GLAVNE TEME

FRANCUSKI CRTEŽI I GRAFIKE XIX. STOLJEĆA

15. listopada, 2012.

Zbirka Slavena Perovića u Muzeju Mimara

Piše: Ana Hoić, Muzej Mimara

Izložba Crteži i grafike francuskih malih majstora XIX. stoljeća kupljene na eBayu u razdoblju od 2007. do 2012. godine,  bit će otvorena od 16. 10. do 14. 11. 2012. godine

Na njoj će javnost biti pozvana otkriti tajnu malih majstora jedne velike umjetnosti.

Ovu po mnogočemu posebnu zbirku koja broji ukupno 70 predmeta znalački je kreirao Slaven Perović, viši kustos Muzeja Mimara, voditelj zbirke crteža i grafika, i privatno vlasnik zbirke.

XIX. stoljeće je jedno od najbogatijih razdoblja francuske povijesti umjetnosti, razdoblje obilja kad su francuski umjetnici neosporno vladali svjetskom umjetničkom scenom i svojim dominantnim položajem izravno utjecali na razvoj gotovo svih europskih, ali i sjevernoameričkih pravaca. – kaže Slaven Perović.

Ravnatelj Muzeja Mimara Tugomir Lukšić izražava zadovoljstvo time što će ova zbirka kao donacija obogatiti muzejski fundus.

Naime, dvanaest grafika s ove izložbe vlasnik će po zatvaranju darovati zbirci crteža i grafika Muzeja Mimara, ako što je i najavljeno na izložbi povodnom 25. obljetnice Muzeja u srpnju ove godine.

TRGOVINA UMJETNINA NA INTERNETU

U suvremenom svijetu u kojem je komuniciranje na internetu, na društvenim mrežama i ostalim sredstvima virtualnog sporazumijevanja, sastavni dio života modernog čovjeka, upotrebu prednosti virtualne dražbaonice, kako možemo nazvati eBay, u svrhu promicanja umjetnosti hvale je vrijedan pomak na hrvatskoj kulturnoj sceni.

Klasična komunikacija u muzejskoj struci dobit će ovom zbirkom i izložbom dodanu vrijednost kojom suvremena tehnologija nadograđuje postojeću sliku muzeja kao institucije u javnosti.

Pronalaženje vrijednosti u umjetničkim djelima gledano okom autora izložbe koja je pomno pripremana u razdoblju od pet godina, poziva i publiku da uđe u uzbudljivi svijet crteža i grafika tzv. francuskih malih majstora koji nam ovom izložbom otvaraju vrata u veliki svijet umjetnosti XIX. stoljeća.

Ova je zbirka nastajala pet godina.  Svih je 70 crteža i grafika vlasnik (Slaven Perović, viši kustos u Muzeju Mimara, voditelj zbirke crteža i grafika) kupio na eBayu. Prodavači su katkada znali što prodaju, ali su češće prodavali crteže bez atribucije ili s krivim atribucijama i datacijama.

NEKI PODACI IZ KATALOGA IZLOŽBE

U prvome dijelu kataloga ove izložbe obrađeni su i po autorima abecednim redom navedeni oni crteži i grafike kojima se znaju autori. Uz reprodukciju priložen je i kratak životopis umjetnika.

Félix Henri Bracquemond (1833.– 1914.) bio je grafičar, slikar, keramičar, dekorater i teoretičar umjetnosti. Smatra ga se jednim među najboljim grafičarima XIX. stoljeća.

Kat. 2. “Le haut d’un battant de porte“, 1865. god., bakropis

Jean–Louis Forain (1832. –1931.)

Jedan od najpoznatijih slikara i ilustratora svoga vremena. Degasov veliki prijatelj.

Kat. 6. Le Gommeux au bouquet (Gizdelin s kitom cvijeća), oko 1876. god., bakropis

Auguste François–Marie Gorguet (1862. –1927.)

Bio je slikar mitoloških prizora, simbolički naglašenih prizora iz svakidašnjice, portreta i krajolika, a bio je vrstan crtač i ilustrator.

Kat. 10. Glava mladića, lijevi profil, XIX/XX. st., grafit na papiru

Jean Ignace Isidore Gérard zvan Grandville (1803. –1847.)

Nadrealisti su ga smatrali protonadrealistom. Crteži su mu bajkoviti, često barokno složeni. Umro je mlad u duševnoj bolnici u Vanvesu.

