Koprolčec tvrdi da je kontroliranoj osobi – Višnji Mlinac, čije prijavljivanje ga je koštalo radnog mjesta uz enormne sudske i odvjetničke troškove, još u prethodnoj kontroli bilo izrečeno upozorenje pred otkaz, ali koje nije provedeno nakon zadnje kontrole, budući da je voditelj TJ Brinje Vukelić dao neistinitu izjavu u pisanome obliku u Očitovanju na privremeni izvještaj o tome kako Mlinac sačinjava navedenu knjigovodstvenu dokumentaciju na dnevnoj bazi
Napisao: Darko Petričić
Bivši kontrolor u HAC d.o.o. Relja Koprolčec obratio nam se zbog svojeg nezadovoljstva radom DORH-a čime se zanemaruju njegova ustavna, zakonska, te pravnom stečevinom EU naslijeđena prava, kao građanina RH.
Relja Koprolčec je dobio potpuno nezakoniti otkaz, kao djelatnik odjela Unutarnje kontrole HAC d.o.o., prema po mišljenju triju vrhunskih pravnika u području radnog i kaznenog prava (Biđin, Krtić, Žulj).
Sve je počelo još 2019., nedugo nakon obavljene financijske kontrole „na licu mjesta“ u TJ Brinje, koju je obavio sa kolegom. Tada je kontrolom utvrđeno da odgovorna osoba za rad kantine -Višnja Mlinac nije sačinjavala ili nije željela pružiti na uvid knjigu dnevnih prometa i zaključnog stanja. Nakon prethodne kontrole je navedenoj osobi bilo izrečeno upozorenje pred otkaz, a kontroloru Koprolčecu i kolegi s kojim je obavljao kontrolu se po povratku sa zadatkai nakon obznanjivanja otkrivenih nalaza počelo prijetiti otkazom. Prijetio im je šef Unutarnje kontrole Ivan Jagatić ukoliko taj nalaz uvrste u izvještaj kontrole poslovanja restorana u TJ Brinje. Nakon što je ovaj, po svim parametrima, validan nalaz naveden u Privremenom izvještaju Unutarnje kontrole, slijedilo je višemjesečno odbijanje potpisivanja Konačnog izvještaja šefa Jagatića uz odbijanje podnošenja izvještaja na potpisivanje voditelju Branku Paukoviću, koji je kasnije bio delegiran kao spona između kontrolora i šefa Jagatića. Neistiniti iskaz su dali u očitovanju na privremeni izvještaj voditelj TJ Brinje Željko Vukelić koji je naveo da Višnja Mlinac na dnevnoj bazi izrađuje navedeni izvještaj, dok je odmah po završetku kontrole usmeno primio na znanje od oba kontrolora da ga ne izrađuje na što je samo potvrdno klimnuo glavom, dok bivši direktor Sektora održavanja Ivica Križanić na sudu navodi kako su mu djelatnici sa TJ Brinja rekli kako je kontrola od strane kontrolora obavljena površno. Nakon toga, nastavljene su prijetnje otkazom kontroloru Koprolčecu i njegovom kolegi s kojim je pisao izvještaj uz nedodjeljivanje novih zadataka sve dok se navedeni nalaz ne izbaci iz izvještaja. Nastavljaju se ucjene otkazom i mobbing. Nakon sedam mjeseci pritisaka, kontrolor Koprolčec dobiva otkaz. Pri tome, voditelj Pauković bio je jedan od triju članova povjerenstva koje je odlučivalo o njegovu otkazu i koje je podnijelo Prijedlog za donošenje odluke Uprave koji se ticao davanja otkaza Koprolčecu, a sam voditelj je prethodno počinio više kaznenih djela sa šefom Jagatićem, kao što su naknadno nalaganje dostave, a time i naknadne izrade falsificirane knjigovodstvene dokumentacije po nalogu šefa Jagatića i koja je bila dostavljena 44 dana nakon obavljene kontrole „na licu mjesta“ u kojoj je utvrđeno da je nedostajalaista dokumentacija pri čemu se učinila povreda više članaka Pravilnika o radu unutarnje kontrole. Povjerenstvima HAC-a i Općinskom radnom sudu u Zagrebu su Jagatić i Pauković, kao i drugi djelatnici HAC-a, dostavili lažne dokaze, te iskrivljene činjenice, sa čime se također suglasilo svo troje navedenih pravnika.
