U Hrvatskoj se očito (marljivim i poštenim) radom mogu zaraditi i milijarde, pa nije potrebno da, poglavito mladi Hrvati napuštaju svoju zemlju. Dovoljno je da pitaju te i njima slične: kako se zarađuje prvi milijun eura? Od svih gore navedenih jedino je zasad Emil Tedeschi otkrio kako je zaradio prvi milijun – prodajom žvakaćih guma 1991., dakle na početku hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata
Napisao: Mladen Pavković
Mediji su ovih dana objavili (prema Forbesu) top listu najbogatijih ljudi u Hrvatskoj. Prvi je na toj listi Ivica Todorić, vlasnik Agrokora (3 milijarde i 379 milijuna kuna), zatim slijede obitelj Lukšić, hotelijeri (2.142 milijarde), Emil Tedeschi, vlasnik Atlantic grupa (milijarda i pol), a potom su se plasirali oni koji su zaradili nešto ispod milijarde kuna: obitelj Besnier, vlasnici Dukata, Ante Vlahović, suvlasnik Adris grupe, Plinio Cuccurin, suvlasnik Adris grupe, Anđelko Leko, hotelijer, Veljko Župan, hotelijer, Mirko Grbešić, vlasnik Kandita, Maraske i Brodomerkura te Branko Zec, suvlasnik Adris grupe, itd. i tako redom.
Bogatstvo preko noći
O čemu to govori? Kao prvo, i u Hrvatskoj se očito (marljivim i poštenim) radom mogu zaraditi i milijarde, pa nije potrebno da, poglavito mladi Hrvati napuštaju svoju zemlju. Dovoljno je da pitaju te i njima slične: kako se zarađuje prvi milijun eura? Od svih gore navedenih jedino je zasad Emil Tedeschi otkrio kako je zaradio prvi milijun – prodajom žvakaćih guma 1991., dakle na početku hrvatskog obrambenog Domovinskoga rata!
No, nas bi ipak zanimalo: tko je od navedenih i njima sličnih sudjelovao u Domovinskome ratu, ili bolje rečeno, kako su „izbjegli“ angažman u nekoj borbenoj postrojbi? Zatim, ima li među njima i onih koji su stekli prve milijune eura nabavljajući robu za Hrvatsku vojsku, ili za ratom pogođene civile? Kako to da Ivica Todorić navodno izjavljuje da je u financijskim poteškoćama i da mu država treba priskočiti u pomoć, ili će otpustiti veliki broj radnika (koji ionako za svoj rad nisu adekvatno plaćeni, o čemu govori i dokumentarni film „Gazda“).
Osim toga, o tim i takvim hrvatskim bogatašima gotovo nikada nismo čuli ili čitali da su napravili neki prekršaj u svojem poslovanju, ili ih jednostavno oni koji bi navodno trebali kontrolirati njihovo bogatstvo zaobilaze, kao „vrag od tamjana“?
Sve po onom- ne diraj lava dok spava!
Možda će neki pomisliti da smo zavidni i ljubomorni što su pojedinci, gotovo preko noći, stekli tolika bogatstva. Ni govora. Nas samo muči, ako je to točno, kako su se uspjeli tako enormno (sve po zakonu) obogatiti dok je Hrvatska gorjela i dok je krv hrvatskih branitelja i civila tekla potocima?
Žene u stvaranju Hrvatske
Međunarodni dan žena, 8. ožujka, i ove se godine proslavio – relativno na veliko! Predsjednik Vlade RH u svojoj čestitci uz ostalo ističe da se „uspjeh svake zajednice očituje u uključenosti i ravnopravnosti žena u svim aspektima društvenog života, a ravnopravnost žena i muškaraca temeljna je vrijednost ustavnog poretka Republike Hrvatske“.
Tome se stvarno nema što dodati.
Međutim, kad već obilježavamo Međunarodni dan žena u prvom se redu trebamo sjetiti i majke koje su izgubile svoje sinove, kćeri i najbliže tijekom hrvatskog oslobodilačkog Domovinskoga rata. Tko na 8. ožujka uopće i spominje žene koje su dale izniman obol u stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države?
Taj dan u nas se uglavnom pretvorio u „dan muškaraca“, kad se „u to ime“ jede i pije, pleše i zabavlja. A zaboravlja se pravi i istinski smisao ovoga dana.
Stoga, drage majke koje ste stradale u srbijanskoj i inoj agresiji, na ovaj ili onaj način, – sretan Vam Međunarodni dan žena! Vi ste za ovu i ovakvu Hrvatsku manje-više dale sve što ste imale, pa čak i živote svojih najbližih.
Žalosno je i jedno da vas se i na ovaj dan malo tko sjeti i zahvali vam za vašu borbu koja nikada neće prestati! T