Kat. 11. Mlada razroka dama i mladi gospodin u šetnji i čovjek u fraku s cilindrom na glavi, s leđa

tridesete godine XIX. st., pero i smeđa tinta, smeđe laviranje

Charles Émile Jacque (1813 –1894)

Nakon Edmonda Valtona najzastupljeniji je umjetnik u ovoj zbirci. Vrstan slikar, crtač, litograf, bakropisac i ilustrator čija se djela nalaze u mnogim svjetskim muzejima.

Kat. 24. Lijevi profil starije žene s rupcem zavezanim oko glave i drugim na ramenima

XIX. st., olovka na papiru

Louis Gervais Marvy (1815.– 1850.)

Vrstan bakropisac, prijatelj i suradnik Charlesa Jacquesa.

Kat. 37. Djevojka pokraj kolibe sa slamnatim krovom, druga četvrtina XIX. st., bakropis

Edmond–Eugène Valton (1836.– 1910.)

Ilustrator, slikar, pedagog i karikaturist. Autor nekoliko knjiga o crtanju.

Kat. 44. Dva muška lika u razgovoru, druga polovina XIX. st., sivo laviranje kistom na papiru

U drugome su dijelu obrađeni crteži nepoznatih autora.

Kat. 48. Nepoznati crtač s kraja Directorija, Čovjek s naočalama svira klavir dok jedan par sjedi na dvosjedu, a drugi pleše, oko 1813. god.

Četrdesetak crteža i grafika kojima znamo autore i dvadesetak crteža iz ove zbirke kojima se autor ne zna zorno prikazuju raznorodnost francuskih crtačkih škola XIX. stoljeća. Donedavno, to je razdoblje bilo djelomično zanemareno, često smatrano nezanimljivim u usporedbi s prošlim, velikim stilovima. Zapravo se radi o jednom od najbogatijih razdoblja francuske povijesti umjetnosti, razdoblju obilja, kad su francuski umjetnici neosporno vladali svjetskom umjetničkom scenom i svojim dominantnim položajem izravno utjecali na razvoj gotovo svih europskih, ali i sjevernoameričkih pravaca.

Mladi su se francuski umjetnici od 1663. godine natjecali za Prix de Rome. Pobjedom na natječaju osvajali su stipendiju i boravak u Rimu u Académie de France gdje su proučavali antičku umjetnost kao i umjetnost kasnijih stilova. Crteži Satir (kat. 52.) i Dionizovo djetinjstvo (kat. 51.) nadahnuti su antikom, a nastali su u drugoj polovini XIX. stoljeća.

Već šezdesetih godina XVII. stoljeća pripadnici europskih viših klasa odlazili su na grand tour po Apeninskom poluotoku. Prizori kojima se predočavala apeninska svakidašnjica ušli su u modu nakon dvadesetih godina XIX. stoljeća.

Hadrijanova villa, velika kupelj (kat. 53.) jedan je od crteža koji godi oku promatrača, ali istodobno govori o tome gdje ga je vlasnik nabavio ili gdje ga je nacrtao.

Utjecaj književnosti na slikarstvo francuskog romantizma bio je vrlo važan. U tome su ozračju nastali portreti Dantea i Beatrice (kat. 58.). Crtež je stiliziran, prožet asketskim, gotovo srednjovjekovnim duhom. Ugođaj crteža Portret mladića nalakćena na desnu ruku (kat. 59.) prožet je Weltschmerzom i spada u crteže nastale u istome razdoblju.

Još je jedan crtež, Djevojka kod stare čarobnice (kat. 64.) mogao poslužiti kao ilustracija. Crtač je očito bio nadaren i dobro izvježban ilustrator koji je sigurnim potezima smjestio likove u prostor.

Zanimljiv je dvostrani list ilustratora La Fontaineove basne. Na jednoj je strani discipliniran crtež koji ilustrira basnu Gavran i lisica (kat. 66.), a na drugoj, vrlo moderan crtež Pierrotova duha (kat. 66. verso).

Crtež Krave na pojilu (kat. 63.) izražava duh barbizonske škole, a autor mu sigurno nije beznačajan umjetnik. Zabava u prirodi u sjeni velikoga platna (kat. 61.) živi je crtež vješta majstora koji je također mogao biti u krugu utjecaja iz Barbizona.

Dvanaest grafika s ove izložbe vlasnik će po zatvaranju darovati zbirci crteža i grafika Muzeja Mimara.