Pored sveg do sada navedenog, u kaznenoj prijavi Koprolčeca DORH-u pruženi su dokazi o pristranom suđenju sutkinje Kristine Trtanj Vukoje uključujući i njezine prijetnje novčanom kaznom Koprolčecovom svjedoku u trenutku kada je na ročištu počeo svjedočiti u njegovu korist iznoseći prave razloge njegova otkaza. Navedena je sutkinja, po Koprolčecovom mišljenju, za vrijeme suđenja izbjegavala držati se merituma tužbe što je vidljivo iz same presude o otkazu. Posebno je bio štetan stav sutkinje – da si je Koprolčec umislio da ga se prisiljava da promijeni izvještaj! Prema mišljenju navedenih pravnika niti jedan od razloga za otkaz navedenih u presudi nisu validini, te su u njima navedene neistinite i iskrivljene činjenice.
Borba za dokazivanje istine
DORH-u su također dostavljeni dokazi o enormno velikom broju neistinitih i neobjektivnih izjava više svjedoka na sudu i pri povjerenstvima HAC d.o.o. u trenutku prije davanja otkaza, svjedoka i odgovornih osoba koje su od prije bile iskompromitirani činjenjem nepravilnosti. Tako je, na primjer, jedna od odgovornih osoba za nesačinjavanje dokumentacije – voditelj TJ Brinje Željko Vukelić – već prethodno bio smijenjen s više pozicije na Dugopolju radi zastoja vezanih uz oštećene šahtove i višekilometarske kolone pred tunelima kada je bio kažnjen i tadašnji dir. Sektora održavanja HAC-a Ivica Križanić koji je tada dobio upozorenje pred otkaz. Istovremeno, svo vrijeme se skriva na sudu i pred povjerenstvima HAC-a da je troje glavnih sudionika vezanih uz nezakonitosti na TJ Brinje (Višnja Mlinac, Željko Vukelić, Ivica Križanić) već imalo prethodno izrečeno Upozorenje pred otkaz ili da su bili unazađeni, kao što sutkinja ne postavlja ikakva pitanja koja se tiču kredibiliteta navedenih iskaza svjedoka na strani HAC i vjerodostojnosti pruženih dokaza, a što se pokazalo vrlo relevantnim kasnije.
DORH se ne očituje niti jednom riječju nakon više od 15 mjeseci od podnošenja kaznene prijave i dodijeljenog KR-DO broja, uz tri požurnice, te nakon intervencije Antikorupcijskog vijeća i ne daje ni minimum informacija čime se štite počinitelji kaznenih djela, a kontroloru Koprolčecu se kao osobi koja je već oštećena u dva navrata – nezakonitim otkazom i donošenjem presude na temelju pruženih lažnih, te nevalidnih dokaza i iskrivljenih činjenica u iskazima svjedoka – čini šteta po treći puta. Antikorupcijsko vijeće je interveniralo 26. ožujka 2026. i poslalo DORH-u podsjetnik da su Kaznena prijava Koprolčeca, te dokazi vezani uz kaznenu prijavu već odavno dostavljeni DORH-u i da navedeni kontrolor nije zadovoljan načinom na koji DORH rukovodi slučajem.
Koprolčec tvrdi da oni, kao kontrolori, nisu imali nikakav motiv dati neistinit iskaz vezan uz obveznu i zakonski reguliranu knjigovodstvenu dokumentaciju, a koji se odnosio na dnevnu knjigu prometa i zaključnog stanja koju je odgovorna osoba Višnja Mlinac ispunjavala nepropisno, samo na mjesečnoj bazi. Kontrolori tvrde da privatno nisu poznavali nikoga na toj tehničkoj jedinici koju su kontrolirali za razliku od voditelja Paukovića koji je pred svjedokom rekao da poznaje Mlinac još odavno, budući da su iz iste sredine – Lika i Gorski kotar.
