Posebna vrijednost je prikaz živih primjeraka domaćih endamskih vrsta pijurica ili Phoxinellusa od imotske, cetinske, neretljanske sa svalom, koljuške, do najznačjnijeg hrvatskog pijora (Phoxinellus croaticus) Croatian minnow kojega su prije sistematizirali kao Paraphoxinus croaticus. Ovom veličanstnemo maritimnom muzeju čak niti bitno ne narušuje kvalitetu izbjegavanje hrvatskih ihtionima pa i ovdje glavaticu nazivaju srpskim ili bosanskim imenom mladica, a jadransku velepastrvu iz Neretve ili zubatka ili mramorastu pastrvu zovu glavatica. O tome sam napisao dvije knjige s argumentima
Napisao: Antun Mateš
Mi Zagrepčani ali i ostali građani ili putnici uglavnom smo prolazili kroz Karlovac. Sjećam se golemih gužvi u vrijeme “Bratstva i jedinstva naših naroda i narodnosti“ koji su klimavim uskim cestama gmizali prema moru, našem Jadranskom, kojega je največi sin naših naroda i narodnosti u Istri, poslije pokolja na Bleiburgu zvao “Адріатичне море“.
Veslokljun iz Missourija
Ja sam u Karlovac usmjereno došao dva puta i to zbog mojih samostalnih izložbi u Zorinom domu i poslije Domu HV. Ali danas, u ove paklene vručine poslije jutarnje kave u caffeu Mimice, gdje svako jutro pogledam tugu od novina uz kavu, odlučio sam skratiti vrijeme i poči u Karlovac, jasno svojim choperom Yamaha Virago 250, u bermudama pa koliko dodaš gasa toliko se hladiš, starom cestom pogledati Akvarij. I nisam pogriješio. Ovo je remek djelo moderne muzejske arhitekture s izvrsno dizajniranim bazenima u kojima plivaju gotovo sve slatkovodne ribe naših voda. Doduše iznenadio me je i primjerak američke atrakcije ribe Veslokljuna (Polyodon spathula) iz Missourija. Da ne duljim, od salmonida – potočnih pastrva, kalifornijskih pastrva, zlatovčica, glavatica (Hucho, hucho) thimalida – lipljana, ciprinida – šarana, karasa, klenova, mrena, deverika, podusta, smuđa, soma, grgeča, koštunjača – jesetre, kečige, štirjuna sve do babuške, tolstolobika, amura, sunčanice, patuljastih somova ili cvergla itd.
Phoxinellus croaticus
Posebna vrijednost je prikaz živih primjeraka domaćih endamskih vrsta pijurica ili Phoxinellusa od imotske, cetinske, neretljanske sa svalom, koljuške, do najznačjnijeg hrvatskog pijora (Phoxinellus croaticus) Croatian minnow kojega su prije sistematizirali kao Paraphoxinus croaticus. Ovom veličanstnemo maritimnom muzeju čak niti bitno ne narušuje kvalitetu izbjegavanje hrvatskih ihtionima pa i ovdje glavaticu nazivaju srpskim ili bosanskim imenom mladica, a jadransku velepastrvu iz Neretve ili zubatka ili mramorastu pastrvu zovu glavatica. O tome sam napisao dvije knjige s argumentima ali iako danas slavimo oslobođenje naše Domovine od onih koji je nikada nisu, niti bi je i dalje priznavali kao svoju, nismo se oslobodili od pete orjunaške kolone koja neprekidno vlada i kojoj i danas smeta sve što je hrvatsko a nije jugoslavensko pa čak i imena riba.
Da ne duljim i kontaminiram ovaj značajan kulturno prirodoslovni biser, pozvam vas sve koji prolazite kroz Karlovac, posebno s djecom, stanite, odmorite se i pogledajte ovu divotu. T
Još nema komentara
Uskoči u raspravuNema komentara!
Počnite s raspravom.