DANTEOV DAN U ZADRU

DANTEOV DAN U ZADRU

30. svibnja, 2022.

 

 

Društvo Dante Alighieri utemeljila je grupa talijanskih intelektualaca koju je predvodio pjesnik G. Carducci 1889., a legalitet mu je potvrđen 1893. godine. Nastalo je u vrijeme velike ekonomske emigracije talijanskoga stanovništva s ciljem da ono održi jezične i kulturne veze s domovinom, te da među ljubiteljima talijanskog jezika i kulture promiče vrijednosti talijanske kulture. Danas diljem svijeta djeluje 500-tinjak podružnica

Bio je ovo uistinu istinski književni i kulturni događaj koji je dostojno obilježio godišnjicu pjesničkoga dostojanstvenika jednoga od temeljnih stupova svjetske poezije Dantea Alighijeri. Ovo vrijedi ponoviti, na odlasku rekoše mnogi

Napisao: Nikola Šimić Tonin

Povodom međunarodnoga Dana Udruge Dante Alighijeri (La Giornata della Dante), kojim se tradicionalno obilježava rođendan velikoga talijanskoga pjesnika, Udruga Dante Alighijeri Zadar priredila je predstavljanje knjige Drugačiji prijevodi izašle u nakladi Hrvatskoga književnoga društva Ogranak Zadar, Biblioteka Donat, Zadar 2020., autora Velimira Žige, prof., višeg lektora u miru. O knjizi je govorio recenzent, književnik Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva Zadar.

Talijanska kultura i civilizacija

U samome uvodu događanja moderator događanja, domaćin svojevrsne manifestacije lijepe riječi, susreta kultura i slova o talijanskome jeziku i kulturi, poeziji, prijevodima i prevođenjima, predsjednik podružnice Zadar doc. dr. sc. Boško Knežić rekao je par riječi o Udruzi, o godišnjici..

Boško Knežić rođen je 25. prosinca 1986. u Šibeniku gdje završava osnovnu školu i jezičnu gimnaziju. Godine 2010. na Sveučilištu u Zadru diplomirao je talijanski jezik i književnost i ruski jezik i književnost. Doktorsku disertaciju Nikola Tommaseo u dalmatinskoj periodici na talijanskom jeziku u razdoblju od 1900. do 1915. izradio je pod mentorstvom prof. dr. sc. Nedjeljke Balić-Nižić i obranio u srpnju 2015. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.  U studenome 2017. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta u znanstvenom području humanističkih znanosti, polje filologija, grana teorija i povijest književnosti (talijanska književnost). Kao student boravi na više stipendija, među kojima je i jednomjesečna stipendija na Università per stranieri di Perugia i na Università degli studi di Bari „Aldo Moro“. Izvodi nastavu iz kolegija Talijanska kultura i civilizacija i Talijanska stilistika i metrika na preddiplomskom studiju, Književnost u Dalmaciji talijanskog jezičnog izraza i Postmodernizam u talijanskoj književnosti na diplomskom studiju. Predsjednik je Udruge Dante Alighieri Zadar (Società Dante Alighieri – Comitato di Zara).:

– Udruga Dante Alighieri, ima sjedišta po cijelom svijetu. Udruga u Zadru djeluje od 1995. godine. Društvo Dante Alighieri utemeljila je grupa talijanskih intelektualaca koju je predvodio pjesnik G. Carducci 1889., a legalitet mu je potvrđen 1893. godine. Nastalo je u vrijeme velike ekonomske emigracije talijanskoga stanovništva s ciljem da ono održi jezične i kulturne veze s domovinom, te da među ljubiteljima talijanskog jezika i kulture promiče vrijednosti talijanske kulture. Danas diljem svijeta djeluje 500-tinjak podružnica, ponajviše u zemljama s velikim brojem stanovnika talijanskoga podrijetla, ali i u onima u kojima postoji interes za talijanski jezik i kulturu.

Književno prevođenje

Potom je profesorica i zadarska pjesnikinja Žaklina Kutija pročitala kratku priču književnika Nikole Šimića Tonina: Dan kada je Boccaccio Petrarcu upoznao s Danteom.

O knjizi: Drugačiji prijevodi, profesora Velimira Žige, rescezent knjige književnik i književni kritičar Nikola Šimić Tonin:

– Postoje razne vrste tekstova, poput pravnih, tehničkih ili književnih te nam je stoga i logično da postoje mnoge vrste prevođenja, i prevoditelja, specijaliziranih za pojedine vrste tekstova. Svaka vrsta teksta zahtijeva poseban pristup i ima posebne zakonitosti koje su specifične samo za nju. Struku, stručnost, stručne riječi, kratice… i odrednice.