Tako Koprolčec tvrdi da je kontroliranoj osobi – Višnji Mlinac, čije prijavljivanje ga je koštalo radnog mjesta uz enormne sudske i odvjetničke troškove, još u prethodnoj kontroli bilo izrečeno upozorenje pred otkaz, ali koje nije provedeno nakon zadnje kontrole, budući da je voditelj TJ Brinje Vukelić dao neistinitu izjavu u pisanome obliku u Očitovanju na privremeni izvještaj o tome kako Mlinac sačinjava navedenu knjigovodstvenu dokumentaciju na dnevnoj bazi, a što je prihvatio „zdravo za gotovo“ šef Jagatić.
Otkrivena je i odgovornost kontrolora Davora Cindrića na tehničkoj jedinici Brinje koji je propustio kontrolirati i kvalitetno voditi nadzor nad poslovanjem restorana, budući da je upravo postavljen za kontrolora nakon prijašnje kontrole kako se problemi ne bi ponovo događali.
Progon prijavitelja korupcije
Umjesto sankcija odgovornoj osobi za knjigovodstvene pronevjere, sistem HAC-a se okrenuo protiv kontrolora i prijavitelja korupcije, pa su povjerenstvima i Upravi HAC-a te Općinskom radnom sudu u Zagrebu dani drugi razlozi zbog kojih je kontrolor dobio otkaz, a koji su se sastojali od iskrivljenih iskaza i lažnih dokaza.
Među neistinitim tvrdnjama, posebno se ističe ona šefa Jagatića, kojom je argumentirao neprihvaćanje potpuno validnog esencijalnog navedenog nalaza kontrole i koja je bila upućena povjerenstvima HAC-a od strane Jagatića, te na koju se čak sutkinja Trtanj Vukoja poziva krivo opravdavajući odbijanje dokaza od strane Jagatića i time krivo navodeći neistinu o Koprolčecovom insinuiranju da mu se nameće prisila da izmijeni svoje izvješće, a to je – da kontrolori nisu sačinili Zapisnik o dokumentaciji koja se trebala prekontrolirati, budući da se navedeni zapisnik nije koristio nikada prije niti poslije u kontrolama, pa ni u prijašnjoj kontroli kada je Mlinac dobila upozorenje pred otkaz, i očito da se radi o običnoj izmišljotini. Pored njega predsjednik Uprave HAC-a Boris Huzjan navodi lažne optužbe, zbog navodne povrede dostojanstva bivše šefice Elene Paškvan, koja je prijavila kontrolora Koprolčeca nakon što je prethodno simulirala lažni fizički napad na sebe, o čemu postoji video i tonski zapis, budući da ju je nakon prevare Koprolčec prijavio Povjerenstvu za zaštitu dostojanstva radnika i Upravi društva i DORH-u. Nakon prijave i dostave snimke o izmišljenom napadu na Paškvanovu, nju 7 mjeseci nakon toga Huzjan predlaže za povjerenicu za ravnopravnost spolova u HAC-u, što ona i postaje nakon sjednice Uprave u to vrijeme. Pored navedenog, Koprolčecu je izmijenjen od strane Paškvan bio njegov već napisan jedan od izvještaja za kojeg je činila prisile da ga potpiše pred kontrolorkom Natalijom Vrban, a što je odbio. Bilo mu je tada onemogućeno pročitati ispravke i dopune koje su imputirane, te njegove dijelove teksta koji je izbrisala uz usmenu napomenu od strane Paškvan kad je ušla u njegov ured i došla do njegova stola s izmijenjenim izvještajem rekavši – „potpisuj, pa onda čitaj!“.
