KOLUMNA ZNAKOVI VREMENA

BOŽJI BROD

12. ožujka, 2013.

Piše: Ile Papić Golub

Koliko je papa Benedikt XVI bio omiljen među vjernicima, dokazuju nekoliko stotina tisuća vjernika koji su se ovih dana slijevale prema Vatikanu iz svih dijelova svijeta, kako bi se zahvalili za sve što je učinio za crkvu i vjernike u ovih nepunih osam godina svoga pontifikata. Papa je bio dirnut vidjevši to mnoštvo vjernika od kojih je dio sa suzama u očima slušao posljednje pozdravne govore pape Benedikta XVI.

CRKVENI PROBLEMI

Dokaz je to da je papa Benedikt XVI za vrijeme svog pontifikata ostavio duboki teološko-vjernički trag u Katoličkoj crkvi. Bio je to pontifikat koji je na jedan način nastavak pontifikata pape Ivana Pavla II a na drugi način ipak drugačiji. Dok je papa Ivan Pavao II bio putnik i osvajač koji je svojom papinskom karizmom osvajao i izazivao divljenje gdje se god pojavio u svijetu kako kod vjernika tako i kod svih ljudi sa kojima se susretao bilo da su političari, umjetnici, sportaši, znanstvenici ili pak obični ljudi. Papa Benedikt XVI manje je putovao ali je zato onome što je papa Ivan Pavao II osvajao i širio po svim djelovima svijeta Benedikt XVI je sve to učvrstio i ojačao u teološko-duhovnom smislu. Kako preko svojih brojnih knjiga tako preko simpozija i skupova gdje je kao teolog i znanstvenik dao veliki doprinos ne samo kršćansko-vjerničkoj nego i cijeloj svjetskoj intelektualnoj i kulturnoj baštini. S druge se pak strane više posvetio rješavanju nagomilanih problema unutar same crkve koji je jedan veliki dio naslijedio od svog prethodnika Ivana Pavla II. Upravo rješavanje tih unutar crkvenih problema uzelo mu je najviše snage i vremena i uvelike doprinijelo njegovoj odluci o odstupanju sa mjesta vrhovnog poglavara Katoličke crkve.

NE NEOLIBERALNOJ CRKVI

U svom oproštajnom govoru, papa Benedikt XVI je rekao da je 2005. godine osjetio veliki teret nakon što je izabran za papu, ali da ga je Bog vodio. Naglasio je da je za vrijeme svog pontifikata imao radosni ali i teških trenutaka. Zadnjih godina bilo je trenutaka kad se činilo da Bog spava. Osjetio sam da mi ponekad nedostaje snage i molio sam Boga da mi pomogne. Voljeti Crkvu znači imati hrabrosti donijeti teške odluke, ne zbog sebe nego zbog Crkve. Papa pripada svima i svi pripadaju njemu, rekao je papa. Dodao je kako je oduvijek znao da crkveni brod nije i njegov brod nego Božji. Naglasio je i da neće napustiti Crkvu i vratiti se privatnom životu nego će ostati na križu uz Krista. Papa je rekao i da se nikad nije osjećao usamljeno dok je obnašao svoju dužnost. Ove papine riječi jasno govore koliko je snage papa trebao za vođenje crkve u ovim sudbonosnim i teškim vremenima, ali koliko mu je Božja pomoć bila potrebna. Bez obzira na sve ove unutarnje probleme, papa Benedikt XVI uspio je očuvati i ojačati Katoličku crkvu.  Također je uspio očuvati sve Katoličke i evanđeotske vrijednosti crkve očuvane kroz protekla dva tisutljeća. Svom nasljedniku ostavlja puno posla ali i dalje čvrstu i jaku Katoličku crkvu koja ostaje moralna i duhovna vertikala današnjeg čovječanstva. Sudeći po pisanju neoliberalnih zapadnih medija koji bi željeli novog papu koji će liberalizirati i napraviti neku novu crkvu po njihovoj mjeri. To bi trebala biti promjenjena neoliberalna crkva čiji bi se stav promjenio po svim pitanjima od homoseksualnih brakova preko celibata pa do izmjena i djelova euharistije. Jednostavno rečeno bila bi to neka laik Katolička crkva koja bi time izgubila svoje moralno i duhovno poslanje sačuvano kroz protekla  dva tisutljeća i koja bi prestala biti u službi čovjeka.

Kao vjernik iskreno vjerujem da će kardinali vođeni Duhom svetim i Božjom providnošću izabrati novog papu koji će nastaviti voditi crkvu u kontinuitetu pape Ivana Pavla II i pape Benedikta XVI i da će Katolička crkva ostati i dalje moralna i duhovna vrednota i oslonac cijelog čovječanstva a posebno vjernika. I kako sam u prošlim znakovima naglasio ovi izbori bit će najsudbonosniji u povijesti Katoličke crkve i odrediti će sudbinu i budućnost ne samo crkve nego i cijelog čovječanstva.