Primjerice, prijevod tehničkih tekstova zahtijeva visoku razinu poznavanja stručne terminologije, ali i načina izražavanja tipičnog za pojedino znanstveno ili stručno područje. Slično je i s pravnim tekstovima, u kojima je izuzetno važno razumjeti i prenijeti svaku najmanju pojedinost navedenu na papiru. Vladanje pravnom terminologijom. Pravna potkovanost. Jasnost i nedvosmislenost.

U tom je pogledu prevođenje struka koja zahtjeva predanost i pedantnost, pokoravanje pravilima i posvećenost detaljima. No, ona ima i svoje drugo lice koje najviše dolazi do izražaja u potpuno drugačijoj vrsti prevođenja – književnom prevođenju. U savlađivanju teških poteškoća jezika s kog se prevodi uz često nijem rječnik, bez riječi  u najvećem dijelu riječi.

Najčešće kad ljudi pomisle na prevođenje prvo pomisle na prevođenje romana ili pjesama. Uloga prevoditelja u stvaranju takozvane svjetske književnosti te povezivanju različitih i međusobno dalekih kultura je velika i nezaobilazna. Zapitajmo se samo koliko bi romana bilo dostupno hrvatskim čitateljima da nisu prevedeni sa svojih originalnih jezika? Ti prijevodi bili su književne smjernice, smjerokazi novim stvaranjima, skala u nadogradnji, prijeko potrebno iskustvo drugoga i drugačijega.

Profesor Velimir Žigo ubaštinjuje u hrvatsku književnost pjesnike i pjesme koje nam u Drugačijim prijevodima prevodi. S toliko ljubavi i strpljivosti, nema tu mjesta za nervozne ljude, već samo za ljubav i strast. U zlatnu čašu našeg jezika tuđe vino toči.

Profesor Velimir Žigo o prijevodima i prevođenju:

– Svakom mojem prevođenju prethodi dubinsko čitanje. Ako sam dobro pročitao trebao bih biti u stanju to pismeno uobličiti u prijevodu. Kako to činim? Postupno. Najprije izradim doslovni prijevod. U njemu je sadržan smisao izvorne pjesme. Njega se držim, od njega polazim i njemu se vraćam u traženju najprikladnijih riječi za oblikovanje konačne verzije, zadnje inačice prijevoda. REM TENE VERBA SQUENTUR. Kad sam i ako sam jasno shvatio smisao, odnosno bit pjesme, res, rei f, onda ću lakše naći najprikladnije riječi, uerba, orum n, da to izrazim.

Na primjeru Beaudelairova „ Albatrosa“ pokušat ću prikazati svoj prevodilački pristup. Osvrnut ću se ovdje na prijevode Vladimira Nazora, Vladislava Kušana i Dunje Robić.

Nazorova prijevoda sjećam se još iz gimnazijske čitanke, a ovaj tu je iz Krugova koji se šire (1997.), Izbor iz svjetske lirike 19. i 20 stoljeće, priredio i sastavio Luko Paljetak, objavila ABC Naklada Zagreb.

Kušanov prijevod Albatrosa nalazi se u knjizi: Charles Beaudelaire, Cvjetovi zla (1978.), IV prošireno i popravljeno izdanje, MH Zagreb. Nadalje stoji da je knjigu sastavio Vlatko Pavletić sabravši prijevode Željke Čorak, Vladimira Gerića, Ante Jurjevića, Vladislava Kušana, Zvonimira Mrkonjića, Dunje Robić, Mirka Tomasovića i Tina Ujevića.

Prijevod Dunje Robić nalazi se u knjizi: Charles Beaudelaire, Cvjetovi zla (1994.), izdavač je Konzor Zagreb…

Bio je ovo uistinu istinski književni i kulturni događaj koji je dostojno obilježio godišnjicu pjesničkoga dostojanstvenika jednoga od temeljnih stupova svjetske poezije Dantea Alighijeri. Ovo vrijedi ponoviti, na odlasku rekoše mnogi. T

Još nema komentara

Uskoči u raspravu

Nema komentara!

Počnite s raspravom.

Vaši podaci su zaštićeni!Vaša e-mail adresa neće biti objavljena niti prenesena na nekog drugog.

*

code