Dodatni razlog za otkaz bio je i sukob unutar Društva s Ines Čulinom, koja je prijavljena zbog krađe osobne kompjutorske opreme Koprolčeca u prostorijama društva koju je priznala na sudu nazvavši otuđenu stvar „komadom plastike“, a koja je kasnije postala tajnica šefa Jagatića pri čemu Koprolčec nije želio da mu Čulina izdaje dozvole za izlaz zbog njezinog gubitka kredibiliteta. Njezina krađa nije daljnje razmatrana na policiji nakon prijave zbog toga što vrijednost kompjutorske opreme nije prelazila tisuću kuna, međutim Etičko povjerenstvo HAC-a na čelu s Vedranom Kuman, predsjednik Uprave Boris Huzjan i povjerenica Divna Savić bili su također obaviješteni o krađi, ali nisu poduzeli nikakve radnje, iako se zna da po Etičkom kodeksu HAC postoji nulta stopa tolerancije na krađu, bilo da se radi o privatnoj ili imovini društva. Umjesto prozivanja Čuline za krađu u okviru društva, Koprolčeca optužuju za povredu dostojanstva Čuline, jer ju je nazvao lopovom što je istina, a budući da ne postoji po riječima Koprolčeca druga riječ u hrvatskom riječniku kojom se opisuje osoba koja otuđuje stvari drugih. Na kraju, navodni razlozi za otkaz Koprolčecu bili su nepravovremeno izvršavanje radnih zadataka, što je bilo netočno kao i minorna kašnjenja za koja je prozvan, dok drugi zaposlenici, na tjednoj bazi, kasne i po sat vremena.
O cijelom ovom slučaju, kroz kaznenu prijavu obaviješten je DORH, kao i predsjednik Uprave HAC-a, Boris Huzjan koji je bio upoznat sa svim nepravilnostima. Međutim, ni DORH kao ni Huzjan nisu odgovorili ni na jednu prijavu niti pružili ikakvu informaciju.
S druge strane, Uprava društva na čelu s Borisim Huzjanom, Povjerenstvo za zaštitu dostojanstva radnika HAC-a, čiji su članovi Mateo Tafra i Lidija Draženović, te DORH –bili su obaviješteni o navedenoj simulaciji napada na Paškvan. Svima su im bile dostavljene snimke simulacije napada na USB sticku, odnosno prevare koju čini Paškvan, te su ustvrdili da nije bilo nikakve povrede dostojanstva. Isto tako, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, uključujući ministra Olega Butkovića i šest doministara je dobilo od Koprolčeca 14 dokumenata (7 Žalbi i 7 Dopuna žalbi još daleke 2019.g.) u kojima su opisanesve navedene nepravilnosti u HAC d.o.o, budući da se Uprava HAC-a na čelu s predsjednikom Huzjanom nije niti jednom očitovala kada su joj službenim putem predočene nepravilnosti, međutim nitko se ni od djelatnika Ministarstva nije očitovao do današnjeg dana niti jednom riječju.
Zbog svega navedenog Koprolčec je mišljenja da s obzirom na to da je DORH dobio sve nepobitne dokaze uz ovaj predmet – koji uključuju iznošenje neistina više svjedoka pred povjerenstvima HAC-a i na Općinskom radnom sudu u Zagrebu postojanje jakih indicija o pristranosti sutkinje pružanja povjerenstvima HAC-a i na sudu iskrivljenih činjenica od strane više svjedoka ; pružanje nevalidnih i neistinitih dokaza povjerenstivima HAC-a i na sudu -da DORH svojom pasivnošću štiti počinitelje kaznenih djela, dok se njemu kao prijavitelju kaznenih radnji i korupcije čini šteta.
Šutnja administracije
Kako bi provjerili navode prijavitelja korupcije u HAC-u i oštećenika u sudskom procesu Relje Koprolčeca, uputili smo DORH-u novinarski upit sa sljedećim pitanjima:
– u kojoj fazi se nalazi kaznena prijava Koprolčeca vezana uz prijavljene kaznene radnje u HAC-u, a koja je upućena DORH-u prije više od 15 mjeseci?
– je li DORH već pokrenuo tužbu temeljem te kaznene prijave protiv HAC-a i odgovornih osoba navedenih u kaznenoj prijavi?
– kojem zamjeniku državnog odvjetnika je taj predmet (KR – DO 522/2023) dan u rad?
Bez obzira na relativno jednostavna pitanja, do zaključenja ovog teksta rportal Tjedno od DORH-a nije primila nikakav odgovor. T
