždinske policajce i godinu dana kasnije podmetanje eksploziva u Domovinskom ratu pred razorenom kućom sa spomen-pločom u Kusonjama. T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.